Prema podacima Organizacije ujedinjenih naroda o broju rođenih, objavljenim krajem 2019. godine, u Hrvatskoj je 40 razreda manje nego godinu prije, a u prvih 8 mjeseci 2019. u Hrvatskoj je rođeno 23. 637 djece, što je najmanje otkad postoje mjerenja. Kako službene statistike za čitavu prošlu godinu još nisu dostupne, pokušali smo u nekoliko župa na području Krapinsko – zagorske županije saznati kakva je njihova pastoralna statistika, odnosno radi li se o pozitivnim ili negativnim trendovima što se tiče nataliteta te broja sklopljenih brakova.

Ne gubimo nadu

Pastoralna statistika zabočke župe sv. Jelene Križarice kaže da je u 2019. godini bilo 60 krštenja, 22 para su se vjenčala, a umrle su 74 osobe. Godinu prije, 2018., kršteno je 52 djece, vjenčano 20 parova, a umrlo 98 osoba, dakle, zabilježen je malen, ali pozitivan pomak. Na pitanje o natalitetu i negativnim trendovima koji vladaju, iz Župe Zabok odgovaraju: - Situacija je gotovo ista kao i u čitavoj Hrvatskoj, no ne gubimo nadu. U Župi Uznesenja Blažene Djevice Marije Oroslavje prošle je godine vjenčano 13 parova, kršteno 36 djece, a umrlo 73 ljudi. Negativnu župnu statistiku prokomentirao je vlč. Dragutin Bosnar, župnik oroslavske župe. – Brojke krštenih i rođenih ne moraju se uvijek poklapati. Gradonačelnik kaže da se lanjske godine rodilo preko 50 djece na području grada Oroslavja, no grad obuhvaća malo veće područje nego župa, ali evo, vjenčalo se 13 parova, kršteno je 36 djece, manje nego prethodne godine, a umrlo 73 ljudi. Velika je to razlika u broju krštenih i umrlih. No, ovdje se doseljavaju mahom mlađe obitelji s jedno ili dvoje djece, pa se u školi niti ne osjeća manjak djece, osim u PŠ Krušljevo Selo, no mnogi Kruševljani svoju djecu upisuju u školu u Oroslavje, jer im roditelji tamo rade. Tako je, kako je. U 2018. godini razlika između broja rođenih i umrlih ipak nije bila tako drastična. Bilo je 10 – ak manje mrtvih i 10 – ak više krštenih, prošla je godina gora po tom pitanju. No krštenje se nikad ne poklapa datumski s rođenjem, djeca se par mjeseci, i pola godine kasnije krste, pa je to fluidno. U društvu koje se oblikuje, jedno s našeg stanovišta romantično obiteljsko gnijezdo potpuno je nestalo, ljudi, osobito žene i majke, nemaju toliko vremena brinuti se oko djece, za starce. Tragedija koja se dogodila u Andraševcu, posljedica je ne samo nečijeg pojedinačnog biznisa, već jednostavno roditelji, ljudi koji rade, nemaju vremena brinuti za svoje starce, to je današnji tempo života. Mlade žene se i ne usude zatrudniti, boje se, možda bi izgubile posao. Kao da smo rekli, sad je stop svemu, mi koji smo tu ćemo pojesti i zrak i vrijeme i resurse, a iza nas, kaj bu bu – komentirao je negativne trendove vlč. Bosnar.

Više vjenčanja u belečkoj župi

U župi Donja Stubica 2018. godine bilo je 54 krštenja, a 2019. nešto manje, odnosno 47. Manje je bilo i vjenčanja. Prošle godine brak je sklopilo 9 parova, a godinu ranije 15 parova. U 2018. umrlo je 60 osoba, dok je u 2019. bilo 53 sprovoda. Što se belečke župe tiče, u 2018. godini bilo je 18 krštenih, a prošle godine 16, 2018. Umrlo je 34 ljudi, a prošle godine 33, dok je 2018. bilo samo 9 vjenčanja, a prošle godine 12. - I sami mozete vidjeti da demografska slika nažalost nije dobra, međutim pozitivni su pomaci u broju vjenčanih za koje se u župi cesto moli; za sklapanje novih brakova i demografsku obnovu župe, pa se nadamo da cemo u 2020. našu statistiku dodatno popraviti – rekla je Ivana Sambolić, župna medijska suradnica TU Zagrebačke nadbiskupije.Negativna statistika prati i zlatarsku župu Uznesenja Blažene Djevice Marije, u kojoj je 2019. godine bilo 28 krštenja, 47 sprovoda i 10 vjenčanja. – Definitivno smo u konstatnom minusu što se tiče krštenja, ali i vjenčanja je sve manje. Ja sam župnik ovdje u Zlataru već 7 godina, i samo je jedne godine bilo izjednačenje, 34 krštena i 34 umrla, a sve ostale godine bilo je više umrlih nego rođenih, i to s velikom razlikom, od 10 do 15 ljudi – kaže vlč. Cerovečki.

