Prethodni članak
Sljedeći članak

Politički slalom doplataka za djecu

Tko kod nas ima pravo na doplatak? Kako je bilo ranijih godina, a kako je sada, istražili smo nakon nekoliko upita naših


Tko kod nas ima pravo na doplatak? Kako je bilo ranijih godina, a kako je sada, istražili smo nakon nekoliko upita naših čitatelja. Kako se ispostavilo, različite garniture na vlasti drugačije su tretirale djecu pojedinih skupina građana, pri čemu su nepravdu najviše trpjeli oni koji su imali ´višak´ zemlje, bez obzira na prihod od nje, te obrtnici.


Doplatak za djecu i nije neka značajna velika novčana pomoć, no ako ih imate troje ili više iznos je dakako veći. Posebno sada kada je počela nova školska godina, kada vašem školarcu trebaju nove papuče, tenisice, jakna, flomasteri, pernica i još svašta.

Zakidali djecu obrtnika

Jedna naša čitateljica podijelila je tako s nama priču zbog čega godinama nije imala pravo na korištenje dječjeg doplatka. - Ja sam bila zaposlena, a muž je obavljao samostalnu djelatnost, bio je obrtnik. Zbog toga što je bio obrtnik nismo imali pravo na dobivanje dječjeg doplatka - ispričala je. Iako su suprug i ona imali troje djece koji su danas u višim razredima osnovne škole, pravo na dječji doplatak suprug je ostvario tek od ove godine, jer je napustio obrt i zaposlio se. Krajem ožujka ove godine podnio je zahtjev te podatke o ostvarenim prihodima i u srpnju na kućnu adresu stiglo je rješenje o pravu na dobivanje doplatka za djecu.

Dječji doplatak sada im iznosi po 250 kuna plus 500 kuna kao dodatak za treće dijete. - Znala sam reći svom suprugu, vidiš koliko smo izgubili dok si ti bio obrtnik - ispričala je naša sugovornica, iako veli kako ni dandanas ne zna objasniti zašto obrtnici nisu imali pravo na dobivanje dječjeg doplatka.

Obrtnici prijašnjih godina nisu imali pravo na dječji doplatak, jer nisu plaćali iz plaća doprinos za dječji doplatak, no primjenom novog Zakona od 1999.g. to pravo osigurano je i obrtnicima.

Nove cenzusne grupe

Početkom godine donesene su nove odredbe zakona o doplatku za djecu. Pravo na dječji doplatak mogu ostvariti korisnici čiji dohodovni cenzus iznosi 50% proračunske osnovice, odnosno ako ukupni prihod svih članova kućanstva ne prelazi 1663,00 kuna. Do sad je to bilo da ne prelazi 1330 kuna. Određene su i tri nove cenzusne grupe po kojima su određene i nove svote doplatka za djecu.

Ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno ne prelazi 543,14 kn, doplatak se određuje u svoti 299,34 kune.
Ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno prelazi 543,14 kuna, a ne prelazi 1119,53 kune, doplatak se određuje u svoti od 249,45 kuna. Ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno prelazi 1119,53 kune, a ne prelazi 1663 kune, doplatak se određuje u svoti od 199,56 kuna.

Uveden je i novi dodatak. Ako korisnik dobiva doplatak za troje djece, ukupna određena svota povećava mu se za 500 kuna, a za četvero i više djece za 1000 kuna.

Zemlja više nije važna

Od 1. siječnja ove godine produženo je i pravo na korištenje prava na doplatak za dijete na školovanju u osnovnoj školi - pravo do završetka osnovne škole imaju i djeca s navršenih 15 godina, ako su kasnije upisana u prvi razred ili su izgubila školsku godinu zbog zdravstvenih razloga.

Korisnici doplatka za djecu smrtno stradalog, nestalog ili zatočenog hrvatskog branitelja ne trebaju podnositi dokaze o prihodima jer im pripada doplatak za djecu u najvišoj predviđenoj svoti, koja od ove godine iznosi 374,18 kuna.

Promatrajući ove odredbe, vidimo da i nije toliko teško ostvariti pravo na dobivanje doplatka za djecu s obzirom kako je to bilo u bivšem sistemu. U bivšem sistemu ostvarivanja prava na dječji doplatak postojalo je 6 grupa korisnika, tri grupe korisnika koji nemaju zemlje i tri grupe korisnika s određenom količinom zemlje koja po cenzusu nije smjela premašiti određeni iznos.

Kvadrat njive

Ako je cenzus premašen, korisnik nije mogao ostvariti pravo na dječji doplatak. Nekad se radilo o samo par kvadrata jedne njive. Naime, u bivšem sistemu se osim izračunavanja ukupnog dohotka korisnika, odnosno dokaza o ostvarenom prihodu podnositelja zahtjeva i svih članova kućanstva, tražio i katastarski izvadak, koji je prekinut još devedesetih godina.

Zagorje je po tome bilo specifično. Većina roditelja, odnosno tate koji su najčešći korisnici doplatka za djecu, jer se zapošljavaju češće nego žene, imali su zemlju na sebe. Šume, njive, voćnjake, vinograde… i recimo, zbog cenzusa koji je premašio određenu svotu, nisu mogli ostvariti to pravo. Što većina te zemlje nije bila obradiva nikoga nije zanimalo. No, sposobniji su koristili druge ´cake´. Svoj dio grunta predali su na oca ili majku, prijavili se kod roditelja kao podstanari, iako su živjeli u zajedničkom kućanstvu i tek tada ostvarili to pravo na dječji doplatak. 2001.g kratko je uveden i doplatak za studente koji je isto tako već od 1. siječnja 2002. godine ukinut.

Skušićeve trojke: previše voćaka ´po glavi´

U nastavku vam donosimo priču o prvim zagorskim trojkama obitelji Skušić koji su zbog šest posađenih voćaka premašili limit za dječji doplatak. Bila je to senzacija za cijelo Hrvatsko zagorje kada je Radojka Skušić 1994. godine rodila prve zagorske trojke, danas već velike dečke Alojza, Petra i Stjepana. Pomoć su obećavali i tajnik tadašnjeg župana sada već pokojnog Franje Kajfeža, Božidar Brundić i tadašnji gradonačelnik Oroslavja Petar Grljač. Obećavali su adaptirati kuću, no od toga nije bilo ništa. Mjerodavni u Županiji nakon silnih obećanja odlučili su da Skušići ne zavređuju pažnju kao socijalni problem, jer ima mnogo siromašnijih obitelji u Zagorju kojima treba pomoći. Pravo na dječji doplatak Skušići su ostvarivali samo prve godine nakon rođenja trojčeka, a po djetetu su dobivali 35 kuna. Dječji doplatak bio bi malo veći da općinari nisu kao prihod uračunali i nepostojeći urod od šest mladih voćkica. A kada je Radojkin suprug Josip preuredio štagalj pokraj kuće u radionicu za popravak poljoprivrednih strojeva i prijavio se kao obrtnik, više nije imao prava na dobivanje ni tih skromnih 35 kuna dječjeg doplatka…

Prijave: kada, kome, kako…

U Krapinsko- zagorskoj županiji je registriran 2661 korisnik dječjeg doplatka (roditelja s jednim ili više djece), koristi ga 5371 dijete, a prosječna mjesečna svota iznosi 344,50 kuna. Od 1991. godine do ´99. g. ne bilježimo neko povećanje korisnika dječjeg doplatka, ali dvije godine nakon toga broj korisnika se značajno povećao. U ove četiri posljednje godine ponovno se broj korisnika doplatka za djecu smanjio.

Korisnici prava na doplatak svake godine do ožujka podnose zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje - područnoj službi, odnosno ispostavi nadležnoj prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva.

Potrebna dokumentacija za ostvarivanje prava na doplatak za djecu

- zahtjev (tiskanica zahtjeva može se ispisati s internetske stranice ili kupiti u NN)
- dokaz o ostvarenom prihodu svih članova kućanstva u prethodnoj godini
- potvrdu isplatitelja prihoda o ostvarenim prihodima podnositelja zahtjeva i svih članova kućanstva u prethodnoj godini (plaća, naknada zbog bolovanja, nezaposlenosti, porodnog dopusta)
- mirovinsku uputnicu ili presliku rješenja o mirovini za članove kućanstva
- dokaz o nastalim promjenama u broju i svojstvu članova kućanstva
- početkom nove školske godine 2007./2008. dokaz o redovitom upisu za djecu koja su navršila 15 godina.

Novi korisnici

Potrebna dokumentacija:

- Zahtjev
- Osobna iskaznica
- Dokaz o rođenju djeteta (izvadak iz matice rođenih, rodni list, potvrda o rođenju)
- Potvrda o redovitom školovanju
- Izvadak iz matice rođenih za maloljetnu djecu za koju se ne traži doplatak
- Dokaz o ostvarenim prihodima svih članova kućanstva u prethodnoj godini
- Potvrdu porezne uprave za dohodak od nesamostalnog rada
- Mirovinsku uputnicu ili presliku rješenja o mirovini za svakog člana. kućanstva.


Još članaka iz "Vijesti"

Facebook