Pred nama je proslava Svetkovine Uznesenja BDM na nebo – Velike Gospe. Posebno svečano bit će u Hrvatskom nacionalnom Svetištu MBB u Mariji Bistrici.

Procesija sa svijećama

''Već u predvečerje Svetkovine od 20.30 sati na rasporedu je tradicionalno bdijenje, procesija sa svijećama na našoj Bistričkoj kalvariji, popraćena molitvom svete krunice, pjesmom i razmatranjem nad otajstvima svete krunice. Nakon bdijenja oko 22 sata na prostoru Crkne na otvorenom na rasporedu je i Sveta misa'' – najavljuje program u bistričkom Svetištu rektor i bistrički župnik preč. Domagoj Matošević i dodaje: ''Na taj način, tim molitvenim bdijenjem ulazimo u noć i u taj dan slavlja same velike Gospe koja započinje prvim misnim slavlje u 6 sati ujutro. Nakon toga mise su u 7.30, pa 9 sati, a središnju misu u 11 sati predslavit će zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Poslijepodne mise su još u 16, 18 i 20 sati. Želim naglasiti da će sve svete mise na Veliku Gospu biti u Crkvi na otvorenom, kako bi se poštivale epidemiološke mjere, pa će Bazilika MBB biti slobodna za obilazak vjernika, koje pozivamo da poštuju mjere. Stoga pozivamo da se veći broj ljudi okuplja u Crkvi na otvorenom.

Veliki jubilej

Ova je godina posebna za Svetište MBB zbog jednog velikog jubileja. ''Počekom kolovoza 1971. na zagrebačkoj Šalati počeo je jedan Teološki marijanski kongres, koji je okupio jako puno teologa iz cijeloga svijeta. Jako je važno da su tu osim katoličkih bili i protestantski i pravoslavni teolozi, koji su svi zajedno promišljali o Marijinoj ulozi u prvim počecima Crkve i o štovanju Blažene Djevice Marije. Taj kongres završio je upravo u Mariji Bistrici 15. kolovoza svečanom svetom misom, koju je predslavio kardinal Franjo Šeper, a papin izaslanik bio je poznati belgijski kardinal Leo Joseph Suenens. Tada se u Mariji Bistrici okupio najveći broj vjernika do tada u tadašnjem komunističkom vremenu. Bilo je prisutno negdje oko 150 000 vjernika iz cijele Hrvatske, ali i oko 6000 hodočasnika Slovenaca. Nakon tog velebnog susreta, čiju 50. obljetnicu slavimo ove godine, 3. prosinca te 1971. godine Biskupska konferencija tada Jugoslavije proglasila je Mariju Bistricu nacionalnim Svetištem. Dakle ove godine slavimo 50. jubilarnu godinu od proglašenja Svetišta MBB-e nacionalnim i u mjesecu prosincu planiramo taj jubilej i dostojno obilježiti'' – zaključio je preč. Matošević.

Bogata povijest bistričkog Svetišta

U velikoj jubilarnoj godini podsjetimo da je najpoznatije hrvatsko Marijino svetište MBB-e Marija Bistrica, smješteno 40 km sjeveroistočno od glavnoga hrvatskog grada Zagreba, na sjevernom gorskom krilu Medvednice, vjekovima je središnje mjesto u vjerničkom životu hrvatskoga naroda. Ono što je Francuzima Lourdes, Portugalcima Fatima, Talijanima Loreto, Poljacima Čenstohova, Austrijancima Mariazell, Hrvatima je to živopisna Marija Bistrica. U Mariju Bistricu već se stoljećima slijevaju vjernička mnoštva iz svih hrvatskih krajeva i inozemstva; ali i pojedinci koji ovamo dolaze u tišini osobnoga hodočašća, tražeći i nalazeći svoj duhovni mir. U ovom hrvatskom Marijinu svetištu i prošteništu štuje se čudotvorni kip Majke Božje s Djetetom u naručju, najveća svetinja našega hrvatskog naroda. Zapisana su i mnoga milosna uslišanja kroz povijest Svetišta već od 1688. godine pa sve do danas, a to dokazuje veliku ljubav i vjernost naroda prema Majci Božjoj. Svetište u Mariji Bistrici postalo je nacionalno svetište još 1715. godine, kada je Hrvatski sabor podigao veliki zavjetni oltar. Time je Hrvatski sabor odobrio pobožnost hrvatskoga naroda prema Majci Božjoj Bistričkoj. Porastom marijanske pobožnosti i zbog mnogih milosnih uslišanja po zagovoru Majke Božje Bistričke postala je svetišna crkva tijesna i premalena. Stoga bistrički župnik dr. Juraj žerjavić (1875-1911), prema nacrtima arhitekta Friedricha von Schmidta i njegova učenika Hermanna Bolléa, dade proširiti i preurediti crkvu, župni dvor s arkadama, te iz stare crkve načini crkvu u stilu neorenesanse. Svoje prvo najveće slavlje doživjela je Marija Bistrica 15. kolovoza 1971. godine kada je u njoj održan XIII. međunarodni marijanski kongres.

Međunarodni marijanski kongres

Naime, velikim zalaganjem franjevca O. Karla Balića, predsjednika Papinske marijanske akademije i odobrenjem pape Pavla VI. održan je u Zagrebu od 6. do 12. kolovoza 1971. Šesti međunarodni mariološki kongres, a iste godine 14. i 15. kolovoza u Mariji Bistrici je održan 13. međunarodni marijanski kongres. Na njemu su sudjelovali: 4 kardinala, 40 biskupa, 2 pravoslavna episkopa, oko 250 svećenika, oko 500 redovnica, oko 200.000 vjernika. Kongresno slavlje je započelo 14. kolovoza u 18 sati misom koju je služio biskup dr. Segedi na istočnom obredu uz sudjelovanje 200 pjevača Ukrajinaca iz Bačke. Zatim je 50.000 vjernika sa zapaljenim svijećama obavilo pobožnost Križnoga puta na Kalvariji. Na blagdan Velike Gospe formirala se velika procesija oko bistričke bazilike i preko trga krenula prema velikom kongresnom prostoru. Poslije pozdravnih govora kardinal Franjo Šeper, služio je koncelebriranu sv. misu uz sudjelovanju 30 biskupa i 170 svećenika. Iste godine, Biskupska je konferencija 3. prosinca dodijelila bistričkom svetištu zaslužni naslov hrvatskog narodnog svetišta.

Važna uloga u sadašnjosti

No, Crkva u Hrvata doživjela je svoj najveći povijesni, crkveni i svenarodni događaj posjetom pape Ivana Pavla II. i proglašenjem blaženim zagrebačkoga nadbiskupa Alojzija kardinala Stepinca 3. listopada 1998. godine. No, osim važne povijesti, Svetište MBB-e ima važnu ulogu u sadašnjosti, za mnoštvo vjernika, koji se u velikom broju svake godine okupljaju u Mariji Bistrici, tražeći duhovnu okrjepu kod Majke Božje Bistričke.