'Statistika je malo varljiva'

Zlatarski je župnik komentirao i trend povećanja građanskih brakova, sklopljenih samo kod matičara, a smanjenje crkvenih brakova. – Statistika je malo varljiva. Možda na prvi tren izgleda da se povećava broj brakova sklopljenih kod matičara, a smanjuje crkvenih, no često se prilikom krštenja djeteta sklapa i crkveni brak, iako su prije vjenčani kod matičara. Možda to kod matičara izgleda kao da su vjenčani samo kod njih, ali u preko 90 posto slučaja se vjenčaju kasnije i u crkvi, jer onda nisu imali prilike sve to organizirati, pa kada je bilo dijete na putu, sklopili su civilno vjenčanje na brzinu, a kasnije u crkvi, što institucije nemaju zabilježeno – pojašnjava vlč. Cerovečki. Je li istina da se parovi sve više odlučuju na sklapanje građanskih brakova, a sve manje crkvenih, provjerili smo u Matičnom uredu u Krapini, gdje su nam to i potvrdili, barem što se tiče prošle godine. – Na području koje obuhvaća naš Matični ured, prošle je godine sklopljeno 37 građanskih, a 25 vjerskih brakova. Zanimljivo je da su se, npr., u općinama Đurmanec, Radoboj, Petrovsko, sklapali samo vjerski odnosno crkveni brakovi, dok je u Krapini sklopljeno više građanskih nego crkvenih brakova. Povećanje sklapanja građanskih brakova u odnosu na crkvene primjećeno je u prošloj godini, dok je omjer u 2018. godini bio podjednak – rečeno je u Matičnom uredu Krapina.

Pitali smo građane što misle zašto je sve manje sklopljenih brakova i djece ?

'Mi kad smo bili mlađi nismo ganjali karijeru, nego smo radili djecu '

Branka Kralj,Luka:

Sve je to utjecaj vanjskih zemalja, sve više nam mladih odlazi van zemlje i ja mislim da bi se trebali vratiti obitelji. A što se tiče toga da ljudi imaju sve manje djece, mislim da je razlog tome ekonomska situacija.

Vjekoslav Jakopić, Pregrada:

Situacija je takva da ljudi ne mogu imati veliku familiju zbog nedostatka novaca. Ja mislim da u današnje vrijeme se sve manje ljudi odlučuje na brak zbog toga jer se ne žele vezati , da nemaju obaveze i zbog mogućih kasnijih problema. Dok neki kao cura i dečko super funkcioniraju i dobri su, a kad se ožene i kad stignu problemi za kratko vrijeme se rastaju.

Ana Volarić, Sveti Križ Začretje:

Ljudi se sve manje odlučuju na djecu jer nemaju uvjete za to. Ja imam troje djece i imam petero unučadi, ali sam nekako mogla neke stvari kupiti, a danas, jako slabo. Jedne cipele za djecu su 300 kuna, a koliko ih nosi, par mjeseci.

Tomislav Sinković, Krapinske Toplice:

Ljudi se kasnije odlučuju na djecu , takav primjer imam i ja svojima. Ljudima je na prvom mjestu karijera. Mi kad smo bili mlađi nismo ganjali karijeru nego smo radili djecu i tu vam je najveći problem. Žene postaju mame iznad 30, a prije su postale sa 18, 20, 25. Što se tiče toga da se brakovi sve više sklapaju kod matičara, a ne u Crkvi, to je problem u nekim njihovim štatutima, ne bih ja u to previše ulazio. Ljudi se odmiču od Crkve, ne od vjere.

Smiljka Šćuric, Zabok:

Ljudi se sve manje odlučuju na djecu zbog ekonomske situacije. Ja gledam svoju generaciju, meni nitko na poslu nije mogao reći od danas više ne radiš. Sve više ljudi rade na određeno vrijeme, mi smo imali na neodređeno, ljudi su imali veću sigurnost. U svojoj firmi sam mogla ostati do penzije. Što se tiče sve manje sklopljenih brakova, komotnije je, u slučaju nečega, ne mora se tražiti rastava nek veliš sutra se već ne vidimo. A isto tako, ima nas sve manje, starimo, a mladi nam odlaze van.

Nada Gorički, Zabok:

Razlog tome je današnja teška financijska situacija. Teško je odgajati dijete, vrtić, pelene, jednostavno čovjek ne stigne služiti za sve te izdatke, a sve je za djecu skupo. Ljudi se sve više rastaju tak da im uopće nije u cilju se u Crkvi vjenčati i svi ti troškovi…Nije to kak je nekad bilo, sad je sve čisto drugačije.