Marijan Đurek

Saga o gradu Zlataru se nastavlja. Nakon što je izašao intervju s bivšim gradonačelnikom Marijanom Đurekom djelatnici Grada demantiraju njegove navode i iznose svoju stranu priče.

LINK NA INTERVJU BIVŠEG GRADONAČELNIKA ĐUREKA


- Đurek mi je svakodnevica jer ga tek sada kada više nije gradonačelnik sve više upoznajem pri razjašnjavanju postupaka po kojima je vodio Grad Zlatar. Zakon nas obvezuje da se svi njegovi tajni i neprimjereni postupci moraju razotkriti. U takovim uvjetima rada doživljavamo svakodnevne šokantne stresove. Dolazi se do spoznaja koje su za običnog poštenog čovjeka izvan svih realnosti, teško je nešto predočiti, a kamoli tek shvatiti od strane građana koji po svom normalnom ljudskom uvjerenju imaju vizije poštenih namjera. Budući da je ''slučaj Đurek'' predmetom istrage od strane nadležnih organa, nadam se da će svi njegovi postupci biti na primjeren način i javno predočeni građanstvu – rekao je u ime gradskih djelatnika pročelnik Grada Zlatara Vladimir Goleš.

Djelatnici ističu kako su krajnje ogorčeni iz razloga što Đureka smatraju krivim jer im je ugrozio egzistenciju. Kako ističe gradski pročelnik njegova su malodobna djeca razočarana prema svemu onome za što ih je životno usmjerio, a to je da žive za svoje mjesto, kao i brojni mladi naraštaji.

'Bio je autokrat'

- Đurek bi rekao da je to normalno kao što je normalno da je Grad Zlatar svojom voljom prekomjerno zadužio i založio sve nekretnine. Suosjećamo sa svim dobronamjernim građanima i preziremo krivce za nestanak svega onoga što je bilo zlatarsko. Mi gradski djelatnici znali smo samo za stvari za koje je Đurek htio da znamo, a njegova je netransparentnost i autokratski pristup sada potvrđen u ispitnim postupcima razrješenja slučaja koji su pod istragom - izjavili su djelatnici.

- Upravni odjel u sređivanju kompletne dokumentacije uz poslovanje Grada Zlatara došao je do podataka iz svih mogućih izvora (banke, dobavljači, vanjski suradnici, razne institucije i dr.) i to tek nakon promjene vlasti kada su utvrđene velike razlike, neevidentirani dokumenti, dokumentacija koja ne odgovara originalu, postupci koji nisu opravdani po zakonskim odredbama i čitav niz ostalih nepravilnosti

- ispričali su djelatnici pitavši se da li je bivši gradonačelnik nakon tolikog niza nepravilnosti uopće mogao imati kontrolu nad događajima. Djelatnici grada Zlatara i ostalih gradskih institucija nisu primili pet plaća te ne vide skoru isplatu. Bit će prisiljeni pokrenuti mjere u cilju zaštite vlastite osobnosti. Koje mjere, još razmišljaju. Isto tako, ukupno dugovanje grada Zlatara nije 35 milijuna kuna, već 28.867.091,44 kuna s 1.9. i to ukupno s kreditima i dobavljačima. Do zabune je došlo jer je zlatarski gradonačelnik dr. Miroslav Kopjar zbrajao i blokadu i dug, no to ne umanjuje ozbiljnost financijske situacije u koju je Grad doveden, kažu djelatnici.

Zlatar

Vi kao djelatnici u Upravnom odjelu ističete kako ste znali samo za stvari za koje je bivši gradonačelnik htio da znate. Na primopredaji vlasti 27. 5. predao je izvješće u kojem je dugovanje bilo 26.561.300, te blokada, kako je izjavio, nešto više od pola milijuna. Kada i kako ste vi došli do drugačijih podataka?

Dubravka Horvat (Odsjek za financije): Mi smo naknadno tražili od dobavljača izvode otvorenih stavaka gdje su nam se dobavljači očitovali i tek tada smo vidjeli da imamo puno računa, čak i iz 2008. godine neupisanih koje je gradonačelnik pobijao, a ne znamo na koji način. Čak i preko suda. Primjerice, tu su računi Veterinarske stanice Zlatar Bistrica koje bivši gradonačelnik Marijan Đurek ne priznaje u iznosu od 94.000 kuna. Naknadno po usklađenju salda došao je račun MS Milengrada koje je gradio ceste na ime kamata 466.667 kuna, situacije Zagorskog vodovoda za izgradnju vodovoda u iznosu 471.357.93 kuna, kamate Trgocentra 8.783 kune i još neki sitni računi. To je sve stiglo naknadno kada smo tražili da se dobavljači očituju jer smo bili sigurni da nam gradonačelnik nije predao sve račune. Tu je bilo ukupno 1.081.342,81 obveza prema dobavljačima više nego kod primopredaje, a s 2. 6 blokada je bila već skoro 2.000.000 kuna. Dalje se obveze prema dobavljačima samo povećavaju. Pa, onda razlika po kreditima po usklađenju kada smo uspjeli dobiti ugovore i ući u Hypo banku i kada je novi gradonačelnik tražio uvid u stanje jer mi kao referenti nismo mogli. Nismo znali za sve račune što je vidljivo s 26.5. jer je bivši gradonačelnik dan prije primopredaje predao u uružbeni zapisnik i u računovodstvo 30 računa i situacija na knjiženje u vrijednosti skoro 7 milijuna kuna. Bivši gradonačelnik tvrdi da smo imali uvid u financijsku situaciju, međutim ne privaćamo navode g. Đureka.

Bivši gradonačelnik tvrdi da niste znali samo za kredit Hypo banke.

Smiljana Adanić (referent za proračun): Za taj smo kredit saznali tek po reviziji, jer je do tih dokumenata mogao samo gradonačelnik ovlašten da od banke dobiva informacije. Nismo znali ni da postoji još jedan kratkoročni kredit u istoj banci s kojim se isplaćivao onaj dugoročni. Navodno su bila čak tri kredita dignuta u Hypo banci.

Horvat: Ustvari smo otplaćivali kredit, a da nismo to znali. Utvrđeno je da je to lažan dokument. Ugovor nismo imali već je na kraju godine izmišljena cesija između Milengrada, Hypo banke i grada Zlatara za koje poduzeće Milengrad nema pojma. Nigdje se ne spominje Zlatharikom.

Adanić: To i nisu bile rate. Kako se gradonačelnik sjetio ili imao tada je platio, nekad je uplaćeno 3.000 kuna, jednom 5.000, 10.000…

Horvat: Kada sam kod gradonačelnika zatražila dokumentaciju za izvršene uplate prema Hypo banci odgovor je bio: ''To se tebe ne tiče. To tebe nije briga. To nisu tvoje stvari, ja to rješavam na druge načine''.

Adanić: I reviziju je uvjeravao da to nije kredit, dok revizija preko krim policije nije došla do podataka iz Hypo banke.

Jeste znali za zadužnice Trgocentra za dug za vrtić?

Horvat: Nismo imali uvid da su predane. Logično je da se u računovodstvu vodi evidencija mjenica i zadužnica. Tako je po zakonu. Bivši gradonačelnik u računovodstvo nije dostavio niti jednu kopiju zadužnice. Mi ne znamo na koje iznose, kome, kako i kada su izdane. Vidjeli smo tek iz blokade žiro računa kada su došle na naplatu.

Koliko vas ima zaposlenih u Gradu? Plaće niste dobili pet mjeseci, kako se snalazite, kako živite? Imate li uopće motivacije za rad?

Vesna Habazin (Odsjek za opće poslove): Dubravka Horvat, Smiljana Adanić, Ljubica Žabek, Vladimir Goleš, ja, komunalni redar Ivan Kljak. Jedan je kolega na dugotrajnom bolovanju. Sve skupa nas je osmero s čistačicom. Svi zaposlenici svoje obveze izvršavaju maksimalno ozbiljno i odgovorno, te je većina njih radila i prije nego je g. Đurek postao gradonačelnik i na njihov rad nije bilo prigovora. Hoću reći kako mi kao djelatnici nismo bili upućeni u stvarno stanje jer je gradonačelnik zadržavao račune kod sebe i prema vlastitom nahođenju ih predavao na urudžbiranje, što se vidi i po datumu prijema (dan uoči primopredaje dužnosti predao je 30 računa i situacija). A, insinuacije iz članka koje se odnose na našu stručnost i upućenost u događanja vezana za poslovanje su neprihvatljive.

Adanić: Htjeli bi to riješiti, da krenemo normalno živjeti.

Vladimir Goleš (pročelnik): U nekoj mjeri smo i riješili, a krim policija je mjerodavna za ostalo. Kako će to biti prezentirano prema građanstvu, pitanje je.Tko nije u tome ne može shvatiti što se tu događalo.Ne samo cifre,već i sam postupak kako se odvijalo poslovanje.

Horvat: Zadnju plaću smo dobili 15.5. za ožujak, dva dana prije izbora, u petak, na ruke. Pitali smo što će biti dalje s plaćom, sljedeći mjesec. Odgovorio je:''Ti se ne brini. Dolazi 1.800.000 u ponedjeljak (to je dan poslije izbora). Sve bude namireno''.Sve navode g. Đureka pobijam. Imala sam strašne probleme s njim, mobbing. Prema meni se nije odnosio kao prema čovjeku.

