Ovotjedni gost PUB expressa Zagorskog lista bio je direktor ZARA-e Siniša Hajdaš Dončić, s kojim smo razgovarali o budućnosti zagorskog turizma.

ZL: Zagorska razvojna agencija trenutno uz druge, radi na tri zanimljiva projekta. To su Strategija razvoja agroturizma KZŽ, Strategija razvoja vinskih cesta i Poslovni anđeli. Krenimo od kraja. Tko su poslovni anđeli ?

Hajdaš Dončić: Poslovni anđeli su ljudi sa znanjem i iskustvom, koji znaju gdje ima novca i kako doći do njega. To su uspješni poduzetnici/ bivši izvršni direktori, koji financiraju početne faze razvoja projekta, tkz. start-up projekte visokog rizika u smislu vlasničkog udjela, pružanju pomoći u daljnjem razvoju i komercijalizaciji projekata, a njihovi motivi su uglavnom svode na očekivanje financijskih dobitaka od budućeg kapitalnog rasta. Možemo naglasiti da je najveća vrijednost poslovnih anđela ‘pametno financiranje’ - pružanje ekspertize, vještina i poslovnih kontakata. Zagorska razvojna agencija plete zagorsku mrežu tragajući za zagorskim poduzetnicima anđelima, koji će stvarati socijalne mreže među poduzetnicima pomažući im u njihovom poslovanju. Kroz EU projekt Razvoj za razvoj, kao pilot projekt stvaranja poslovnih anđela u Krapinsko-zagorskoj županiji odabrani su poduzetnici kojima će Zagorska razvojna agencija biti poslovni anđeo u naredne tri godine. Edukacija i izbor provodio se kroz nekoliko koraka, a najvažniji je bio prezentacija poslovnog plana nove poduzetničke ideje. Poduzetnici dobivaju iznos do 75.000.00 kuna, subvencioniranu kamatu i garanciju lokalnog jamstvenog fonda uz naše mentorske i konzultantske usluge. Odabrane poduzetnike u koje će ZARA uložiti novčana sredstva namjeravamo pratiti zajedno s našim partnerima. Ukoliko ispune zadana mjerila, veći dio sredstava neće trebati vraćati. Želimo vidjeti da je poduzetnik sagledao sve mogućnosti pođe li nešto po zlu, te da se za to temeljno pripremio. Dakle, tu govorimo o projektu s aspekta društvene odgovornosti. Osobno, zadovoljilo bi me da u narednih 5 godina imamo ostvarenih 15 poduzetničkih ulaganja u mlade i djelatnosti s višom dodanom vrijednošću, ali i u ostale djelatnosti koje su u skladu sa Županijskim razvojnim planom. Također cilj je i formirati mrežu od desetak-petnaestak poslovnih anđela iz županije. Tu prije svega vidim iskusne poslodavce, koji imaju višak novčanih sredstva, elana, želje i vremena da pomognu poduzetnicima početnicima bilo savjetom, poznanstvima ili novčano. (npr. bivši direktori banaka i većih kompanija na području županije Filko, Pavić, Cerovečki, Špiljak). U sljedećoj fazi nužno je povezivanje s Varaždinskom, Koprivničko-križevačkom, Zagrebačkom i gradom Zagrebom, kako bi stvorili jači regionalni fond za financiranje poduzetništva po principu venture kapitala.

ZL: Kako se poduzetnici mogu uključiti u mrežu poslovnih anđela ?

Hajdaš Dončić: Prva radionica za poduzetnike bila je krajem travnja, a bila je namijenjena svim budućim poduzetnicima koji namjeravaju registrirati poduzeće, kao i onima u fazi osnivanja, rasta i razvoja, te imaju inovativni poslovni koncept odnosno ideju. Cilj radionice je bio da polaznici kao završni zadatak, u pisanoj formi, izlože svoj vlastiti poslovni plan s točno naznačenim potrebama za investiranjem. Zainteresirani poduzetnici u prvom krugu njih 14 već je prošlo edukaciju, nakon koje su prezentirali svoje poslovne planove. U uži izbor ušla su četiri projekta koje ćemo u rujnu novčano popratiti. Ostali poduzetnici će krajem godine moći sudjelovati u sljedećem obrazovnim ciklusima. Baza i socijalna mreža poslovnih anđela u Zagorskoj razvojnoj agenciji bit će dostupna svima, a na potencijalnim poduzetnicima je da svojom originalnošću i dobrom poslovnom idejom zainteresiraju poslovne anđele za financiranje.

ZL: Svima su nam puna usta turizma kao grane koja bi zapravo trebala biti vodeća u Zagorju. Kad je u pitanju Strategija razvoja agroturizma, kako se napokon maknuti od projekata i strategija da agroturizam postane stvarnost?

Hajdaš Dončić: Neki od elemenata strategije agroturizma koju sam počeo razvijati s pokojnim Petrom Štefancem, a potaknuta našom zajedničkom knjigom Agroturizam, koja prva u Republici Hrvatskoj piše o fenomenu agroturizma, provode se već četiri godine u Krapinsko-zagorskoj županiji. Prije četiri godine uveli smo jedinstveni koncept subvencije troškova arhitekta za izradu projektne dokumentacije za objekte agroturizma. Na taj način sufinancirana su projekta rješenja za npr. Vuglec breg koji je prerastao u prvi ruralni hotel u županiji, za OPG Masnec, Radovečki itd. Drugi korak bio je subvencionirana fiksna kamata od 2% za objekte agro turizma. Uspješnost te linije vidljiva je u novootvorenom objektu „Radovečki“ u Svetom Križu Začretju, zatim u „Ekovinu Freeze“ u Budinščini, Lojzekovoj hiži“ u Gornjoj Stubici, objektu „Vukić“ u Desiniću i „OPG Kos“ iz Svetog Križa Začretja (početak investicije) Treći korak u provođenju strategije bila je osoba trenera ruralnog turizma, koji je svojim savjetima i znanjem pomagao svima koji su se odlučili baviti nekim od oblika agroturizma. Objedinjavanjem ovih programa kroz strategiju razvoja agroturizma županije i uvođenjem nekih novih osoba u sustav, misleći na mladu, sposobnu osobu koja je i diplomirala agroturizam Marka Kosa, te donošenjem strategije od strane Poglavarstva Krapinsko-zagorske županije objedinili smo dosadašnje napore i predložili nove mjere izravnih poticaja. To su: bespovratna sredstva za uređenje smještajnih kapaciteta objekata agroturizma do 75.000,00 kuna godišnje; i stvaranje po prvi puta jedinstvenog zagorskog sustava prepoznavanja kvalitetnih objekata, nastalog iz stvaranja branda županije - zagorska kvaliteta. Posebnu pozornost pridodajemo i edukaciji vlasnika seoskih turizama. Kroz EU projekte proveli smo nekoliko vrlo korisnih edukacija o serviranju i kušanju vina, osnovama stranog jezika, računovodstvu i porezima, te marketingu. Dakle sastavni dio strategije je i ulaganje u neprekidnu edukaciju vlasnika objekata, koju na taj način oni dobivaju besplatno. S ponosom mogu istaknuti da se strategija provodi, no kako i jednom agro turističkom objektu da profunkcionira od izgradnje pa do stavljanja u funkciju trebaju tri-četiri godine, tako se i rezultati strategije ne mogu odmah vidjeti. Ali ako malo, prokrstarimo Zagorjem novih reprezentativnih objekta ima. Naglasio bih da su nam sljedeći korak izrada pilot projekta rezervacijskog sustava za objekte agroturizma i nastavak besplatnog obrazovanja u agroturizmu tipa nova prehrana, strani jezici, računovodstvo, porezi, HACCP.

ZL: Razvoj vinskih cesta specifičan je dio agroturizma. Zagorje je vinorodni kraj, vina su sve bolja. Kako to napokon pokrenuti?

