Krapinsko – zagorska županija provela je Javni natječaj za očuvanje i povećanje pčelinjeg fonda u našoj županiji, preko kojeg je, za ukupno 82 prijavitelja koji su zadovoljili uvjete natječaja, isplaćeno 191.020 kuna. Prilikom predstavljanja javnog natječaja u Krapini krajem srpnja, župan Željko Kolar istaknuo je kako Županije intervenira svaki puta kada je potrebno oko pomoći u prihranjivanju pčela te da je u trogodišnji plan i proračun uključena i pomoć od 150 tisuća kuna bez obzira na to kakva je pčelarska godina. Naime, Županija je podnijela zahtjev za europskom zaštitom zagorskog bagremovog meda, što bi do proljeća trebalo biti sprovedeno, kako bi se odmah nakon toga, kaže župan, ušlo u investicijski ciklus za povećanjem proizvodnje bagremovog meda, kojem bi se tako otvorila inozemna tržišta.

Presudile smrzavice na početku godine

No, nažalost, o količinama meda, osobito bagremovog za koji čekamo zaštitu, ne odlučuju pčelari, već njihove pčele, odnosno vremenski i klimatski uvjeti koji utječu na životni ciklus pčela. Tako je prilikom predstavljanja fonda predsjednik županijskog saveza pčelarskih udruga Zdravko Bedeniković istaknuo kako je ova godina izuzetno loša za pčelare. – Godišnja proizvodnja u normalnim uvjetima je oko 600 tona meda, ove godine bit će to svega nekoliko tona, a osobito je problem kod stacionarnih pčelara – rekao je Bedeniković, koji je zahvalio Krapinsko – zagorskoj županiji na potpori.

Koliko je godina bila loša za proizvodnju meda, potvrdili su nam pčelari u stubičkom kraju. Božidar Ladišić, vlasnik OPG – a iz Hižakovca u Donjoj Stubici kaže kako i oni koji se bave 50 godina pčelarenjem ne pamte ovakvu godinu, koja je krenula izuzetno loše zbog smrzavica. Pčele je trebalo dobro pratiti i prihranjivati od veljače do svibnja kako bi preživjele. No, na kraju su ipak uspjeli skupiti nešto meda. – Ove godine po prvi puta u 15 godina pčelarenja dobili smo čisti kestenov med. Inače, kad cvate lipa, za njom počne i kesten, tako da uvijek imamo miješani lipin i kestenov med, a ove godine pčele su pojele svu lipu, kao i sve drugo što je cvalo u proljeće – kaže Ladišić.

Najfiniji med ove godine izostao – bagrem nije cvao

Zato bagremovog meda nema. Gacija je uglavnom pozebla, a onaj mali dio što je cvao, brzo je ocvao i nije bio medonosan, rekao je Ladišić, koji je ove godine na 100 košnica izvrcao oko 500 kilograma meda, dok bi inače trebao dobiti oko 1.5 – 2 tone.

Slično je i na OPG – u Vrđuka u Gornjoj Stubici. – Bagremovog meda ima jako malo, jedino s kestenom možemo donekle biti zadovoljni ove godine – kaže vlasnik Nikola koji je ove godine dobio svega 20 posto meda naspram lanjske godine, a inače na 130 stacionarnih košnica dobije oko tonu i pol meda. Bit će to veliki problem za potražnju koja je i dalje velika, a ima i svoje stalne kupce. No, zbog nastale situacije digli su cijenu meda za 10 kuna, stoga sada 900 grama cvjetnog, livada ili bagrem meda košta 60 kuna. Kaže i kako je sada najvažnije spasiti pčele i pomoći im da prežive te nakon 15. kolovoza krenuti s prihranom.

Najvažnije – spasiti pčele

Ništa drugačije nije ni na krapinskom području. – Nismo dobili niti jedan zagorski med, znači niti bagremov niti kestenov. Ovo je najgora godina dosad, a bavimo se pčelarenjem već 30 godina – ispričala nam je Marina Krog iz OPG – a iz Petrovskog, koji ima i seleće košnice, stoga su vodili pčele na ispašu na područje Lekenika, Kostajnice i Vrbovca kako bi, uz puno muke, dobili barem nešto meda.

Kaže kako bi u 150 košnica trebali dobiti do 50 kilograma meda po košnici, a dobiveno je svega 10 kilograma. – Trebali bismo imati barem 2 do 3 tone bagremovog meda, a nemamo niti grama. Samo 2 tone šećera dali smo pčelama od proljeća da bi uopće preživjele. To nam je bilo najvažnije, spasiti ih. Nažalost, klimatske promjene ne donose ništa dobro zagorskim pčelarima – zaključila je Krog.