Hrvatski građani u ovoj pandemijskoj godini više umiru, manje se vjenčaju zbog ekonomske nesigurnosti, ali i straha od zaraze, i manje se u obiteljima rađa djece. Zasad se bračni parovi i manje razvode, no treba imati u vidu da smo proljetos tri mjeseca bili zaključani i tek ćemo vidjeti, nakon što COVID kriza prođe, hoće li broj razvoda porasti, kako predviđaju istraživanja u svijetu. Hrvatska će, sudeći prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku za prvih deset mjeseci ove godine i bujanju epidemije, ove godine imati najviše umrlih, a najmanje sklopljenih brakova i rođene djece dosad, no rekordno mali broj rođenih tek nas očekuje u 2021.!, piše Večernji hr.

Korona kao čavao u lijes

Kako kaže demograf Marin Strmota, korona nam je samo zakucala čavao u lijes i samo će pogoršati ionako dugogodišnje loše trendove prirodnog pada stanovništva. A loše demografske trendove i činjenicu da bez ljudi nema ekonomskog rasta i da ne možemo opstati samo od turizma i ugostiteljstva politika je dugo ignorirala, što sada dolazi na naplatu. U listopadu ove godine, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, imali smo najviše umrlih od 2011. – 4628. Istodobno ispada da je u listopadu ove godine od drugih bolesti umrlo manje ljudi u odnosu na listopad 2019., kada je umrlo 4375 ljudi ili 253 manje, s obzirom na to da je samo od COVID-a (ili i od njega) prošli mjesec umrlo 266 građana. No, ipak se ne može reći da je protekli mjesec bio dramatičan porast umrlih jer smo, primjerice, u listopadu 2018. imali 4463 umrla, što je drugi najgori listopad po smrtnosti nakon ovogodišnjeg u posljednjih devet godina. Brojke za studeni bit će dramatičnije i najlošije dosad jer je samo od korone u 28 dana studenoga umrlo 1109 ljudi. Inače, lani su u Hrvatskoj umrle 51.794 osobe, a u prvih deset mjeseci ove godine, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, 43.796 ljudi. No, valja naglasiti da privremeni podaci, kako navode u DZS-u, o umrlima nisu potpuno usporedivi s konačnim podacima jer se privremeni podaci odnose na mjesec upisa u državne matice, a konačni na mjesec događaja.

Sljedeća godina bit će još lošija

Dakle, tek će se na kraju godine znati točan broj umrlih u ovoj godini i mjesecima kad je zemljom harala korona. Zabrinjavajuće je i što je prema tim privremenim podacima u prvih deset mjeseci ove godine rođeno samo 30.207 djece, a lani je u cijeloj godini bilo 36.135 rođenih, što je inače bio najmanji broj rođene djece u Hrvatskoj otkako se prate statistike. Stoga je izvjesno da će 2020. godina srušiti lanjski rekord po najmanjem broju rođene djece dosad, a prema procjenama stručnjaka sljedeća će godina biti još lošija. Ne stojimo dobro ove godine ni sa sklapanjem brakova jer je u prvih deset mjeseci sklopljeno samo 14.747 brakova, odnosno 4203 braka manje nego u istom razdoblju lani. Naime, lani je u prvih deset mjeseci sklopljeno 18.950 brakova. Inače, svih prijašnjih godina u Hrvatskoj je godišnje sklapano oko 19-20 tisuća brakova, što ove godine nemamo šanse doseći. Ni zbog postojećih mjera, a niti je ljudima do vjenčanja dok buja epidemija i dnevno umire po 50 ljudi od COVID-a, niti se već postojeće smanjenje brakova može nadoknaditi u dva preostala mjeseca. Jedino je dosad zabilježeno manje razvoda nego lani, pa je u prvih 10 mjeseci ove godine razvrgnut 4091 brak, dok je u istom razdoblju 2019. bilo 4615 razvoda, no u listopadu ove godine, istina, bilo je više razvoda (651) nego u istom mjesecu lani (416). Teško da ćemo ove godine doseći oko 6000 razvoda koliko ih je u prosjeku godišnje bilo posljednjih godina. Je li to dobro ili loše ovisi kako tko gleda na razvode i prije svega kakva je bila kvaliteta tih brakova prije nego što su se raspali i na papiru. Za docenta Marina Strmotu s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta svi privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku su očekivani.

Zašto se razlikuju podaci

Nema dobrih trendova, lani smo imali najmanje rođenih – Korona nam je čavao u lijes samo dodatno zakucala i očekivano će se pogoršati prirodni pad stanovništva koji imamo već godinama, pa ćemo imati i više umrlih, manje sklopljenih brakova, manje rođene djece, što će osobito doći do izražaja sljedeće godine. Dok traje pandemija ljudi i zbog ekonomske nesigurnosti i opasnosti od zaraze manje sklapaju brakove, ne žele sada imati djecu jer ne znaju što će biti sutra, hoće li izgubiti posao, hoće li zaraziti i sebe i djecu. Amerikanci su već radili projekcije koliko će sljedeće godine imati manje rođene djece, samo što će kod njih, naravno, taj pad rođenih biti manji nego kod nas. Samo se u nerazvijenom dijelu svijeta, u kojem su inače stope nataliteta veće, očekuje da će porasti broj rođene djece, i to zbog izostanka kontracepcije – govori Strmota.

Fertilitet ispod prosjeka

Prema svim sadašnjim trendovima, izgledno je da će Hrvatska ove godine zbog epidemije premašiti rekordnu brojku umrlih iz 2015. kada je umrlo 54.205 ljudi. Inače, u Hrvatskoj je posljednjih godina godišnje umiralo više od 50 tisuća ljudi, pa smo 2011. imali 51.019 umrlih, a rekordan broj umrlih zabilježen je prije četiri godine, njih tri tisuće više, dok je lani bilo gotovo 52 tisuće umrlih. Voditelj Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo na Hrvatskim studijima, demograf dr. sc. Stjepan Šterc privremene podatke Državnog zavoda za statistiku komentira: 'Sl. Brod i Zadar najmlađi su naši gradovi, a Pula i Rijeka imaju više starijih od 65 nego djece. Može se očekivati da ćemo ove godine, s obzirom na silinu epidemije, dosegnuti maksimalni godišnji broj smrti te da bi moglo umrijeti oko 55.000 ljudi, no treba istaknuti da mi i inače posljednjih godina imamo smrtnost na visokoj razini, samo što na to nismo reagirali dok nije došla pandemija, što ne znači da ne podržavam mjere za zaštitu života i zdravlja ljudi od COVID-a. Zabrinjavajuće je osobito što će se posljedice pandemije, ali i iseljavanja mladih iz Hrvatske posljednjih godina, jako loše odraziti i na pad broja rođene djece sljedeće godine. – Ako ove godine broj rođene djece i dođe blizu 36 tisuća, još manji broj rođenih tek ćemo početi bilježiti u prvim mjesecima 2021. jer se kod nas još uvijek 80 posto djece rađa u braku, a mi ove godine imamo 20 posto manje brakova, što znači da ćemo imati i 20 posto manje rođene djece. Lako je moguće da sljedeće godine bude rođeno i 5000 djece manje, što zbog manje sklopljenih brakova, što zbog iseljavanja, a to su podaci koji jako zabrinjavaju – govori demograf Stjepan Šterc.

JUGOISTOČNA EUROPA I UN upozorio na dramatične posljedice smanjenja populacije

Inače, Hrvatska je prije devet godina imala više od 41 tisuću rođene djece godišnje što se također smatralo da je malo i nedovoljno za obnovu stanovništva, a od ulaska u Europsku uniju samo nam je padao broj rođenih. Danas se ubrajamo u zemlje Europske unije koje su po stopi fertiliteta (prosječan broj rođene djece po ženi u reproduktivnoj dobi od 15 do 49 godina) ispod prosjeka Europske unije. Mi jedva imamo stopu fertiliteta od 1,47, a održiva stopa fertiliteta koja jamči zamjenu generacija treba iznositi 2,1, čemu su blizu samo razvijene i uređene zemlje poput skandinavskih, te prije svega Francuska, pa Irska, Češka i Velika Britanija. Svi navedeni podaci traže da se sve buduće odluke donose temeljem procjena stručnjaka, a ne na osnovi političkih procjena koje ne uvažavaju struku i činjenice i zbog kojih smo tu gdje jesmo. Ljudski životi se neće vratiti niti brojke smanjiti ako i promijenimo kriterije umiranja od COVID-a.