Hajdaš Dončić: Kroz EU projekt sa susjednom Slovenijom i u suradnji s Turističkom zajednicom Krapinsko-zagorske županije izradili smo strategiju razvoja vinskog turizma Krapinsko-zagorske županije zajedno s operativnim planovima. Ona se polagano počela i provoditi. Svaki objekt tj. vinotočje, koje je imalo minimalne zakonske uvjete za posluživanje gostiju navedeni su kao izvori zagorske vinske priče. Od njih počinje stvaranje jedinstvene zagorske vinske turističke ceste. Svaki od tih objekata uključen je i u prometnu strategiju označavanja ne samo interpretacijskom tablom ispred objekta, već i putokazima na koji način i kako iz državne i županijske ceste doći do njega. Svako vinotočje dobilo je jedinstveno prometno rješenje. Označeni su ili se sada označavaju sva vinotočja od Budinščine i Hraščine pa do Huma na Sutli i Desinića. Takvih je vinotočja i objekata 28. To je i početak povezivanja zagorskih vinara u zagorsku vinsku cestu, za koju izrađujemo Internet stranicu i promocijske materijale. Predlažemo vinarima da se još više povezuju, da izmjenjuju promocijske materijale i da goste šalju jedni k drugima te da stvore zagorski vinski klaster ili grozd vinskog turizma. Također, Županija je osigurala bespovratna sredstva za uređenje komunalne infrastrukture oko vinotočja. To konkretno znači da vlasnik vinotočja može očekivati potporu Županije ako treba npr. proširiti ili asfaltirati pristupnu cestu. Mi kao ZARA, i dalje ćemo razvijati vinsku priču Krapinsko-zagorske županije kroz zajedničku vinsku cestu najboljih, reprezentativnih objekata, njihove pozicioniranosti i razvoja novih projekta, njihovog brandiranja prema izvrsnosti, a sada je i na Turističkim zajednicama i Općinama da podrže svoje vinare i vlasnike vinotočja u razvoju vinske priče i formiranju svoje općinske i gradske vinske ceste i da konkretno pomognu sukladno strategiji razvoja vinskog turizma Krapinsko-zagorske županije. Osobno očekujem veći angažman Turističkih zajednica u našoj županiji u popularizaciji zagorskog vinskog turizma. Naglasio bih da uz suradnju s Turističkom zajednicom Krapinsko-zagorske županije veliku potporu u stvaranju Zagorske vinske ceste i izradi Strategije s pravilnikom o vinskim cestama, koji je usvojila i Županijska skupština jednoglasno, dala nam je i Gospodarska komore Krapinsko-zagorske županije, konkretno Ceh vinograda i vinara pri komori i predsjednik gospodin Merkaš koji se već i profilirao kao pionir u razvoju zagorske vinske priče.

ZL: Dobro je rekao jedan od naših sugovornika u prošlom broju, da vinska cesta s jednim objektom, nije vinska cesta. Kako nagovoriti vlasnike klijeti, pa i poljoprivrednih gospodarstva da se počnu baviti i turizmom?

Hajdaš Dončić: Označavanjem vinskih cesta obuhvatili smo i smeđu signalizaciju za neke objekte agroturizma u županiji, kao i za neke vidikovce. Označeni su ili se označavaju objekti npr. Masneca, Trseka, Radovečkog, koji su prvenstveno mjesta dobre hrane, ali su i sastavni dijelovi zagorske vinske turističke ceste. Da smo imali možda birokratski pristup kao neki naši partneri u projektu, to ne bi učinili, no moramo znati da vinsku cestu čine i zagorski restorani dobre hrane, i objekt agroturizma, i crkvice i vidikovci na bregu. Vinsku cestu čine doživljaji, emocije i pogledi. Time dobivamo na ugođaju i zagorskom štihu. Vinskog turista zanima da u jednom danu posjeti više specijaliziranih vinotočja, a da jede dobru domaću hranu kod drugih. To nam govori o potrebi specijalizacije i povezanosti. Konkretno to znači da će Petrovečki ili Vinarija Vrh, Sever, Bodren… proizvoditi vino, a vinski turisti će jesti kod Radovečkog, Masneca, Venteka, koji će opet servirati njihova vina iz cijelog Zagorja. To je priča o zagorkom povezivanju i klasteru. Kako ostale nagovoriti da krenu u sustav i da se počnu baviti dopunskom djelatnošću? Jednostavno, odgovor je ´primjerima dobre prakse´. Prošećite i posjetite Radovečkog ili Vinotočje pod Taborom, pogledajte objekt i pitajte koliko im je vremena trebalo da to poslože na pravi način uz zalaganje cijele obitelji. Ali objekti sada rade. Prošećite do vinarije Vrh u Hraščini, pogledajte i pitajte. Pogledajte samo komunalni vinski podrum u Svetom Križu Začretju. Svi vinari na jednom mjestu bez jala, samo zdrava konkurencija, koji će imati bolje vino. Nakon Začretja, takvi komunalni podrumi se otvaraju u Pregradi i Klanjcu. Zašto? Vidjeli su primjer Začretja i agilne i fleksibilne općinske uprave na čelu s gospodinom Kranjčićem. Odgovor je dakle u uspješnim primjerima diljem županije, u postepenosti i shvaćanju agroturizama i vinarstva kao obiteljskog posla u kojemu nema zarade preko noći.

ZL: Neki koji imaju i želje i volje pokrenuti i staviti u funkciju objekte, često odustanu kad se sudare sa zidom birokracije. Kako se toga riješiti?

Hajdaš Dončić: Upravo kroz nastavak našeg projekta, a to je trener ruralnog turizma, Zagorska razvojna agencija planira izraditi stručne knjižice - vodiče, kako i na koji način otvoriti i zakonski prilagoditi neki od oblika agroturizma. Te knjižice bit će isključivo primjenjive za našu županiju, gdje će se osobama koje se žele baviti nekim od oblika agroturizma ili turizma u ruralnom prostoru objasniti u suradnji s Inspektoratom i državnom upravom kako pokrenuti dodatnu turističku djelatnost. Naime, mogu naglasiti da je zakonska regulativna u Hrvatskoj prekomplicirana za osobe koje se žele baviti agroturizmom. Po našim istraživanjima, npr. osoba može zaposliti drugu osobu da mu radi poljoprivredne poslove, ali me može ga zaposliti da mu služi goste kroz obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, pa mora otvoriti obrt i poduzeće. To je samo banalan primjer kompliciranosti zakona u Hrvatskoj. ZARA će tu pokušati pomoći na sljedeći način. Obitelj, koja se cijeli dan bavi poljoprivredom i stručnjaci su u svom području, nemaju vremena da proučavaju svu potrebnu dokumentaciju. Tu uskače Zagorska razvojna agencija i pomaže takvim osobama u registraciji svoje djelatnosti. To je najmanje što možemo za njih napraviti i što već preko svoje baze podataka o vlasnicima vinotočja i agroturizama koji su u našoj mreži i radimo. Jasno, preduvjet je bio da Općina ili Grad s nama potpiše ugovor o suradnji.

ZL: Često se čuje kako je Zagorje odlična destinacija za bicikliste jer teren je odlično konfiguriran s ravnicama i usponima. Zašto više pažnje ne poklanjamo i takvim gostima?

Hajdaš Dončić: ZARA je uz partnere, udrugu BICIKL i koordinatorice Darinke Širole i Javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Krapinsko-zagorske županije ravnatelja Ivice Ištoka izradila prometna rješenja za 4 županijske biciklističke staze koje se vežu na sustav nacionalnih i europskih biciklističkih staza. Sada smo krenuli potpomognuti Ministarstvom turizma i s označavanjem biciklističke rute broj 1 Krapinske Toplice-Trgovišće-Luka- Strmec Sutlanski-Tuheljske Toplice-Tuhelj-Klanjec-Kumrovec-Krapinske Toplice s interpretacijskim tablama i info kioskom. To je ono što činimo za domaću infrastrukturu, da prije svega označimo staze, ali ne samo staze, već i okolne zanimljivosti. U suradnji s udrugom Bicikl koja je glavni promotor razvoja ciklo turizma u Hrvatskoj, i koja je naš dobar partner, označili smo i 16 smještajnih objekata u našoj županiji s tablama “Bicikl i smještaj“ (Bike and Bed), a uskoro će ući i u jedinstveni hrvatski vodič biciklističkih odredišta. Takve oznake su osnova za bicikliste da znaju gdje mogu prenoćiti uz sigurnost za njihove bicikle. Nadamo se i potpori drugih institucionalnih subjekata u županiji kako bi zagorska biciklistička priča i stvarno zaživjela. U praksi bi to izgledalo ovako: Zagorska razvojna agencija kreira razvojne programe u turizmu, što smo i napravili (EU projekti, vinska strategija, agroturizam, biciklističke staze), Turistička zajednica to promovira i prezentira, Županija financijski pomaže, a privatna inicijativa realizira. Na najboljem smo putu da taj sustav i zavrtimo i da stvarno turizam postane jedan od strateških pravaca razvoja Krapinsko-zagorske županije, jer bazu, a to su toplice imamo. Fali nam još malo više povezanosti.

ZL: I na kraju otkud sredstva za sve to? Od ideje do realizacije je dug put.

Hajdaš Dončić: Da, od ideje do realizacije dug je put. No, vraćam se na Radovečkog, pa ću objasniti na njegovom primjeru. Obiteljski se prvo prodavao kvalitetan kozji sir, projektno rješenje kao i kamatu za agro-objekt mu je sufinancirala Županija, table i edukacija došle su iz Europske unije, Općina je pomogla u infrastrukturi. Objekt je izrađen i može biti na ponos ne samo obitelji, već i cijeloj općini. Dakle vlastita sredstva i volja plus garancija ZARE, sufinanciranje kamata ili bespovratna sredstva Županije, EU sredstva za standardizaciju i obrazovanje i mukotrpan obiteljski rad. To je jedini recept za bavljenje agroturizmom. Nema uspjeha preko noći, ali uz mar i obiteljski trud, malo poduzetničke inicijative, te uz potporne mehanizme Zagorske razvojne agencije i Krapinsko-zagorske županije priča je moguća.

Za Zagorski list piše: Sebastijan Fuštin