Ako pogledate sve te crkve i kapelice raštrkane po bregima, Zagorje ima veliki potencijal za razvoj vjerskog turizma, samo se nama čini da je to još uvijek u povojima. Među glavnim svetištem koje godišnje posjeti do milijun hodočasnika svakako je hrvatsko nacionalno Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici gdje hodočašća neprekinuto traju od 1684. godine kada je pronađen kip Majke Božje Bistričke, no osim našeg prelijepog marijanskog svetišta tu su i brojne crkve za koje se vežu brojne čudotvorne priče.

A, upravo su u ovim ljetnim mjesecima, na putu turistima zanimljivi i sakralni objekti kojih u Zagorju ima pregršt i koje bi trebalo više promovirati. Mi smo izdvojili samo neke od njih, koje vrijedi razgledati, i za koje se vežu lijepe povijesne priče.

Još u 16.st. na vinagorskom brijegu stajao je Marijin kip pred kojim su se težaci dolazili pomoliti i počinuti

Župa Pohoda Blažene Djevice Marije Vinagora. Vinagorsku crkvu neki smatraju najneobičnijim i najzahtjevnijim baroknim graditeljskim pothvatom u Hrvatskom zagorju. To je područje inače pripadalo ratkajskom velikotaborskom vlastelinstvu, a bilo je vinorodno od davnina. Otud mu i ime Vinagora. Već u 16. stoljeću na vrhu vinagorskoga brijega stajao je Marijin kip kojega su nazivali Majka Božja Vinagorska. Težaci su u predahu između poslova dolazili pred njega pomoliti se i počinuti. Na molitvu i štovanje Majci Božjoj Vinagorskoj počeli su dolaziti i ljudi iz udaljenijih krajeva i iz viših staleža.

Uskoro se pronio glas o njenoj čudotvornosti. Ratkaji su sagradili kapelu i kip Majke Božje stavili u nju. Glas o čudotvornom kipu i novom marijanskom prošteništu proširio se daleko izvan Zagorja, po Štajerskoj, Prekomurju i u Zagrebu, a crkva je dobila ime Crkva Marije od pohoda. Upravo u nedjelju 7. srpnja u toj će se crkvi održati župno proštenje i pohod Majci Božjoj Vinagorskoj, u sklopu sakralnih događanja Pregradskog ljeta.

Čudotvorni Marijin kip donešen iz Jeruzalema

Put nas dalje vodi na Trški vrh i u najpoznatiju krapinsku crkvu, crkvu Majke Božje Jeruzalemske. Građena od 1750. -1761. godine, a izgradili su je pobožni građani i seljaci kao svoju zavjetnu crkvu. Crkva je sagrađena kako bi u nju bio smješten čudotvorni Marijin kip, donešen iz Jeruzalema.Vjerojatno ni jedno proštenište nema zapisan svoj historijat iz vremena kada je nastajalo kao što to ima ovo Majke Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu. Zapisao ga je Nikola Gorup, krapinski župnik 1747. – 1778., graditelj svetišta, prikupivši podatke o čudotvornom kipu Gospe Jeruzalemske.

Prema zapisu župnika Gorupa, oko 1669. g. franjevački brat laik fra Joakim, krsnim imenom Stjepan Balagović ili Mateić, s dopuštenjem poglavara pošao je na hodočašće u Svetu Zemlju. Jedan franjevac mu je darovao kipić Majke Božje, prethodno ga položivši na Isusov grob. Nikola Balagović je Gospin kipić postavio na zid u svojoj kući i svakodnevno se pred njim molio. No njemu se je dogodila strašna nesreća. Izgorjela mu je kuća. Sve je izgorjelo, ali su na zgarištu pronašli Gospin kipić posve neoštećen. Osupnut nad tim čudom, Nikola je čudesni kipić objesio na orah pokraj javnoga puta na javno štovanje, a vjernici su se počeli pred njim moliti te su zadobili mnoga uslišanja. Balagović je na svom posjedu na Trškom Vrhu, uz javni put, dao podići kapelicu i postavio kipić. Dekantsko proštenje na Trškom vrhu sprema se u nedjelju 7. srpnja, već iduće nedjelje, 14., je Karmelsko proštenje. Slijede proštenja 11.8., 25.8,. 8.9., i 27.10.

Belečka crkva zaštitnica Krapinsko – zagorske županije

Tko nije čuo za belečku crkvu, naš najpoznatiji barokni biser. Crkva sv. Marije Snježne u Belcu jedan je od najljepših sakralnih interijera iz baroknog razdoblja u Hrvatskoj, a ujedno je i zaštitnica Krapinsko-zagorske županije. Bila je glavno proštenjarsko odretište u Zagorju uz svetište u Mariji Bistrici. Na mjestu današnje crkve bila je podignuta kapela oko 1675., na mjestu zvanom Kostanjevec ili Kostanjek. Prema tom rukopisu Djevica Marija se ukazala župniku Đuri Dudiću na mjestu zvanom Kostanjevec, a prema jednom fragmentu stare župne spomenice, Djevica Marija ukazala se župniku Ivanu Gundaku (1652. – 1666.), Tomi Novaku i Martinu Pogudu koji su se kasno vraćali iz Selnice. Tada im se ukazao anđeo koji ih je vodio u tadašnju župnu crkvu sv. Jurja u Belcu.

Kad su ušli u crkvu, ugledali su Blaženu Djevicu Mariju koja ih pozove da pođu prema mjestu gdje će sagraditi kapelu njoj u čast, pod nazivom Snježna. Kao donatorica zaslužna za podizanje crkve navodi se grofica Elizabeta Keglević-Erdödy, koja je darovala zemljište.

Kolijevka kršćanstva sjeverne Hrvatske

S obližnjeg brda ispod Ivančice stoji pak najstarije svetište u sjevernoj Hrvatskoj, Majka Božja Gorska. O čudotvornosti kipa Majke Božje Gorske u svetištu, svjedoče zavjetne slike izrađene na temelju zapisa čudesnih uslišanja što su ih bilježili loborski župnici. Ta je knjiga danas nažalost izgubljena. Zabilježena su brojna čudesna ozdravljenja: od sljepila, od zmijina smrtonosna ugriza, od kuge i uzetosti. Zabilježen je i povratak u život, a sve na zaziv za pomoć Majci Božjoj Gorskoj. Kako su prikazi uslišanja velikim dijelom uništeni zbog vlage, župnik Vinko Mrkoci povjerio je 1987. g slikaru Želimiru Drakuliću izradu kopija tih fresaka, koje je potom pričvrstio na zid preko originalnih.

Godine 1998. po prvi su put započela zaštitna arheološka istraživanja prilikom čega su pronađena brojni vrijedni povijesni ostaci. Posljednjih godina oživjela su brojna hodočašća u ovo svetište, posebno nova posvećena lovcima, braniteljima, obrtnicima, poljoprivrednicima, osobama s invaliditetom. Za Lobor kažu da je kolijevka kršćanstva sjeverne Hrvatske. Svjedok tome je starokršćanska krstionica i staro hrvatsko groblje iz 11. stoljeća nad kojim je podignuta crkva. Sakralno zdanje posvećeno Majci Božjoj postoji još od 14. stoljeća.