Tih 1.800.000 kuna, vjerojatno je mislio na sredstva Ministarstva šumarstva, vodnog gospodarstva i ribarstva koje spominje u intervjuu. Jesu sredstva u međuvremenu možda stigla?

Goleš: Ugovor je potpisan u 13.5. u Donjoj Stubici. Gradu Zlataru odobrena su sredstva za jedan podprojekt koji se odnosio na asfaltiranje cesta, konkretno na iznos od 3.320.352 kune (za izvođenje radova sklopljen je ugovor s Konstruktorom). Po mojem mišljenu bivši gradonačelnik nadao se da će se tu dobiti bez PDV-a 3.600.000 kuna, s PDV-om 4.392.000 kuna. Ugovor je takav da 50 posto financira jedinica lokalne samouprave, znači Grad Zlatar, a 50 resorno ministarstvo. Taj smo zahtjev ovaj tjedan poslali na Ministarstvo i prilagodili ga programu koji se stvarno odvijao na području Zlatara. Neke ceste koje su se radile nisu bile po prijavljenom podprojektu, već su napravljene zamjenske ceste, no istih karakteristika i nadamo se da će ministarstvo to prihvatiti, jer nisu sufinancirane iz nekih drugih izvora. Za prethodni program asfaltiranja cesta u periodu od 2005. do 2008 na koji se po javnom natječaju počelo s realizacijom u vrijednosti od 12.277.466,34 kuna. Ima tu još nerazjašnjenih peripetija. Prvi izvođač nije radove mogao izvršiti, te ih je realizirao te za oko 2.000.000 kuna i sve je predmetom kriminalističke obrade. Prateća dokumentacija vezana uz prvog izvođača ne postoji u Gradu. Bivši gradonačelnik je ugovorio nastavak radova s drugim izvođačem za iznos koji još nije razjašnjen, jer su se pojavila dva ugovora na iznos od 8.055.436.88 kuna i 10.973.881,04 kuna. Također uz to ima još niz nelogičnosti, no sve je opet predmetom kriminalističke obrade.

Što bi po vama trebalo prvo u Gradu napraviti, kolika financijska injekcija je potrebna?

Horvat: Nama nije dovoljno samo odblokirati račun. Da ostane stanje kakvo je, da se dalje ništa ne događa nama do kraja godine, znači, 9.,10.,11.,12. mjesec treba minimum da krenemo od nule 10.000.000 kuna. To vam je jedan gradski proračun.

Goleš: Imamo ugovorene obveze prema građanima za sufinanciranje asfaltiranje cesta, što nije realizirano. Treba vratiti novce građanima ili nastaviti s asfaltiranjem. Vrijednost radova bi bila oko 3.000.000 kuna.

Da li se onda napravilo toliko radova kao što bivši gradonačelnik tvrdi?

Goleš: Nitko ne osporava da se nešto nije napravilo. Releventne količine izvršenih radova potvrđene su okončanim situacijama po nadzornim inženjerima. Bit svega je da se nisu osigurala sredstva. A , zakon lijepo kaže da možeš toliko 'delati' koliko sredstava imaš osiguranih.

Horvat: Po zakonu je da se grad može zadužiti do 20 posto od izvornih sredstava proračuna.

Očekujete li plaću?

Svi: Trebamo je odmah, živimo na kredit. U godinama smo kada si ne možemo tražiti novi posao.Sve smo učinili da se situacija razrješi.

Dobro, da je Đurek ostao gradonačelnik, kako bi to dalje funkcioniralo?

Svi: Dubioza. Možda i ne,jer vjerojatno nijedna institucija ne bi htjela s njim više surađivati. On si više krajem 2008. godine nije mogao pomoći jer je Hypo banka gdje je 2005. godine uzet kredit od 1.750.000 eura, odnosno banka je sjela na nekretnine. On je od 2005. pa do sada odgađao otplatu kratkoročnim kreditima.

Pitala sam i bivšeg gradonačelnika Đureka, pitam i vas da li je normalno da Grad toliko duguje?

Horvat: Nije normalno, jer o zaduživanju Grada odlučuje Gradsko vijeće, a konačno je jamstvo Vlade RH. A, najviše nas vrijeđa to što tvrdi bivši gradonačelnik da smo znali.

Dubravko Čubek (bivši predsjednik Gradskog vijeća, sada zamjenik gradonačelnika) o firmi Zlatharikom: Odluka o osnivanju firme za komunalnu djelatnost Zlatharikom donesena je na sjednici Gradskoj vijeća i nije krivotvorena, no međutim krivotvorene su dvije odluke. Odluka o dizanju kredita preko Hypo banke u vrijednosti 1.750.000 eura i odluka o davanju nekretnina Grada Zlatara pod hipoteku za kredit . Moji potpisi na to su krivotvoreni, jer tih sjednica Gradskog vijeća nije bilo.

Pripremila: Mirjana Bašak