Marijan Đurek (HNS) bivši je gradonačelnik Zlatara, koji je nakon izbora postao ''grad slučaj'' zbog duga, blokade računa i općeg rasula o kojem mjesecima priča nova vladajuća garnitura. Đurek je bio načelnik u dva mandata, u prvom mandatu tri i pol godine gdje preuzima vlast nakon ostavke Stanka Stubičana, i u novom mandatu četiri godine.

Na novim lokalnim izborima u svibnju gubi, a funkciju gradonačelnika preuzima dr. Miroslav Kopjar (HDZ). Kopjar doživljava šok, jer dug nije onakav kako je prikazano u izvješću pri primopredaji.

Na naplatu stižu stalno nove zadužnice, dva puta Grad ostaje u mraku, stižu i ovrhe. Bivši gradonačelnik šuti… Možda bi i dalje da ga nismo nazvali i pitali hoće li progovoriti.

Na lokalnim izborima ste izgubili. Na vlast je došla nova garnitura HDZ s vašim bivšim koalicijskim partnerima HSS-om. Prema sadašnjim podacima blokada računa iznosi 3,7 milijuna kuna, ukupni dug je 36 milijuna kuna. Kako je uopće došlo do tolikog dugovanja?

Đurek: Kada sam ja predao Izvješće prema Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o postupku primopredaje vlasti, 27. svibnja novom gradonačelniku dr. Miroslavu Kopjaru ukupan dug prema tom sastavljenom izvješću bio je 26.561.300 kuna. To izvješće sadržavalo je informacije o planiranim projektima, mjerama i drugim planiranim aktivnostima, o započetim, a nedovršenim projektima, te preuzetim, a nepodmirenim obvezama jedinice lokalne i područne samouprave. Blokada računa sa 26. svibnja bila je nešto više od 500.000 kuna. Ja sam to izvješće njemu predao, on ga je potpisao i primio na znanje. Ne znam otkud im blokada od 3,7 milijuna kuna, ja za nju nisam odgovoran, jer takva nije bila na dan 27.5..

Dobro, dug je bio prema vašem izvješću tih, recimo okruglo 26.500.000. Otkud te nove zadužnice da je dug narastao na 36 milijuna?

Đurek: Svi su investicijski radovi izvođačima osigurani na zadužnice, a one se šalju kada dolazi rok za plaćanje. Zadužnice su samo pokriće i one ne mogu doći više nego što je stvarni dug, ukupni, koliko sam ja napisao. Ne može biti više od tih 26.561.300 kuna. Ne mogu se zbrajati fakture, situacije za komunalnu infastrukturu i zadužnice. Zadužnice su samo sigurnost naplate i gradska vlast skupa s gradskim djelatnicima to bi trebala znati. Tih 26 milijuna sam ja zbrojio i napravio izvješće na temelju podataka Upravnog odjela, odsjeka za financije i to s danom 26. svibnja. U to su spadale nepodmirene obveze prema proračunskim korisnicima, obveze po kreditima (po bankama i ostalo dugoročni, kratkoročni) bruto bilanca od 01.01. 2009. do 26.5. 2009., realizacija proračuna od 01.01. do 26.5., ugovori o kreditima i planovima otplate HYPO banke (u Upravnom odjelu je ugovor i otplatni anuiteti i plan,) i stanje dobavljača. Iz toga sam ja napravio izvješće i sve stoji u izvješću. A dalje je trebalo kontrolirati dug, razgovarati s dobavljačima i pokušati produžiti rok otplate duga, recimo na pola godine.

Po vama je normalno da Grad toliko duguje? To su cifre od kojih se običnom građaninu zavrti u glavi?

