Prethodni članak
Sljedeći članak

U Zagorju velika najezda poskoka

Prema pričanju, mještana u Stubičkim Toplicama u polju blizu naselja pojavilo se čak 12 poskoka. Ima ih i na Medvednici i Ivančici. Kažu da je po jačini otrova u Hrvatskoj najopasniji poskok u okolici Slunja. Drugi po opasnosti je velebitski, treći zagrebački, a na četvrtom mjestu je krapinski poskok.


Rekli bi neki, Zagorje ne obitava opasnim zmijama ili na po domaći 'kačama' no prije nekoliko godina  navodno se u našoj županiji pojavila velika najezda poskoka koja je zmija otrovnica. Prema pričanju, mještana u Stubičkim Toplicama u polju blizu naselja pojavilo se čak 12 poskoka. Ima ih i na Medvednici i Ivančici. Kažu da je po jačini otrova u Hrvatskoj najopasniji poskok u okolici Slunja. Drugi po opasnosti je velebitski, treći zagrebački, a na četvrtom mjestu je krapinski poskok.

Upravo je i ovo razdoblje zmija, posebice u svibnju kada su aktivne,  izlaze u većim skupinama i pare se.  Zmije koje na zemlji žive više od milijun godina i razvile su se od gušterolikih dinosaura uglavnom se griju na otvorenim sunčanim površinama, a kao idealno mjesto za skrivanje koristi im  hrpa kamenja i suhi komadi drva. Možemo ih susresti na planinama, kamenitim predjelima, ali i na putevima, vinogradu, proplancima…

Zmije su zaštićene

Činjenica je da se ljudi zmija boje. Većini nas se zaledi krv u žilama kada vidi bjeloušku ili najobičnijeg sljepića.  Javna ustanova u suradnji s Hrvatskih herpetološkim društvom HYLA  provodi istraživanje herpetofaune u sklopu projekta „Lokve ekološke mreže Krapinsko-zagorske županije“. Navedenim istraživanjem zabilježene su 4 vrste zmija na području Strahinjčice, Ivančice i Maceljskog gorja. 

-Zabilježene vrste su bjelouška, ribarica, bjelica, smukulja i spadaju u skupinu neotrovnica. Međutim, to ne znači da u našoj županiji ne obitavaju zmije koje su otrovnice. U Hrvatskoj živi 15 vrsta zmija, od kojih su samo tri otrovnice – poskok, riđovka i planinski žutokrug, dok je preostalih 12 neotrovno i neopasno. Sve vrste su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode pa ih se ne smije namjerno ozljeđivati i ubijati. Zabranjeno je i njihovo uznemirivanje, hvatanje i držanje u zatočeništvu – kaže obnašateljica dužnosti ravnatelja Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području KZŽ, Dijana Klasić.

Imamo antiserum!

U našoj županiji postoji protuotrov za zmije. Kako doznajemo od ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu KZŽ, Krešimira Božića Zavod je prije ovog zatopljenja naručio antiserum  i on se nalazi na četiri punkta T1, u Krapini, Zaboku, Donjoj Stubici i Zlataru, te na četiri punkta dežurstva, a to su Marija Bistrica, Konjščina, Pregrada i Klanjec.
 
- Dosada nisu zabilježili slučaju ugriza zmije, no antiserum mora postojati. On je strašno skup. Za njega se mora izdvojiti pozamašna svota novaca. Ukoliko se ne iskoristi, baca se. – Uvijek vodimo brigu da naručimo antiserum od Imunološkog zavoda. Bolje da se i ništa ne dogodi, nego da se dogodi, a da ga mi nemamo –naglasio je ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu KZŽ.

U OB Zabok također se ne sjećaju slučaja ugriza zmija, no zlu ne trebalo, dobro je biti na oprezu.

Otrovne zmije imaju trokutastu glavu i uske eliptične oči

U slučaju susreta sa zmijom najbolje što možete učiniti da je pokušati zaobići ili zaplašiti udarcima nogom o tlo i pustiti da se makne. Osim toga, prilikom posjeta prirodi treba nositi duge hlače i visoke cipele kako bi se noge zaštitile od ugriza, treba paziti kamo se staje, provjeriti mjesto na koje se želi sjesti te paziti za što i gdje se hvata rukama.

Ako zmija ugrize, najvažnije je utvrditi da li je otrovna ili nije. Za razliku od neotrovnih, otrovne zmije imaju trokutastu glavu i uske eliptične oči. Naše se otrovnice razlikuju od neotrovnica i oblikom tijela, koje je kratko i zdepasto, za razliku od neotrovnica čija su tijela tanka i izdužena.

Ako zmija nije otrovnica, ranu treba obilno isprati vodom, namazati antibiotskom mašću i zamotati zavojem. Treba provjeriti kada je osoba zadnji put cijepljena protiv tetanusa.

U slučaju otrovnog zmijskog ugriza, osoba koju je ugrizla zmija trebala bi se smiriti te ukloniti odjeću i nakit s mjesta ugriza zbog otjecanja tkiva te ranu pustiti da slobodno krvari. Osobu bi što  prije trebalo prevesti do najbliže medicinske ustanove.

Rana se ne bi smjela zarezivati i otrov isisavati. Unesrećenom se ne bi smjela rana čistiti a alkoholom jer on širi krvne žile, što poboljšava cirkulaciju otrova po tijelu. Dobro bi bilo očistiti ranu i imobilizirati ekstremitet koji je zadobio ugriz pomoću nekog čvrstog predmeta i zavoja kako bi se usporilo cirkuliranje otrova po tijelu.

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook