U sklopu programa Zlatarbistričko proljeće, u Domu kulture održano je stručno predavanje u organizaciji jedne od, kako je u najavi predavanja rekla mr. sc. Vesna Mikulec, mag. oec., načelnica Općine, u javnosti najeksponiranijih zlatarbistričkih udruga – Udruge protiv zakona zastare od pedofilije. Udruga je osnovana 2014. godine i djeluje s ciljem promicanja razvitka i unapređenja zdravlja djece uključujući i inicijative za promjene zakonske regulative, borbu za prava i pomoć žrtvama pedofilije upoznavanjem javnosti s problemima nasilja kroz izdavanje letaka, članaka i knjiga, u suradnji sa srodnim udrugama u Hrvatskoj i izvan nje.

O samoj Udruzi, dugogodišnjoj borbi protiv seksualnog zlostavljanja djece te inicijativi za ukidanje instituta zastare za takve zločine i donošenja posebnog zakona opširno je govorila Jasenka Beblje, v. fizioterapeut, predsjednica Udruge. Na zastrašujuće rastući problem seksualnog zlostavljanja djece i putem društvenih mreža u svom je izlaganju upozorila mr. sc. Sonja Vlahek, mag. pol., a o pravnim aspektima sankcioniranja tih zločina, novinama u zakonskoj regulativi Republike Hrvatske te primjerima iz sudske prakse govorila je Jadranka Kiš Šaulovečki, mag. iur., sutkinja Općinskog suda u Zlataru.

Ukidanje zastare za zločine spolnog zlostavljanja

Udruga je još 2015. godine Hrvatskom saboru uputila Prijedlog o ukidanju zastare za zločine spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta te nužnosti donošenja posebnog zakona tzv. lex specialisa za takva kaznena djela. Shodno tomu, Udruga je predložila i izmjenu/dopunu Ustava RH, u Čl. 31, stavak 4, dodatkom odnosno proširenjem postojećih kaznenih djela koja ne zastarijevaju i kaznenim djelima spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta. Jedan od primjera i uzora inicijative bio je “Marijin zakon” usvojen u Srbiji 2013. godine, a kojim se pedofile kažnjava kaznama do 40 godina zatvora i nadgleda po izlasku na slobodu. Zakon, jednoglasno izglasan u srpskoj Skupštini, nazvan je po osmogodišnjoj Mariji Jovanović, koju je ubio pedofil, susjed obitelji male Marije, a koji je već ranije bio osuđivan za seksualne delikte prema djeci. Po donošenju zakona, pravosudno tretiranje počinitelja seksualnih delikata na štetu djece u Srbiji duboko se promijenilo. Pedofile se dotad kažnjavalo nižim kaznama, dok im sad prijeti kazna do 40 godina zatvora, što je ujedno i najveća dopuštena visina kazni zatvorom u susjednoj zemlji. Prema Marijinom zakonu ne postoji zastara za kazneno djelo pedofilije, a kazne se ne mogu umanjiti, kao što se to ranije učestalo radilo, niti postoji mogućnost za uvjetni dopust i otpust. Uveden je trajni, doživotni monitoring pedofila, ostaju upisani u registru i nakon odsluženja kazne, prati im se kretanje, a moraju prijaviti i promjenu mjesta boravka. Moraju se redovito javljati i policiji, ali i liječnicima i socijalnim radnicima, čime ih se dodatno kontrolira. Ujedno, registriranim pedofilima uvedena je i trajna zakonska zabrana rada s djecom.

Nažalost, umjesto posebnog zakona: određivanja jedinstvene, maksimalne kazne od 40 godina zatvora za spolno zlostavljanje djeteta, kemijske kastracije takvih zločinaca i njihove doživotne obvezatne kontrole, izrade registra/evidencije i javno dostupnih popisa pedofila…, te izmjene/dopune Ustava RH, u saborsku je proceduru upućen i u prosincu 2018. godine prihvaćen tek kozmetički korigiran prijedlog izmjena i dopuna postojećeg Kaznenog zakona RH. Pa je tako i institut nezastarijevanja usvojen samo za slučajeve kada seksualno zlostavljanje prouzroči smrt djeteta. Ovakve izmjene i dopune Kaznenog zakona nisu dostatne te je Hrvatskoj nužan poseban zakon (lex specialis) koji bi regulirao ovu problematiku, zaključeno je i na ovom skupu.

Povećanje za 16 posto 

Najnoviji podaci o zločinima nad najranjivijom skupinom društva, djecom, su zastrašujući. Tako je na nedavnom online panelu o mentalnom zdravlju nacije upozoreno da je tijekom pandemije u Hrvatskoj seksualno zlostavljanje djece povećano za 67 posto. Prema podacima MUP-a RH, u 2021. godini otkriveno je i prijavljeno 4946 kaznenih djela na štetu djece, što je povećanje za 16 % u odnosu na 2020. godinu. Prijavljenim kaznenim djelima oštećeno je 5106 djece, od čega 3093 u dobi do 14 godina, 1025 u dobi 14-16 godina i 988 djece u dobi 16-18 godina. Tijekom 2021. godine prijavljeno je 804 kaznena djela spolne naravi počinjenih na štetu djece, što je znatno više u odnosu na 573 takva djela u 2020. Najviše je prijavljeno kaznenih djela spolne zloupotrebe djeteta mlađeg od 15 godina (359), iskorištavanja djece za pornografiju (147) te upoznavanja djece s pornografijom (86). Potom slijede kaznena djela: spolno uznemiravanje (69), zadovoljavanje pohote pred djetetom (44), bludne radnje (33), silovanje (31), mamljenje djece za zadovoljenje spolnih potreba (24), podvođenje djeteta (6), iskorištavanje djece za pornografske predstave (4) te spolna zloupotreba djeteta starijeg od 15 godina (1). U 2021. otkriveno je i šest dječjih žrtava trgovanja ljudima koje su spolno iskorištavane.

Na jedno prijavljeno silovanje 20 neprijavljenih

No, nažalost, to je tek vrh sante leda, upozoreno je na predavanju. Procjenjuje se da na jedno obiteljsko nasilje dolazi 15 skrivenih, na jedno prijavljeno silovanje 20 neprijavljenih, a prema podacima Vijeća Europe jedno od petero djece tijekom života doživi neki oblik seksualnog nasilja. Slučajevi seksualnog uznemiravanja djece često prolaze bez kaznenog progona počinitelja. Seksualno uznemiravanje, neprimjereni „dodiri“ i poruke djeci, područje su koje zahtijeva posebnu pozornost, osobito kad ga čine osobe s kojima je dijete u redovitom kontaktu i u odnosu zavisnosti. Istraživanja su pokazala da seksualno zlostavljanje djece od strane osoba koje poznaju i s kojima se druže ili čak dijele svoj dom s njima, predstavlja jedan od psihološki najštetnijih oblika seksualnog nasilja nad djecom, koje ima dugoročne posljedice za žrtvu.

Online nasilje

Tijekom pandemije djeca su stalno bila kod kuće s računalima i mobitelima, pa je drastično poraslo i online nasilje, upozoreno je iz Centra za sigurniji internet. Naime, dijete uz pametni telefon i računalo ne kontaktira samo sa svojim vršnjacima, već i s ljudima svih životnih dobi, od kojih mnogi imaju, nažalost, loše namjere. Mamljenje djeteta na susret u cilju ostvarivanja spolnog odnošaja ili spolnog zlostavljanja djeteta, uvjeravanje, poticanje, vrbovanje da dijete samo snima i dijeli snimke svoje seksualne aktivnosti putem interneta, prikazivanje pornografskih sadržaja i aktivnosti djetetu mlađem od 15 godina – samo su neki od oblika i načina online seksualnog zlostavljanja djece. Djeca nisu svjesna rizika komunikacije s njima nepoznatim osobama koje se često lažno predstavljaju i daju netočne podatke o svojim godinama, izgledu, mjestu stanovanja i o drugim osobnim podacima. Za razliku od potencijalnih zlostavljača, djeca uglavnom daju istinite podatke o svom identitetu i kretanju. Brojeve potencijalnih žrtava počinitelji mogu doznati preko različitih internet chatova, chatova mobilnih mreža, dječjih časopisa u kojima djeca ostavljaju podatke s brojem telefona ili putem raznih emisija u kojima se u podnožju ekrana emitiraju brojevi mobitela s pozivima za dopisivanje putem mobitela. Počinitelji vrlo često mlađim osobama nude i šalju kodove za nadoplatu računa putem bona, a potom ih ucjenjuju, traže protuusluge, novac, brojeve prijatelja/prijateljica ili traže da im putem mobitela ili interneta šalju svoje obnažene fotografije. Zbog porasta materijala sa seksualnim zlostavljanjem djece između 7 i 10 godina stručnjaci preporučuju intenzivan rad s djecom te dobi na temama vezanim za sigurnost na internetu i roditeljski nadzor nad korištenjem interneta. Zaklada Internet Watch Foundation navodi kako je 2021. bila godina s najviše zabilježenih slučajeva seksualnog zlostavljanja djece na internetu.