Prethodni članak
Sljedeći članak

'Zbog špricanja pesticidima uginulo mi je oko milijun pčela'

Zagorski pčelar Ivan Curiš doživio je pomor pčela u svom pčelinjaku još prije slučaja u Međimurju


U Međimurskoj županiji dogodio se nezapamćeni pomor čak 57 milijuna pčela navodno zbog trovanja štetnim pesticidima koji su korištenu u špricanju uljane repice, zbog čega je župan Matija Posavec proglasio prirodnu nepogodu.

Pomor pčela u svom pčelinjaku prije ovog slučaja u Međimurju imao je i poznati zagorski pčelar i proizvođač kozmetike od pčelinjeg otrova Ivan Curiš iz Krapina Sela u Konjščini.

 

– Prije dva mjeseca stradao mi je cijeli pčelinjak od 100 –tinjak košnica. Svako je jutro trebalo pobrati kantu pčela da se one ne raspadaju i dalje ne šire boleštine. To su bile enormne količine. U tih 20 dana pobralo se 5 – 6 kila mrtvih pčela. U jednoj kili imate 10.000 pčela, dakle, dnevno sam pobrao 50.000 do 60.000 pčela, u tih 20 dana, to je milijun pčela koje su mogle donijeti određenu količinu meda. Ugibale su pčele letačice, koje su bile vani, a mlade pčele koje još ne lete su se spasile. Razlog su pesticidi kojim su špricane voćke u tom periodu cvatnje, baš šljiva koja se šprica u tom razdoblju, 3 i 4 mjesec, u više navrata – rekao je Curiš, naglasivši da zbog ovog problema imati samo 10 posto cvjetnog meda, nego inače u normalnim godinama.

Dodaje kako su ti pesticidi jako štetni, ali jeftini, dok su ona sredstva koja ne štete pčelama i nekoliko puta skuplja, što je generalno razlog što ljudi pribjegavaju tim pesticidima koji onda uzrokuju probleme u pčelarstvu.

-Apel pčelara je da ih se prije velikog tretiranja obavijesti o tome, no konkretna pomoć bi bila da se pomogne tim ljudima koji špricaju, određenim novčanim sredstvima za kupnju pesticida koji nisu štetni za pčele. To bi bila konkretna pomoć, a u tom sufinanciranju trebala bi pomoći kako županija, tako i mi pčelari sa sredstvima koja nam se doniraju – dodao je Curiš.


 

- Pčela je izuzetna bitno za čovječanstvo, naša medonosna pčela oprašuje 2/3 biljaka. A kada bi sa svjetskog tržišta nestalo 2/3 hrane bilo bi jako zabrinjavajuće - zaključuje Curiš.

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook