[STARI ZANAT] Jedini češljar u Europi naš je Zagorec
Antun Penezić nakon umirovljenja obnovio je jedan stari zanat – češljarstvo, u kojem i danas uživa
Posljednji češljar u Europi naš je Zagorec, Antun Penezić (81) iz Gornjeg Škrnika u općini Zagorska Sela koji od ranih 50 – ih živi u zagrebačkim Gračanima. Izrađuje češljeve od prirodnog materijala i to od rogova istarskog vola boškarina, unikatni nakit, trzalice i razne druge prirodne proizvode od roževine, koje najviše cijene i kupuju stranci. Stalni kupci su mu i Hrvati iz dijaspore, Amerike i Australije. Češljeve izrađuje iz šupljeg dijela roga koji reže na pločice iz kojih onda kroji češljeve. Od punog dijela radi nakit. Ovaj zanimljiv, ali zaboravljeni zanat izučio je u Zagrebu, kod posljednjeg zagrebačkog češljara koji je radio s roževinom.
'Svatko ima nekoga u Zagrebu'
- U ono vrijeme, a i danas, svatko od nas ima nekoga u Zagrebu. Ja sam imao ujaka i ujnu koji su bili susjedi obrtniku kod kojega sam učio zanat. Majstor kod kojeg sam bio šegrt bio je jedan fin gospodin koji mi nikad nije rekao ni jednu grubu riječ. Bili su rodom iz Kranjske. S njim i njegovom suprugom sam se sprijateljio pa mi je bio kum na firmi, a poslije su mi bili i vjenčani kumovi kada sam se ženio – ispričao je Penezić, koji je nakon škole taj zanat radio 8 godina, a onda se zaposlio u tvornici. Nakon umirovljenja ponovno je aktivirao svoj izumrli zanat u kojem danas uživa.
Unikatni ručni rad
Godinama je hodao po izložbama i prodajnim sajmovima, proputovao cijelu Hrvatsku, ostale su mu lijepe uspomene i doživljaji. - Ja sam sudjelovao i na radionicama koje su financirane europskim sredstvima u Etno selu Kumrovec. Bilo je tu par mladih koji su htjeli to učiti, ali kad su vidjeli da je to ručni rad i da tome treba biti predan, odustali su. Naravno, ne velim ja da nema mladih i vrijednih ljudi, no neki malo previše tipkaju po tim pametnim telefonima. U moje doba majstori su se jako cijenili, danas se majstori ne cijene toliko i zato ih ni nema – zaključuje Penezić. O posljednjem češljaru dokumentarac snimio je i BBC.
Prirodno i zdravo
Današnji češljevi napravljeni su od plastike i to strojnom obradom, dok naš Zagorec svoje češljeve ručno radi od roževine. – Ljudi sve više cijene prirodno i zdravo. Bez plastike se ne može, to je istina, ali ima i takve plastike u kojoj su olovne boje i ne djeluju zdravo. Moji češljevi nemaju statički elektricitet. Kada ste umorni uzmete takav češalj, sjednete i u miru raščešljate kosu od vrata prema gore. Na taj način potičete cirkulaciju, smirujete se, a može prestati čak i glavobolja – priča Penezić. Za našeg majstora otimaju se i stranci. - Prije više od mjesec dana iz Belgije je stigla ekipa stručnjaka i pitali su me da li bi se dalo kaj delati s robotom. Robot se može naučiti, ali tu je puno faza, čak 14 faza za ručne obrade izradu češljeva. Tak da ne znam dal bu to baš išlo… Jedna delegacija iz Rusije mi je rekla: 'Dojdite u Moskvu obnoviti taj zanat' – ispričao je.
Zovu ga stranci
- Francuzi su mi isto rekli da dojdem kod njih i da ću za tri mjeseca u odijelu nadgledati, proizvodnju, kako se radi. Delegacija iz Kuvajta vidjela je moje proizvode na sajmu u Zagrebu, oduševili su se i pozvali me da tamo pokrenem proizvodnju, a da ću novce nositi u koferu. Ali, znate kaj, nije sve u novcu. Uživam ovdje gdje sam rođen. Tu je moj dom i tu treba nešto napraviti za našu Hrvatsku, za nas – kaže Penezić. Radionica je njegov raj gdje se odmori i uživa. – Ovakav posao treba voljeti. Ja kada uđem u radionicu, čujte, ja uživam, zaboravim na sve probleme, i na politiku… - nadahnuto zaključuje majstor češljar, uz kojeg je uvijek i supruga, koju je i osvojio jednom prirodnom narukvicom, a koju još uvijek rado nosi i čuva.