"Noge su mi se odsjekle. Dobila sam poziv na sud iz kojeg doznajem da stan koji smo, uz pomoć ušteđevine roditelja, moj tadašnji partner i ja kupili i u kojem godinama živim - uopće nije moj. Shvaćam da bih mogla završiti na cesti", s užasom u glasu ispričala je hrvatska glumica Danira Gović za dnevnik.hr. Posljednjih nekoliko tjedana doživljava noćnu moru.  Svoju, ali i svih onih koji se u Hrvatskoj odluče na ovu investiciju. Koji uredno plate i stan i porez na nekretninu, koji vjeruju da je ono što piše u zemljišnim knjigama točno. To se dogodilo i Gović. Kaže, nikakvih zabilježbi na stanu te 2009. godine nije bilo dok ga je kupovala. Papiri su bili čisti. A onda je u studenom uslijedio šok. 

"U pozivu za sud piše da Općinsko državno odvjetništvo prigovara upisu uknjižbe prava vlasništva na stan. Doznajem da neka idealna većina pripada prijašnjim vlasnicima, a ostatak da pripada državi. Kako je to moguće, ako o tome nije bilo spomena kad smo ga kupovali?", pita se.  No, brzo je doznala kako. Dok su ona i njezina obitelj kupovale stan, za njega se istovremeno, a da ih o tome nitko nije obavijestio, vodila pravna bitka.

"Igrom slučaja doznala sam da je taj stan za vrijeme Jugoslavije bio nacionaliziran, a ljudi koji su u njemu živjeli tražili su od države otkup. I kupili su ga 1997. godine. Originalni vlasnici, čiji je stan bio prije nacionalizacije, usprotivili su se tome i doznali da su novi vlasnici otkupili stan iako na njega nisu imali pravo. Oni su u to vrijeme imali drugu nekretninu, a po pravilima, stan su mogli otkupiti samo ako im je on bio jedina nekretnina. Prvi vlasnici su tužili tu obitelj, a oni su pak brzinski prodali stan idućim vlasnicima, koji su ga pak prodali mojoj obitelji", objašnjava Gović tešku birokratsku zavrzlamu u kojoj se našla.

 „Stan smo kupili, a uz to smo redovito i oko 100 kuna mjesečno plaćali Fondu za naknadu oduzete imovine. No 2015. iz Fonda su mi prestale stizati uplatnice. Nazvala sam ih i pitala. Tada su mi rekli da mi ne mogu davati informacije jer ja nisam stranka u postupku. Moj stan, a ja nisam stranka u postupku", čudi se Gović.

Angažirala je odvjetnicu i doznala da se prvi vlasnik pokušao upisati na njega. No to mu nije uspjelo. Živjela je, kaže, mirno sve do prije nekoliko tjedana, kada je stigao poziv na sud.

"Bivša država je otela nekome stan, onda ga sadašnja prodala krivim ljudima i sad ga opet hoće meni oteti. I sad bih ja trebala plaćati tuđe greške. Gdje je tu pravna država? Gdje je povjerenje u institucije? Čemu služe papiri na kojima nije bilo zabilješki? Kakvo je to jamstvo kod bilo koga tko kupuje stan?" pita se ogorčeno. Strahuje od najgoreg scenarija, da će ona i njezin 11-godišnji sin tuđom greškom završiti na cesti.

Kako je moguće da netko kupi stan s čistim papirima, a onda ostane bez njega, pitanje je poslano u Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, koje u ime države osporava upis uknjižbe prava vlasništva. Pitali smo ih tko je odgovoran za to da na njemu u trenutku kupnje nije bilo zabilježbe iako se za stan vodila pravna bitka? Nisu odgovorili na upit. 

No odgovorio je Gradski ured za imovinsko-pravne poslove, na čiju se presudu o vraćanju stana bivšim vlasnicima Općinsko državno odvjetništvo i poziva u svojem prigovoru.

Oni kažu da su rješenje donijeli 25. studenog 2013. Stan se tadašnjim podnositeljima daje u vlasništvo. Pozivaju se na pravomoćnu presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu u kojoj je prvi vlasnik tužio ženu koja je otkupila stan od Fonda za naknadu oduzete imovine, ali i sam Fond. Ugovor o kupoprodaji je tada postao ništetan.

"Budući da je ugovor o prodaji stana utvrđen ništavim, ukidaju se svi pravni učinci koje je isti proizveo, pa su slijedom toga i sva naknadna raspolaganja nekretninom ništava, te ne mogu biti smetnja povratu u vlasništvo predmetnog stana bivšim vlasnicima", objašnjavaju.

"Postoji načelo povjerenja u zemljišne knjige. Ono je u ovakvim slučajevima temeljno pravo. Mislim da se na ročištu čitateljici ništa ne bi smjelo dogoditi ako doista u trenutku kupnje stana nije bilo zabilježbe. To pravo se inače može osporiti, ako netko dokaže da si na neki način morao znati da postoji neki spor oko nekretnine. No u ovom slučaju očito nije bilo tako", objašnjava Dijana Kladar, pravnica koja se niz godina, među ostalim, bavi zaštitom prava potrošača.

"Državno odvjetništvo mora pokrenuti spor jer je to njihova obaveza, no sud ne mora donijeti odluku u njihovu korist. Eventualna naknada štete može se potraživati od drugih osoba u cijelom lancu. Nažalost, unatoč svemu, čitateljici će trebati pravna pomoć, neka se nikako u to ne upušta sama, ali i mnogo ustrajnosti", savjetuje Kladar.