Đurek: Da, zašto? Da vam velim na koji je to rok. Gledajte, 54,50 posto toga duga ili 14.500.000 kuna je rok dospijeća 2018. godine (ZABA I HYPO), onda je 8,50 posto kratkoročni dug ili 2.329.510 kuna do 31.12. 2009. 12,50 posto ili 3.320.352.00 kuna do 31.12. 2010., 21,80 posto ili 5.787.527.00 kuna prema dobavljačima i 2,70 posto ili 713.911,48 kuna su obveze prema proračunskim korisnicima. Sve su to dugovi koji se mogu još prolongirati, odgoditi, samo treba razgovarati s dobavljačima. I neki novi novci bi došli. Trebalo je doći 1.800.000 kuna od Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, samo je trebalo poslati dokumentaciju, te 207.985,60 kuna od Fonda za okoliš i energetsku učinkovitost. Znači, računao sam na tih 2.000.000 kuna čime bi se odblokirao račun, a i uvijek postoje i novi natječaji gdje se mogu dobiti novci od države i opet ponavljam dogovoriti s dobavljačima da se rokovi produže. Vraćanje duga i upravljanje njime je opet jedna tajna koja se ne priča okolo. To je stvar onoga tko upravlja dugom. Ovo je sad izazov za pravoga čovjeka.

Hoćete reći da bi vi riješili situaciju tako da bi odgodili dugovanja da ste ostali na vlasti?

Đurek: Ja sam imao organiziranu blokadu računa.

Što to znači?

Đurek: To znači da nekome date blokadu da se namiri u određenom razdoblju, a u određenom razdoblju pusti vama. Upravljati dugom treba znati, a ne biti u Gradu samo toliko koliko traje tiskovna konferencija. Na press konferenciji se neće ništa riješiti. Meni ne bi poslali tolike zadužnice, sve se rješava dogovorom.

Vaši bivši partneri HSS okrenuli su vam leđa i sad tvrde da nisu znali što se događa, da ste Gradom upravljali sami, da nisu imali uvid u financijsku situaciju. Dubravko Čubek, predsjednik Gradskog vijeća za vrijeme vašeg mandata, sada dogradonačelnik, izjavljuje da se sve radilo bez njegova znanja. Da ste krivotvorili potpis za dizanje kredita preko firme Zlathariakom čiji je osnivač Grad Zlatar?

Đurek: Nisam krivotvorio potpis. Zlatariakom se osnovala s namjerom komunalnog poduzeća, a iskoristila se da bi se preko nje dobio kredit za komunalnu infastrukturu, jer se to tada i moglo. Nek priča. Čovjek kad vidi da se izgradilo 80 kilometara cesta i ostale infastrukture u vrijednosti 40 milijuna kuna mora znati da se odnekud to mora platiti i jasno je da to nije palo s neba.

Jeste li djelovali kao koalicijski partneri ili ste vodili Grad sami?

Đurek: Ja sam vodio Grad, za to sam bio i zadužen (smijeh.). Mi smo se sastajali pri donošenju proračuna ili prije Vijeća.

Čak i djelatnici u Gradu tvrde da nisu znali što se događa?

Đurek: Uvid nisu imali samo u kredit Hypo banke, u ostalo su imali.

A što je s plaćama djelatnika? Nisu ih dobili od ožujka, a zadnju su dobili na ruke.

Đurek: Ja nisam gradonačelnik od 27. 5 i ako se mene pita ja sam im dužan plaću za četvrti mjesec. Zadnju za treći isplatio sam im na ruke, jer nam je račun bio u blokadi i u toj situaciji smo se dogovorili to riješiti na taj način.

Kako bi bili riješili plaću za četvrti mjesec?

Đurek: Opet bi se nekako dogovorili. Poslije je trebalo raditi da se blokada skine. Za što je došao gradonačelnik da saziva konferenciju i priča kaj je bivši ostavil?

Toliko novaca je utrošeno, u što to?

Đurek: U infrastrukturu. Od 2001. - 2009. izgrađeno je 80 kilometara ceste u vrijednosti 24.000.000 kuna, most Donja Selnica 350.000 kuna, kolektor 2.000.000, Vodosprem u Gornjoj Selnici 840.000, Martinečka i spojna ulica-nogostupi, kanalizacija i odvodnja 3,300.000 kuna, nogostupi 400.000, uređenje okoliša oko crkve i ostale crkvene infastrukture 450.000, vodovodne mreže 500.000 kuna, sanacija odlagališta Mrazovec 520.000, nogostupi 400.000 kuna, Palača pravde (infrastruktura, obveza po ondašnjem ugovoru) 700.000 kuna, vraćanje kredita 3.400.000 kuna (uzet kada se gradila SŠ, vraćan poslije 2001.), SŠ 400.000, uređenje ograde vrtića 250.000 kuna, OŠ 300.000 kuna, izgradnja javne rasvjete 700.000, prostorni plan i uređenje 500.000. To je ukupno 39.010.000 kuna. Tu nisam ubrojio neke sitne investicije od 20.000 do 30.000 kuna, tako da je u infrastrukturu uloženo preko 40.000.000 kuna. Tko ne vjeruje da je izgrađeno 80 kilometara ceste nek uzme metar i mjeri.

Koliki vam je onda izvorni proračun?

Đurek: Izvorni proračun za prošlu godinu bio je 9 milijuna kuna. Iz izvornog proračuna se komunalna infrastruktura ne može izgraditi. On pokriva samo tekuće poslovanje.

Hladan tuš za građane Zlatara je ovrha Trgocentra, kojemu ste bili dužni za snabdjevanje vrtića, zbog duga od 260.000 kuna, koji se s kamatama popeo na oko 500.000 kuna. Ovrha ide nad zgradom gdje je smještena PBZ i nad dijelom zemljišta? Znate za to?

Đurek: O tome nemam pojma, ti podaci nisu točni i nitko mene nije o tome obavijestio. Trgocentar ima pokriće zadužnice za dug za vrtić i jedino njih mogu poslati na naplatu. Ne vjerujem da su oni to upisali. Tko bi im to potpisao?

Četiri godine su izvješća državne revizije bila negativna. Jeste li snosili kakve sankcije, je li dolazila inspekcija…?

Đurek: Dva su izvješća bila negativna i sad ova treće koje ja nisam vidio. Zadnje izvješće za prošlu godinu nemam, mene o tome nitko nije izvijestio, a bilo bi logično ako sam ja bio gradonačelnik u prošloj godini, da me izvijeste. U roku od osam dana trebalo se očitovati o reviziji i ako nisi zadovoljan tužiti Upravnom sudu ili u roku od 60 dana državnoj reviziji. Nijedno naše izvješće nije pokazalo da smo nenamjenski trošili. Pokazala su jedino da nismo nešto knjižili dobro.

Jesu bile kakve sankcije za to?

Đurek: Nisu bile. Došli su samo iz Zaboka, iz policije, inspektor na temelju prijave građana, ne na temelju revizije. Da li su to prijavili građani ili postojeće vladajuća struktura, ja ne znam. Ja sam se na sva izvješća očitovao, čak sam izvješća uspoređivao i prigovarao zašto netko tko je 3 milijuna utrošio nenamjenski ima isto negativno izvješće kao mi koji ga nismo trošili nenamjenski.

Ne bojite se nikakvih kaznenih prijava, ne smatrate se odgovornim?

Đurek: Ne. Oni meni nisu poslali nikakvo novo izvješće ili se očitovali da li je to točno ili nije kaj sam ja napisao, već samo optužuju. U članku 28. Ustava

Priča se da imate laptop u kojem su pohranjeni tajni podaci i računi?

Đurek: Imam laptop, ali nikakve tajne podatke. Samo to što sam napisao u izvješću, a to ima i Upravni odjel.

Možda bi bilo najbolje da vi i dr. Kopjar sjednete i zajedno razgovarate s tim dobavljačima kojima Grad duguje.

Đurek: Ne možemo sjesti skupa. Predaleko je to otišlo, koliko su oni mene napadali za vrijeme predizborne kampanje i iskazivanjem neistinitih obaveza Grada za više od 10.000.000 kuna. Za tih više od 10.000.000 kuna bi trebale postojati fakture i situacije, međutim sve fakture i situacije su proknjižene. Kopjar se ne razumije u knjigovodstvo, a ovi iz knjigovodstva mu mogu pisati kaj hoćeju.

Što radite sad?

Đurek: Meni egzistencija nije ugrožena, ja sam u mirovini, a i sudski sam tumač za slovenski jezik. Isto tako moram reći da je moja plaća u Gradu kao gradonačelnika volontera bila 4.300 kuna i nije bilo nikakvih drugih primanja kao što misli novi gradonačelnik.

Jadranka Kosor obećala je pomoći Zlataru. Mislite li da hoće?

Đurek: Ne znam ja to, neka pomogne.

Razgovarala: Mirjana Bašak