Prethodni članak
Sljedeći članak

Sanader i Janša pozvani na opuštanje

Jesu li, u posljednje vrijeme sve učestaliji, incidenti na nekoliko lokacija na granici između Hrvatske i Slovenije naru


Jesu li, u posljednje vrijeme sve učestaliji, incidenti na nekoliko lokacija na granici između Hrvatske i Slovenije narušili odnose Zagoraca i Slovenaca koji žive u pograničnom području?


Nisu, odgovorit će vam redom svi koje pitate, čak će drvljem i kamenjem navaliti na političare koji „neke stare administrativne propuste iskorištavaju da bi skrenuli pažnju javnosti s ozbiljnijih problema“ i koji „neka dođu tu kod nas pa da vide da se mi i Slovenci odlično slažemo i svakodnevno idemo jedni k drugima“.

Naravno, u tom smjeru, ali opreznije, idu i stavovi lokalnih vlasti, čini se, s obje strane granice.

Kodrnja piše Sanaderu

Načelnik Općine Zagorska sela Željko Kodrnja čak namjerava uputiti pismo premijeru Ivi Sanaderu.

-Ja i župan slovenske Općine Podčetrtek zajednički ćemo složiti jedan dopis i poslati ga predsjednicima Vlada Hrvatske i Slovenije, ne da bi se radili sad nešto pametni, nego čisto da ih pozovemo ovdje na jedno neformalno druženje. Mi sudjelujemo u jednom zajedničkom hrvatsko-slovenskom pilot projektu turističke zone Sutla

– Dolina izvora zdravlja i naši odnosi sa Slovencima su odlični – rekao je Kodrnja naglasivši da će uz premijere zvati i druge političare na taj planirani susret da se „malo opuste u našoj oazi mira“.
Što se tiče svakodnevnog pograničnog života, poneka susjedska nesuglasica, uvijek se može desiti, kaže Kodrnja, no važno je uzajamno poštovanje.

-Susjeda ne možeš birati. On je taj koji je i moraš ga poštivati. A Slovence treba poštivati i zbog toga jer su izrazito vrijedni i marljivi, što se vidi na njihovim gospodarstvima – kaže Kodrnja dodajući da je nedavni hrvatsko-slovenski susret na mostu Plavić pokazao da su Zagorci i Slovenci željni zajedničkih druženja i susreta.

Granični prijelazi

Inače, na području Krapinsko-zagorske županije hrvatska državna granica sa Republikom Slovenijom duga je sto kilometara, od čega 88 kilometara crtu razgraničenja čini rijeka Sutla, a oko 10 km granica ide preko Maceljskog gorja.

Što se tiče graničnih prijelaza, iz KZŽ u Sloveniju se može preko Stalnih međunarodnih graničnih cestovnih prijelaza Macelj, Lupinjak, Hum na Sutli, Razvor, Mihanović Dol i Miljana, a s posebnim propusnicama granica se može prijeći i preko Graničnih prijelaza za pogranični promet Mali Tabor, Klenovec Humski, Gornji Čemehovec, Draše, Luke Poljanske i Plavić.

Roba se u Hrvatsku može uvažati, naravno, samo preko prijelaza koji imaju carinu, a to su Macelj, Lupinjak i Razvor te Hum na Sutli, s time da carina na Humu na Sutli radi samo od 7 do 19 sati. Ostalim prijelazima, kao i onima koji su prvenstveno namijenjeni građanima koji imaju zemljište sa druge strane granice, može se prenositi samo roba vrijednosti manje od 300 kuna (roba koja se ni inače ne carini), a uz odgovarajuću propusnicu poljoprivrednik može do svoje kuće preko granice prevesti poljoprivredna dobra uzgojena na svojoj parceli u susjednoj državi.

Prijelazi s propusnicama

Kako nam je rekao voditelj odsjeka za granicu PU Krapinsko-zagorske Zdravko Kralj, postoji i nekoliko prijelaznih mjesta i prijelaznih točaka, za koje također trebaju propusnice, a nije rijetkost da za pojedina mjesta, odnosno točke, propusnicu ima samo jedna osoba ili jedna obitelj, čije se imanje proteže na obje strane granice.

-Osim tih dvovlasnika, propusnice na kojima je točno upisano za koje prijelazno mjesto vrijede, najčešće se daju za dnevno zaposlenu migraciju, studente i učenike koji idu na školovanje iz Hrvatske u Sloveniju ili obrnuto. Neka od tih prijelaznih mjesta su Gornji Macelj – Cafuti, betonski most Risvica, betonski most Bratkovec i betonski most Harina Zlaka – kaže Kralj, koji nam je, odgovarajući na naše pitanje o utjecaju incidenta na Muri i Vukovom Selu na situaciju uz hrvatsko-slovensku granicu na području PU Krapinsko-zagorske, rekao da nema nikakvih promjena i da je stanje uobičajeno.


Kralj: „Postoje indicije, ali ne i dokazi
da su carinici uključeni u krijumčarenje“

Prošlotjedna priča o pokušaju krijumčarenja sira preko granice (podnesene su kaznene prijave zbog nesavjesnog rada u službi protiv jednog policajca i dvojice carinika), mogla bi dobiti i svoj nastavak.

-Mi sad pojačano djelujemo protiv krijumčarenja jer sve indicije ukazuju da su i neki carinici u neke stvari uključeni. Ne možemo dokazati to, ali mi svojim prisustvom, kao i neke druge službe na graničnim prijelazima, pokušavamo to suzbiti, spriječiti. To nisu obični oblici, to su organizirani oblici i moraš biti jednostavno prisutan 24 sata da bi neke stvari mogao skužiti i spriječiti – kaže voditelj Odsjeka za granicu PU Krapinsko-zagorske Zdravko Kralj.

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook