Bačvar, barokotlar, licitar, zlatar, kovač, lončar, keramičar, pečar - keramičar odnosno izrađivač krušnih peć, kolar, sitar, ljevač, stolar restaurator, ljevač, modelar stolar, puškar graver, košar pletar, torbar, remenar, rukavičar, postolar, medičar, svjećar, užar kitničar, glazbalar i vlasuljar. Sve su to tradicijski obrti okupljeni u Cehu tradicijskih i umjetničkih obrta Obrtničke komore Krapinsko – zagorske županije. Oni su, prošle godine, zapravo cijelo vrijeme trajanja korona krize u vjerojatno najnepovoljnijem položaju čak i od ugostitelja.

O ovim obrtima ne promišlja se s dovoljno pažnje

'Kao i sve što je vezano uz turizam cijela prošla godina za tradicijske obrte bila jako loša. No, tradicijski obrti su još u lošijoj situaciji jer svi majstori i majstorice tradicijskih i umjetničkih obrta rade prekrasne stvari, međutim to su stvari koje su vezane uz putovanja, uz život bez egzistencijalnih problema, bez lockdowna, za jedan normalan život. zato jer u tradiciji nas Hrvata je da barem jednom u godini dođemo u Mariju Bistricu da se zahvalimo Majci Božjoj Bistričkoj za sve do sad i da se preporučimo za buduće razdoblje, a tradicijski obrti su vezani uz naše sajmove, naša slavlja zaštitnika svetaca, općina, gradova, a toga je u prošloj godini bilo vrlo malo. U nezgodnoj situaciji su još i zato što su to prekrasne stvari, ali bojim se da su to stvari na koje se ne promišlja s dovoljno pažnje. A pažnju promišljam na način da se nedovoljno pomaže tradicijskim obrtima da bi mogli preživjeti, a moraju preživjeti i to ne kao naznaka prošlosti već kao dio današnjice i putokaz budućnosti – objasnila je predsjednica Ceha tradicijskih i umjetničkih obrta pri Obrtničkoj komori Krapinsko – zagorske županije, Vlasta Hubicki ujedno i vlasnica najstarijeg obrta na ovim prostorima, svjećarsko – medičarske radionice Zozolly osovanog 1882. godine. Stoga je primjer za svoje tvrdnje objasnila na svom tradicijskom obrtu i svim takvim obrtima kojih najviše ima u Mariji Bistrici.

I Hrvatska se rado štima s licitarskim srcima u svijetu

'Recimo u medičarsko – svjećarskoj smo radnji, a licitarska srca nas prate od rođenja kad se krštenja kada se pokloni svim gostima licitarsko srčeko na kojem piše ime djeteta i datum krštenja kao uspomena na krštenja, također prigodom vjenčanja mladenci s veseljem dijele licitarska srca s imenima mladenke i mladenca i datumom rođenja, a to su i suveniri općina, gradova i županije, a možemo reći i Hrvatske jer se i Hrvatska vrlo rado štima s licitarskim srcima na turističkim sajmovima, na svim burzama, a toga prošle godine također nije bilo, kaže Hubicki.

Bolje licitar nego SMS ili mail

Spominje i nadolazeće Valentinovo i kaže da to nije 'neki novouvezen' blagdan jer je sveti Valentin oduvijek zaštitnik zaljubljenih. 'Valentinovo bi trebalo biti cijelu godinu. Ljepše je pokloniti licitarsko srčeko na kojem piše 'volim te', 'tak imam te rat' i špigliće i ružice nego to obaviti SMS-om ili mailom. Kod toga moramo znati da je i špigl vezan uz prošlost licitarskog zanata. U vrijeme dok još nije bilo niti čokolada, niti nekih modernijih poklona, licitari su imali svoje štandove i obično je dečko curi na proštenju kupil licitarsko srce. Ona je pogledala i špigl i po sjaju njezinih očiju kad se pogledala se već vidjelo da se budu već o Božiću ženili. Dakle, licitarska srca kao znak simpatije ljubavi licitar uvijek znači ljubav, kaže Vlasta Hubicki.

Svaki predmet je unikatan i ima 'potpis' majstora

Licitari su primjer, ali i kod svih drugih tradicijskih i umjetničkih obrta svaki izraženi predmet ima 'potpis' majstora, detalj koji nema nitko drugi, pa i sam njegov svaki proizvod je jedinstven. Primjerice Svaki licitar ili medičar ima svoj tajni recept za tijesto, a samo oblikovanje ovisi o njegovu umijeću. Kad je riječ o našoj predsjednici Skupštine i predjednici Ceha tradicijskih obrta teško je ne ponoviti priču koju mnogi znaju, ali nije na odmet da je se prisjete ili dođe do mladih čitatelja koji to još možda ne znaju. 'Medičarstvom se prvo bavio moj pradjed, zatim djed, pa baka, od nje je preuzela moja mama, a ja od mame - priča nam Vlasta liniju po kojoj se zanat prenosio tolike godine. Sve radi kao nekada. Niti jedan licitar nije i ne može biti isti jer sve radimo ručno, od oblikovanja do ukrašavanja. Ali, u tome i jest draž, na taj način dobijete nešto posebno što nitko drugi na svijetu nema i mislim da je to odlika najboljeg dara i suvenira - ističe Vlasta.

Ne vodi se briga o onima koji ulažu toliki trud i požrtvovnost

U Mariji Bistrici, kamo smo išli istražiti kako se drže tradicijski obrti jer ih tamo, barem što se medičara tiče, ima najviše i među svima nemoguće je odabrati najljepši licitara ili suvenir otišli smo zabrinuti i žalosni što se o tradicijskim obrtima ne priča previše, ne vodi se posebna briga o njima koji ulažu toliki svoj trud i požrtvovnost da bi opstali. No, simpatično na svoj osebujan način Vlasta Hubicki otpratila nas je riječima o svojem 'frtalju' svijeta' uz poziv svima da u proljeće svi dođu u njega, u Mariju Bistricu i u Krapinsko – zagorsku županiju.