Pravi razmjeri štete na voćkama pokazat će se za nekoliko tjedana
Početak proljeća donio je snijeg, niske temperature i mraz, što znači i 25 do 30 posto štete na voćnim vrstama
Početak proljeća donio nam je snijeg i niske temperature. Krajem ožujka, nakon mraza, uslijedile su padaline koje su formirale snježni pokrivač i na stablima voćaka. Na području Krapinsko - zagorske županije u noći s 1. na 2. travnja temperatura se spustila u vremenu između 6 i 7 sati ispod - 5,5 °C.
Ranije sorte krušaka
Koliko je to šteta donijelo na voćkama u Zagorju, pokušali smo saznati od Georga Gala, višeg stručnog savjetnika u Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva. U potpunosti su stradali nasadi ranijih sorata krušaka, posebno oni na ekspozicijama okrenutim prema suncu jer je se za vrijeme izlaska sunca temperatura spustila najviše ispod nule. Pošto ne postoji plantažni uzgoj marelica, bresaka, šljiva, višanja i trešanja stradala su pojedinačna stabla na okućnicama, stoji na Savjetodnavnom portalu Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede.
Raznolika situacija
- Dosta smo opterećeni izdavanjem propusnica za registrirana poljoprivredna gospodarstva i radom od doma, ne možemo na teren, no prema informacijama koje dobivam od voćara, situacija s mrazevima je raznolika, obzirom na položaj i kretanje cvatnje pjedinih voćnih vrsta. Na višim osunčanijim položajima voćke su ranije krenule te su i više nastradale, najviše kajsije, breskve, trešnje i višnje, a procjena štete je oko 50 posto – kaže Gal. Za kruške viljamovke, situacija je nešto povoljnija, dodaje, jer one cvatu nešto kasnije. – Na položajima koji su okrenuti prema sjeveru cvatnja je kasnija te su još u fazi balona, tu su pokazatelji smrzavanja za sada dobri, oko 25 %. Na južnim položajima su posljedice štete i preko 50 %. Jabuke ulaze u fazu balona te su procjene da su se ipak izbjegle veće štete. Naravno, ovo su samo prvi pokazatelji te će se pravo stanje pokazati za nekoliko tjedana. Pretpostavke su da su štete na voćnim vrstama oko 25 do 30% – odgovara Georg Gal