O odluci Ustavnog suda o potrebi izjednačavanja dobnog praga za starosnu mirovinu žena i muškaraca ponovno se otvorilo pitanje ravnopravnosti spolova. Do sada je pravo na starosnu mirovinu mogao ostvariti muškarac s navršenih 65 godina, a žena sa 60 godina života.

Svi ćemo raditi do 65. godine, i muškarci i žene, ako ćemo moći. Žene su protiv takve odluke, dok muškarci kimaju glavom ´´ Sada ste ravnopravne´´.

A činjenica je da žene, osim što rade u poduzeću, tvornici...rade i kućanske poslove doma i skrbe o djeci. Teže se zapošljavaju, slabije su plaćene, a kada odrade puni radni vijek imaju i do 20% nižu mirovinu.

Kategorizacija poslova

Jedna sveučilišna profesorica ili znanstvenica možda i može raditi do svoje 65 godine života, može i saborska zastupnica, al´ uzmimo jednu radnicu koja radi u tekstilnoj industriji i koja šiva od svoje 17-te, 18-te godine- teško da će moći odraditi svoj radni vijek punih 47 godina i doživjeti mirovinu. Isti slučaj je i s medicinskim sestrama, trgovkinjama i radnicama u industriji. Ni muškarci nisu u boljoj poziciji, primjerice jedan građevinar ili zidar u svojoj 65-oj godini fizički je već na izmaku snage. Svima njima radna sposobnost bitno opada nakon 55-te godine života. U Europi takav problem rješavaju promjenom radnog mjesta manje zahtjevnim poslom. Kod nas ako radnik nije sposoban obavljati svoj posao mora na bolovanje, invalidsku mirovinu ili mu poslodavac da otkaz i uzima si mlađu radnu snagu.

Manje umirovljenika, manji teret za proračun

Sindikati takvu odluku o produljenju radnog vijeka za žene obrazlažu činjenicom kako vlasti nemaju rješenja za otvaranje novih radnih mjesta, pa se taj problem dijelom kompenzira duljim radnim vijekom. Umirovljenici se nerijetko gledaju kao teret državnog proračuna, a što se dulje radi taj je teret manji.- mišljenja su sindikalisti.

U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Područni ured Krapina kažu kako izjednačavanje starosne dobi za umirovljene žena i muškaraca, odnosno promjenom u Zakonu o mirovinskom osiguranju nezaposlena žena ostvarila bi pravo na mirovinu 5 godina kasnije u odnosu na sadašnje uvjete. To znači da bi žena koja ispuni uvjet od 30 godina radnog staža u evidenciji Zavoda i eventualna korisnica novčane naknade mogla biti do ispunjenja prvog uvjeta za prijevremenu mirovinu (izuzev ako se u međuvremenu ne zaposli), a to znači 5 godina duže tj. do 60-te odnosno do 65-te godine života. Dulje zadržavanje nezaposlenih žena- korisnica novčane naknnade (najviši iznos novčane naknade sada iznosi 1.000,00 kuna) u evidenciji prepostavlja osiguranje većih sredstava za ovu namjenu u Državnom proračunu.

S druge pak strane imajući u vidu sadašnje, već dulje vrijeme prisutne mogućnosti zapošljavanja s obzirom na dob, radnu sposobnost, zdravstveno stanje, dodatna znanja i vještine na tržištu rada i druge okolnosti, teško je pretpostaviti da bi se osobe starije dobi mogle zapošljavati i radom pridonijeti osiguranju svoje egzistencije- kažu nam u Zavodu i zaključuju kako bi jedino odgovarajuće državne potpore za zapošljavanje ove kategorije nezaposlenih osoba pridonijele njihovom inače nepovoljnom položaju na tržištu rada.

Gledajući trend nezaposlenosti i zapošljavanja, broj nezaposlenih žena od 1990.g. do danas raste, a od ukupnog broja nezaposlenih na našem Zavodu polovicu čine žene.

Ocjenjivanje radne sposobnosti

Dr.med. Stela Čivrag- Banjac koja radi već 16 godina u ordinaciji Medicine rada u Zaboku, čiji je najvažniji posao ocjenjivanje radne sposobnosti, odnosno praćenje zdravlje radnika objasnila nam je kako uglavnom na ocjenjivanje radne sposobnosti dolaze muškarci, žene u znatno manjoj mjeri, a to je uglavnom zato što muškarci najčešće rade u posebnim uvjetima rada koji zahtjevaju čestu provjeru i ocjenjivanje radne sposobnosti i dodaje kako na procjenu radne sposobnosti dolazi najviše srednja generacija od 35 do 50 godina.

- Radna sposobnost se ocjenjuje po pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada i to je ono što se radi u ordinaciji Medicine rada.Obavlja se klinički pregled vida, ispitivanje sluha, spirometrija, EKG i po potrebi psihotest. Imamo ocjenjivanje opće i posebne sposobnosti . Kod opće sposobnosti poslodavac može i ne mora poslati radnika na procjenu. Ako se osoba zapošljava na posebnim uvjetima rada (rad na visini, teško fizičko naprezanje, rad u buci, rad u nepovoljnoj mikroklimi, na mjestima gdje postoji mogućnost ozljeđivanja tzv. mehaničke opasnosti, vozači kamiona, viličara...) tada ga je poslodavac dužan poslati prije samog zapošljavanja na pregled, to su tzv. prethodni pregledi. Nakon toga postoje periodični pregledi i to najčešće svake dvije godine, dok se psihička sposobnost provjerava svake 4 godine, a rad na visini svake godine. Prijelazno razdoblje koje je nudilo neke pogodnosti za odlazak u mirovinu s ovom godinom završava i mislim da će nam ostati ova starija generacija za ocjenjivanje radne sposobnosti s kojom će biti dosta problema- rekla je dr. Stela Čivrag- Banjac.

Sav teret je na ženi

- Nije realno, niti je u skladu sa našom sadašnjom socijalnom situacijom da žena radi do svoje 65 godine. Naše žene puno rade u tvornicama, u smjenama, dođu doma, rade puno na poljoprivredi, brinu se za djecu, sav teret je na ženi- kaže dr. Banjac i dodaje kako i rijetko koji muškarac može raditi do svoje 65 godine, a za žene smatra da je to nebulozno.- Trebalo bi napraviti dobnu granicu do koje bi se moglo otići u mirovinu, a tko želi i tko je radno sposoban neka ostane na svom poslu. Neka se odredi minimalna granica za odlazak u mirovinu, primjerice 30 godina radnog staža, i 50 godina starosti, minimum koji se može odraditi za penziju, a što više radiš više ti se vrednuje, imaš veći staž, a time i veću mirovinu. Profesorice, znanstvene radnice možda će moći raditi i do svoje 80-te godine i liječnici po našoj komisiji mogu raditi do svoje 75-te godine, uz liječničku kontrolu. Osobno, ja bih radila do negdje svoje 60-te godine, jer smatram da čovjek ima pravo da zdrav uživa u svojoj mirovini- završila je dr. Čivrag- Banjac.

Jednostrano izjednačavanje s muškarcima

Što o izjednačavanju radnog vijeka žena sa muškarcima misli predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Gordana Sobol? Gordana Sobol kaže kako je odluku o izjednačavanju dobne granice žena i muškaraca za odlazak u mirovinu donio Ustavni sud i to na osnovi tužbe stare 11 godina, a na koju su gotovo zaboravili i oni koji su je podnijeli. A razlog: jer dosadašnje rješenje nije u skladu s načelom ravnopravnosti spolova, odnosno s odredbama članka 3. i 14. Ustava RH.

– Ta odluka je, s ustavnopravnog aspekta legitimna i neupitna. U skladu je sa strategijama, politikama, procesima i neminovnostima duljeg životnog vijeka i naravno da znam da kroz taj proces izjednačavanja dobne granice prolaze i sve europske zemlje i da ga neminovno moramo proći i mi- rekla je Sobol.- Kraći radni staž ustvari, na neki je način, bio ustupak muškaraca nama ženama, neka vrsta njihovog ´´razumijevanja´´ i ´´ uvažanja´´ opterećenja žena u kućanstvu, ali ne kao našeg ravnopravnog doprinosa, već kao nešto što nama ženama pripada. Ali...ostaje nekakav gorak okus u ustima. Prvo, tu je izjednačavanje prava na osnovi ustavne odredbe o ravnopravnosti spolova, a oduzima se mogućnost ženama da odlaze 5 godina ranije u mirovinu. Pitam se hoće li Ustavni sud oduzeti, na sličan način, ekskluzivno pravo na kućanske poslove, na rodiljne dopuste, na brigu o djeci, starijima? Na pravo da su u većini u ogromnom redu nezaposlenih, na pravo da ih se ispituje o trudnoći, djeci, na pravo da rade na slabije plaćenim poslovima i da za isti rad primaju 20 % manju plaću od svojih muških kolega, na pravo da odu u neko od rijetkih skloništa ako su prebijane i zlostavljane- rekla je Sobol.

Kaže kako o tome Ustavni sud nije odlučivao, niti je trebao, to nije bilo na dnevnom redu, ali bi voljela znati da li je makar razmišljao.

- Potez je na izvršnoj vlasti. Što će učiniti da u idućih 11 godina kroz sistem odgoja i obrazovanja ukloni sliku žene koja se ostvaruje u majčinstvu, a muškarac kao hranitelj i branitelj, te da potakne ravnopravno zapošljavanje žena i muškaraca, da izjednači plaće i da raspodijeli obiteljske obveze- pita se predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova.- Kako izgleda, vlast nije voljna, niti spremna i trenutačno je ´´najslabija karika´´ u poštivanju i provođenju već donešenih zakona, odluka i propisa. Nama u Saboru, u zakonodavnoj vlasti, ostaje da izvršnu vlast stalno podsjećamo na donešene zakone, upravo onako, kao što smo nedavno odbili imenovati novo Nacionalno vijeće za zdravstvo u kojem, od 9 članova, nije bila predložena niti jedna žena. Pa neka ministar razmisli do iduće sjednice- završila je Sobol.