Prethodni članak
Sljedeći članak

Uvodi se red na poljoprivredna gospodarstva i njive


Zagorske poljoprivrednike, one koji se bave uzgojem stoke u zadnjih par mjeseca posjećuju djelatnici Hrvatskog stočar


Zagorske poljoprivrednike, one koji se bave uzgojem stoke u zadnjih par mjeseca posjećuju djelatnici Hrvatskog stočarskog selekcijskog centra, odnosno Stočarske službe u Krapini. Zašto?

Popis domaćih životinja na poljoprivrednim gospodarstvima vrši se kako bi se napravio jedinstveni registar domaćih životinja čime će se dobiti temeljna baza o svim domaćim životinjama. Taj posao obavlja Hrvatski stočarski selekcijski centar. Sve se to radi zbog zaštite zdravlja životinja od zaraznih i nametničkih bolesti, kontrole prometa domaćih životinja, uzgojno-selekcijskog rada i ostvarivanja prava na državne potpore u poljoprivredi. Propisuje to Pravilnik o obaveznom označavanju i upisu u jedinstveni registar domaćih životinja.

Iskaznica za sve


- Popis domaćih životinja na području Krapinsko-zagorske županije rade na terenu djelatnici Stočarske službe u Krapini koji su ovlašteni od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Po popisu poljoprivrednih gospodarstva dobiva se iskaznica koju će vlasnik koristiti za promet, prodaju, a kasnije i za poticaje. Mi smo dosad imali registar goveda, ovaca…, ali ne i jedinstveni registar za sve domaće životinje. U njemu će se sad vidjeti svi putovi domaćih životinja, na kojem se gospodarstvu koliko zadržalo, čime će se zaštititi kupac i potrošač

– saznajemo od voditeljice Stočarske službe Krapina Mirjane Očko. Popis domaćih životinja radi se više od godinu dana, a zadnjih par mjeseci intenzivno, jer na snagu stupa zakon o obilježavanju svinja, a koje se neće moći prodati, ako neće imati iskaznicu. Iz stočarske službe najprije su tako posjećivali gospodarstva s većim brojem krmača, upravo zbog pojave svinjske kuge. - Dosad je u HSSC upisano 4.500 gospodarstava s područja naše županije, a procjenjujemo da je još za popisati od 300 do 400 gospodarstava – rekla je voditeljica Očko.

Broj poljoprivrednih gospodarstva u Zagorju kreće se oko 5.500. Tim podatkom barataju od prošle godine kada se pojavila svinjska kuga kojom je bilo obuhvaćeno 50 posto županije. Veterinari su tada izvadili krv na 5.500 gospodarstva sa svinjama. Nakon što HSSC upiše zagorska gospodarstva u registar slijedi posao za veterinare koji će jednom godišnje pregledavati i kontrolirati taj popis. Veterinari će raditi detaljan pregled gospodarstava, a Stočarska služba je popisivala samo na temelju iskaza vlasnika poljoprivrednog gospodarstva.

Poljski redari

Reda se hoće napraviti i na zagorskim bregima, pa će se tako po 'novom' vlasnici neobrađenog zemljišta novčano kažnjavati. Novi zakon o poljoprivrednom zemljištu i Pravilnici koji će ga slijediti, a koji je Vlada prihvatila prošlog mjeseca uvest će i poljskog redara koji će 'delati' reda u polju. Poljski redari bit će osobe koji će na razini općina i županija kontrolirati koliko se poljoprivrednih zemljišta obrađuje. Je li šikara, trnje ili 'grmužinje' na njivama redari će kontrolirati dva puta godišnje i svoj izvještaj podastrijeti Hrvatskoj agenciji za zemljište o površinama koje se koriste za poljoprivrednu proizvodnju.

Na osnovi tog izvještaja propisivat će se kazna za one koji je ne obrađuju. Kazne se kreću od 15.000 za fizičke do 30.000 kuna za pravne osobe. Kako su pojasnili vladajući u Ministarstvu poljoprivrede kaznama se želi natjerati da oni koji zemlju ne obrađuju je daju u zakup čime bi se potaknulo okrupnjivanje poljoprivrede. Do 2020. godine na ovaj bi se način stavilo u funkciju 500.000 hektara poljoprivrednog neobrađenog zemljišta. Želja Ministarstva je da bi prosječno obiteljsko gospodarstvo trebalo imati najmanje oko desetak hektara zemlje koju obrađuje, čime bi se osigurala konkurentnost naše poljoprivrede

Prosječni Hrvat zasada obrađuje dva do pet hektara zemlje i zaostaje za europskim seljakom. Neki možda u novom 'zanimanju u Hrvata' vide svoje novo radno mjesto. Poljski redar morat će tako imati najmanje SSS poljoprivrednog smjera, a potrebe za otvaranjem novog radnog mjesta neće trebati, ako će općine i županija već imati kompetentnu osobnu koja bi taj posao mogla obavljati.

Što je sa starim stanovništvom koje zemlju ne može obrađivati? Morat će je dati u zakup. Po kojoj cijeni i kome, još se ne zna. Uglavnom, Zakon o neobrađenom zemljištu je prihvaćen, i stižu kazne za 'ljenčine', o čemu smo već mi pisali ovo ljeto.

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook