ZL: Ljudima je pun kufer Europe. Ispada da sve što radimo, radimo radi Europe i dobivanja njenih novaca. Cijeli budući razvoj se, čini se, sada bazira na lovi koju nam ona treba dati. Demistificirajte to.


Hajdaš Dončić: Zagorska razvojna agencija je operativno tijelo za provedbu nacionalnih i europskih programa. Svaka država, a samim time i unutarnja organizacija dužna je u sklopu predpristupnih programa napraviti nekoliko osnovnih stvari. To je nacionalna strategija, ne samo razvoja, ne samo pojedinih grana koja se dijeli na npr. operativne planove za razvoj ljudskih potencijala, ruralni razvoj, razvoj poduzetništava, već i svaka manja teritorijalna jedinica (županija) dužna je također napraviti neke regionalne operativne planove razvoja na svom području. Zašto? To je možda vrlo nepopularna riječ što se tiče planiranja, no međutim Europa se bazira na planiranju, na planovima. Tako se sada bazira na planu 2007. – 2013. gdje su točno definirani vremenski i financijski okviri za odrađene projekte. Ključna riječ u EU je planiranje.

ZL: Kako to uopće funkcionira, tko je supervizor?

Hajdaš Dončić: Sve to nadgledaju različita tijela EU tj. europske komisije koje su osnovane za svaku zemlju koja je kandidat. One to provode na nacionalnoj razini, a država bi to onda trebala provoditi i na regionalnoj razini. Nadgledati, dakle, kako županije provode svoje operativne planove.

ZL: Njima je, primjerice, važno da u vremenskom roku uskladimo zakone s njihovim. Zašto je njima stalo da nam daju novce da mi nešto za sebe realiziramo? U čemu je bit?

Hajdaš Dončić: Bitno im je jer ako npr. pogledamo Hrvatsku i Bugarsku, Bugarska ekonomski kasni za Hrvatskom, no međutim u usklađenosti institucija ona je dosegla europsku razinu. Moramo to malo raspetljati. Budžet EU je jednak budžetu Nizozemske i on zapravo nije velik, ono što ulazi u zajedničku kasu, tu gdje Njemačka i Francuska najviše daju. Oni zapravo žele da institucije budu jednake institucijama u EU. Cilj je izgrađenost institucija.

ZL: Kojih?

Hajdaš Dončić: Zakonodavstvo mora biti jednako EU, a isto tako i agencije, pošto sve u principu u Europi počiva na agencijama, moraju biti spremne i operativno provoditi programe pošto se sva transferna plaćanja u EU svode na način kohezijskih fondova tj. uravnoteženja debalansa. Kako bi to objasnili jednostavnim rječnikom? Cilj je ravnoteža nejednakosti unutar EU, što znači da siromašne, ne države već regije (ključna riječ su regije) imaju više novaca od bogatijih za razvoj svoje infrastrukture. I upravo zbog toga institucije moraju biti sposobne da se transformiraju i vode brigu o novcu koji dolaze u tu regiju. Tu je ta ključna riječ- institucija. Zašto? U ovom trenutku EK vodi analizu projekata koji se šalju u sklopu predpristupne pomoći, a kasnije kad uđemo u EU za određene projekte novac će se dobivati, a Hrvatska će sama provoditi analizu uspješnosti i provodljivosti tog projekta. Mi smo na polovici puta gdje još uvijek EK prije odobrenja novaca za neki projekt radi kompletnu kontrolu, a kasnije će novac doći, pa će se raditi evaluacija.

ZL: Europu možemo zamisliti kao bogatog bankara, oko kojeg prose male regije. Koji je stvarni interes Europe? Što je nju briga jel´ kod nas razvijena infrastruktura?

Hajdaš Dončić: Interes Europe da bude razvijena infrastruktura je čisto geostrateški pošto želi cijeli Zapadni Balkan integrirati u Europu, a u konačnici interes je tržište. Zato jer je svijet podijeljen na pet velikih trgovačkih blokova i upravo iz te podjele nužno je da sve zemlje Zapadnog Balkana, kojem pripada i Hrvatska postepeno ulaze u EU. Zbog tržišta. Moramo to jedanput, neću reći razotkriti, nego otpakirati. Sve je u suštini biznis i trgovina.

ZL: Sve je zapravo vrlo jednostavno. Uvijek se radi o interesu, a ne o moralu i brizi.

Hajdaš Dončić: Da. Uvijek je jednostavno. Svijet se dijeli na trgovačke blokove. Jedan koji je od najjačih je onaj koji će uključivati cijelu Europu plus Ukrajinu. To je zapravo jedini cilj integracije EU. Dobiti još nekoliko partnera, još jedan dio tržišta koji je zapravo sukladan propisima u cijeloj Europi zbog nesmetanog kretanja ljudi, kapitala, robe.

ZL: Koliko su naše JLS razumjele to što se od njih traži i kakve programe nude?

Hajdaš Dončić: Do 31. 7. moramo poslati predprijedloge Ministarstvu mora i razvitka i zavisi o načelnicima i gradonačelnicima koliko su oni aktivno shvatili svoju ulogu u prije svega educiranju vlastitih potencijala za prihvaćanje određenih trendova i ideja koje nam se otvaraju osobito od 1.1.2007. Zašto je to važno naglasiti? Zato što se za Hrvatsku od tog datuma umjesto ovih dosadašnjih fondova otvara samo jedan fond IPA koji uključuje pet najvažnijih komponenata na kojima se bazira EU.

ZL: Što je IPA?

Hajdaš Dončić: IPA je kratica, prevedeno na hrvatski «instrumenti za predpristupnu pomoć». Uključuju pet najvažnijih područja: jačanje institucionalnih kapaciteta. To je ovo o čemu smo pričali. Da na područjuma općina i gradova postoje ljudi koji će moći postati projekt menadžeri, osobe koje će moći napisati, ali i provesti određen program koji je prihvatljiv za tu općinu ili grad. Ako neka općina ili grad traži sredstva za kanalizaciju npr., to znači da bi na tom području trebao postojati projektni menadžer koji će moći napisati, artikulirati taj prijedlog sukladno određenom natječaju koji će biti propisan. U okvirima koji će biti 14 ili 24 mjeseca provesti sve postupke u okviru natječaja i poslati evaluaciju. On će biti plaćen iz novaca za taj projekt. Drugo je jačanje ljudskih potencijala. EU kao takva dala si je za cilj da bude konkurentna dok cijela Europa gubi utakmicu s američkim i azijskim tržištem. Sama sebi Europa si je zadala cilj- konkurentnost, a konkurentnost počiva na produktivnosti, ljudskim potencijalima. Zato će jedan dio novaca biti kanaliziran za razvoj ljudskih potencijala. Osobito u malom, srednjem i velikom poduzetništvu.

ZL: Što to podrazumijeva? Edukaciju?

Hajdaš Dončić: Ne samo edukaciju nego pomaganje interesnim udrugama poduzetnika, npr. Ako postoje određene interesne udruge poduzetnika, koje mogu tri-četiri kompatibilne firme osnovati nekakav svoj centar za tehnologiju, za razvoj, tu može doći u tom trenutku novac EU koji onda pomaže određenoj grani da razvije neki svoj novi proizvod. To je u priči o razvoju konkurentnosti. Imamo veliko područje koje se zove ruralni razvoj. To obuhvaća sve: od programa SAPARD za poljoprivredu do uređenja komunalne infrastrukture ruralnog kraja. Imamo prekograničnu suradnju sa Slovenijom. Europa neće uskoro gledati nacionalne granice države nego će promatrati regije. Zamislimo se tako u Sloveniji, pa recimo cijelo područje KZŽ će biti onda u okvirima EU jedna regija koja će imati dovoljan broj stanovnika, dovoljne kapacitete da može apsorbirati europske fondove. Zajednički projekti će vezati te naše dvije sadašnje regije koje će uskoro postati jedna regija. Statistička euro regija, ne politička nego statistička regija, što je važno naglasiti. O zaštiti okoliša mislim da ne trebam pričati. Znači, to su temeljne pretpostavke funkcioniranja Europske unije. Dakle, vidjeli smo na što ona baca aspekte: na globalnu konkurentnost, zaštitu okoliša i ruralni razvitak, a sukladno s time su i preslikani i ti programi i projekti koje će zapravo Hrvatska u tom trenutku i provoditi. Novac nije 100% bespovratan, uvijek nacionalna država ili regija mora osigurati jedan dio sufinanciranja, a programi moraju biti održivi.

ZL : Puno toga ovisi o gradonačelnicima i načelnicima. Ako mala skupina poduzetnih ljudi živi negdje gdje nema podršku, kome se mogu obratiti, da li mogu djelovati izvan svoje općine?

Hajdaš Dončić: Može, može, preko Zagorske razvojne agencije pošto mi, da tako kažem imamo raspisan trajni natječaj za projektne menadžere europskih fondova, znači oni mogu čak preko Zagorske razvojne agencije artikulirati svoje potrebe na određenom području, no tu će opstojati jedan mali problem, a to je problem sufinanciranja. Znači, ipak bi trebalo ići preko svojih općina ili gradova... Drugi vrlo važan preduvjet je formiranje neformalnih radnih skupina ili neformalnih vijeća na razini općina i gradova ili regija. Pripadnici civilnog sektora trebali bi činiti 50% članova tih savjeta i ti savjeti bi zapravo trebali biti savjeti aktualnoj vlasti za određene projekte. Znači, projekti ne bi trebali biti prihvaćeni na razini države, samim tim i EK, ako nisu prodiskutirani na tim savjetima. Ti savjeti će postati polulobističke skupine i one će moći pomoći pojednicu u općini, gradu ili regiji da kroz taj savjet artikulira neke svoje ideje koje su sukladne idejama razvoja tog grada, općine ili županije i preko tog savjeta zapravo izboriti da njegove projektne ideje uđu u prioritete općine, grada ili županije. Samim tim on osigurava i određeni postotak sufinanciranja za svoju ideju. To će upravo biti vidljivo kroz ovaj dio «broj tri»- ruralni razvitak u projektu Lider. To su iskustva sjeverne i zapadne Europe gdje svaka, nazovimo to zajednica općina, ima formirano to tijelo od 15 do 20 ljudi koje čine predstavnici različitih grana unutar industrije i civilnog društva koji prodiskutiraju o svim programima koji su važni za to područje. Onda oni naprave neku listu prioriteta koja je mjerodavna za načelnika i gradonačelnika kao nekakvog župana da na taj način rangira projekte koji su onda, što je vrlo važno, održivi. Tako se radi sada i naš regionalni operativni plan županije, gdje postoji regionalni partnerski odbor koji ne čine nikakvi pripadnici političke stranke ili opcije, nego stručnjaci u svom području: od Zavoda za zapošljavanje, preko Poljoprivredne savjetodavne službe, Turističke zajednice, zaštite okoliša, zaštite očuvanih dijelova prirode, Hrvatske gospodarske komore, Obrtničke komore, engleskim rječnikom stake holderi ili kako bi preveli- dionici. Oni zastupaju parcijalne interese koji se međusobno malo ispregovaraju i onda ispliva jedan projekt koji je prihvatljiv svima. I taj bi projekt trebao naći izvore sufinanciranja. Tako će uskoro Županija u proračunu morati otvoriti stavku „nacionalni EU projekti“ iz koje će se financirati projekti. Ako se npr. 4 projekta kandidiraju i jedan prođe, tu se nalazi izvor financiranja. Tu će uskoro krucijalnu ulogu imati i banke. Osobito u hrvatskom sektoru. Zašto? Zato jer će postojati velika opasnost od premoštavanja. Dok neće doći novac, a projekt je prošao, banke plasiraju svoj novac i nađu svoj interes. Nakon toga se novac uz interesnu kamatu vraća. To su iskustva zemalja koje su ušle u EU. Vrlo važnu ulogu su odigrale poslovne banke. U tom jazu ili ako nije postojalo 25% ili 15% zavisno o programu za sufinanciranje. To promatramo kroz jednu cjelokupnu sliku: banke, civilni sektor, agencije, županije, središnja država.

ZL: Do kud ste stigli, kao agencija?

Hajdaš Dončić: Evo vam sad nešto ekskluzivno: kao agencija, što se tiče EU programa, po nekim informacijama koje smo dobili od evaluacijskog tijela u Sloveniji, Zagorskoj razvojnoj agenciji je odobren taj jedan projekt koji smo kandidirali, a zove se „Razvoj za razvoj“, vrijednosti preko 100.000 eura za ono o čemu smo pričali, edukaciju lokalne samouprave i stvaranje trenera u lokalnoj samoupravi koji će transferirati svoje znanje dalje. To znači da bi recimo našoj županiji bio cilj kreirati nekih 10-15 projektnih menadžera koji će moći samostalno artikulitrati svoje programe. Ključni problem u cijeloj toj priči su ljudi. Naš prvi cilj je edukacija. Ta edukacija možda zvuči nepopularno, ali vjerujete mi da cijela priča, cijeli business u Europi svodi se na edukaciju. Tu se može dobiti veliki postotak novaca. Zašto? Zato jer se opet vraćamo na početak na onu priču o konkurentnosti, stvaranju europskog tržišta kao konkurentnog tržišta. Konkurentnost počiva na ljudima. Ključne riječi su učenje i edukacija, što je možda ljudima nepopularno. Oni više vole neke stvari koje su konkretne, 17 metara asfalta, 480 kubika šljunka. No, morat ćemo svi zajedno promijeniti mentalni sklop i početi razmišljati na način da budemo pragmatični. Kako razmišlja EU? Stvaranje globalne konkurentnosti koja, opet se vraćam, počiva na edukaciji i razvoju ljudskih resursa. Ključna riječ su ljudski resursi i stvaranje i jačanje kapaciteta lokalne zajednice. Zašto? Zato jer svi trendovi idu prema decentralizaciji, što znači da su te male operativne jedinice, općine, gradovi sposobni apsorbirati ta sredstva i provoditi određene razvojne korake na svom dijelu i to samostalno.

ZL: Iz kojih skupina i na koji način će se regrutirati ti ljudi?

Hajdaš Dončić: Isključivo javnim natječajem pošto je to praksa EU, a i mi kao agencija želimo biti transparentni. Mi ćemo uputiti poziv svim zainteresiranima čim potpišemo ugovor, negdje u jesen. Pozvat ćemo tridesetak kandidata, mlađih ljudi, iako mladost nije granica, već zbog fleksibilnosti i engleskog jezika. Pošto smo mi zemlja kandidat, službeni jezik je engleski. Kad postanemo zemlja članica onda ćemo moći pisati projekte na hrvatskom jeziku, za sada na engleskom. Oni će onda za svoju općinu i grad moći artikulirati neke njihove potrebe. Važno je naglasiti da svaki projektni menadžer, ako projekt prođe je plaćen iz projekta. Budžet za njega je predviđen u okviru projekta. To je vrlo važno naglasiti. To je mogućnost samozapošljavanja. Opet da to sve otpakiramo, nitko nikome ne brani da ako neki projekt bude zanimljiv, prihvatljiv, da iz toga ne ispadne i dugotrajnije zaposlenje. Ključna je riječ održivost. Taj projekt treba i nakon toga održavati.

ZL: Dobitnik si neke stipendije, jedan od rijetkih? O čemu se radi?

Hajdaš Dončić: Od Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija. To je stipendija Europske komisije koja nas je uputila, nas šestero u Bugarsku na specijalistički seminar koji se bazira na iskustvima Bugarske koja 1.1.2007. ulazi u EU. Kako su radili operativne planove, gdje su sada, što i kako, a isto tako vrlo zanimljiv dio bilo je i lobiranje. Zašto lobiranje? Zato jer ako svi naučimo kako napisati određeni program, projekt unutar određenih zelenih kućica pošto je to jedan vrlo birokratski dio. Recimo, iz Hrvatske će doći 15 sličnih programa, kako izlobirati da vaš program prođe. To je jedan specijalistički program koji nam je objasnio kako funkcionira Bruxelless. U lobističkim skupinama, na doručcima (tako je vani, bez janjaca i odojaka, op.a.) se izlobira i možete utjecati na određene donosioce odluka koji onda zapravo lobiraju za vašu stvar. Važno je da krenete lobirati prije nego što projekt uopće bude raspisan jer vi morate odmah početi artikulirati svoje zamisli i preko organiziranih lobista početi lobirati da kad bude raspisan natječaj već budu upoznati. To je bilo u organizaciji američkog univerziteta koji je partner EU u Sofiji. Bio je taj šesterodnevni seminar organiziran za ljude iz Hrvatske i Bugarske. Iz Bugarske su bili predavači, pomoćnici ministra iz pojednih resora kao što su zaštita okoliša, prometa, gospodarstva. Slušaoci su bili business i NGO sektor, a sa hrvatske strane predstavnici državne i lokalne samouprave. Zapravo sam samo ja bio iz lokalne samouprave. Baš se pitam zašto sam samo ja išao tamo. To je otvorilo neke vidike i horizonte za premišljanja kako naprijed.

ZL: Sad si već stekao određen uvid u situaciju. Čini ti se da si pred previsokim zidom ili otvorenim horizontima?

Hajdaš Dončić: Sve se svodi na planiranje, na kontinuirani rad i kontinuirano planiranje. Određeni projekti i programi mogu se realizirati ako postoje neke osnove, a to je financijska osnova za sufinanciranje, ljudski resursi, volja, spremnost i malo lobističkih skolonosti da se projekt izlobira. Nije lagano, ali nije ni preteško. Sve je stvar prilagodbe i malo mijenjanja mentalnog sklopa u konačnoj priči.

ZL: Što je ključno kod mijenjanja tog mentalnog sklopa. Prognati politiku?

Hajdaš Dončić: Apsolutno. Lokalna politika s nekim menadžmentom EU nema nikakve veze. Mora postojati kao potporni stup koji može osigurati neki određeni dio sufinanciranja. Zašto? Radi se o širem konsenzusu zajednice pošto nije važno koja trenutno politička opcija rukovodi općinom ili gradom, nego je važno da projekti koji su dugoročni koji prelaze jedan mandat određene opcije budu održivi, oni se moraju nastaviti. Upravo taj projektni pristup će donijeti zamah i većina ljudi će shvatiti koje su prednosti tog načina programiranja i tog načina planiranja za ostvarivanje nekakvih ciljeva, određene zajednice, a ne opcije. Cilj je stvoriti interes zajednice koji bi svima trebao biti jednak.

ZL: A da li si ti formalno politički opredijeljen?

Hajdaš Dončić: Vrlo je teško shvatiti distinkciju između mog profesionalnog opredjeljenja, ovog što radim i političkog opredjeljenja. Da, ja sam predsjednik Gospodarskog savjeta SDP-a KZŽ i član Gospodarskog savjeta SDP-a na državnoj razini. Isključivo što se tiče gospodarskih razloga. No, to meni osobno nije prepreka za provođenje nekih određenih projekata jer ja radim stvarno razliku između mojeg profesionalnog angažmana u politici i profesionalnog svakodnevnog zaposlenja. Ne može me onemogućiti politička promjena jer mi se baziramo na projektnom principu, a projekti traju više od jedne mandatne vlasti, tako da ja projekte kao takve moram dovršiti pošto sam imenom i prezimenom garantirao za te projekte. Ja uvijek imam još u slučaju nečega svoj fakultet pošto sam redovni nosilac dvije katedre na Fakultetu „Libertas“, privatnom ekonomskom fakultetu što se tiče poslovne logistike i osnova poduzetništva. Tako nemam nikakvih problema s opredjeljenjima, političkim opcijama ili nesklonostima. No, ponosan sam što sam član SDP-a.


ZL: Europu možemo zamisliti kao bogatog bankara, oko kojeg prose male regije. Koji je stvarni interes Europe? Što je nju briga jel´ kod nas razvijena infrastruktura?

Hajdaš Dončić: Interes Europe da bude razvijena infrastruktura je čisto geostrateški pošto želi cijeli Zapadni Balkan integrirati u Europu, a u konačnici interes je tržište. Zato jer je svijet podijeljen na pet velikih trgovačkih blokova i upravo iz te podjele nužno je da sve zemlje Zapadnog Balkana, kojem pripada i Hrvatska postepeno ulaze u EU. Zbog tržišta. Moramo to jedanput, neću reći razotkriti, nego otpakirati. Sve je u suštini biznis i trgovina.


Evo vam sad nešto ekskluzivno: kao agencija, što se tiče EU programa, po nekim informacijama koje smo dobili od evaluacijskog tijela u Sloveniji, Zagorskoj razvojnoj agenciji je odobren taj jedan projekt koji smo kandidirali, a zove se „Razvoj za razvoj“, vrijednosti preko 100.000 eura za edukaciju lokalne samouprave i stvaranje trenera u lokalnoj samoupravi koji će transferirati svoje znanje dalje. To znači da bi recimo našoj županiji bio cilj kreirati nekih 10-15 projektnih menadžera koji će moći samostalno artikulitrati svoje programe.