Foto: Rikard Jadan

U 2023. godini izvršen je rekordan proračun Krapinsko – zagorske županije u iznosu od 95 milijuna eura što je za 300 posto više u odnosu na 2022. u prihodima i 350 u rashodima. Zbog megalomanskih projekata obnove od potresa kroz Fond solidarnosti te velikih i brojnih projekata Krapinsko – zagorske županije financiranih iz Europske unije županijski je proračun toliko rastao, a prošle se godine zbog toga pet puta izvršila preraspodjela proračuna, a izvršena su i dva rebalansa. Detalje nam je objasnio krapinsko – zagorski župan Željko Kolar poentiravši kako veliki projekti koji slijede zahtijevaju i skorašnje jačanje kadra, a neizostavno će biti i kreditno zaduženje u idućj godini.

Preraspodjela i rebalans

- Oko 50 milijuna eura vezano je za Fond solidarnosti, dakle protupotresnu obnovu gdje je jedan dio sredstava financiran za općine i gradove gdje je Županija bila provedbeno tijelo za ŽUC. Bilo je tu i puno projekata koji su bili vezani baš za aktivnosti KZŽ kroz EU sredstva koje su dignule proračun. Mi smo pet puta u toj godini radili preraspodjelu proračuna i radili smo dva rebalansa proračuna jer je upravo ta dinamika provedbe EU fondova bila vrlo zahtjevna, a sama preraspodjela bila je vezana za vanjske korisnike. Prije svega to je projekt konstruktivne, cjelovite i energetske obnove Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice gdje smo mi u jednom trenutku njima prebacili, posudili 2,7 milijuna eura da bi oni mogli plaćati situacije jer je rok plaćanja izvođaču radova 30 dana, a Krapinske Toplice su povrat dobile između 110 dana. Isto tako je bilo za Regionalni centar kompetentnosti za ugostiteljstvo i turizam u Zaboku gdje smo u jednom trenutku posudili 3,2 milijuna eura da bi dinamika plaćanja mogla glatko teći i da bi se financijska konstrukcija mogla zatvoriti do završne situacije. Krapinske Toplice su u međuvremenu vratile pozajmicu, ali završna situacija za CUT još uvijek nije napravljena. To je veliki izazov jer je financijska snaga Županije ovisi o poreznoj politici. Sav porez na dobit ide u državnu kasu, a mi se iz poreza na dohodak financiramo što ima svoja ograničenja – započeo je Kolar pa iznio podatak kako je na Zavodu za zapošljavanje trenutno 170 i nešto ljudi što je, prema njegovim riječima, nikad manje.

- Pola tih ljudi je u takvom zdravstvenom stanju da više nikada neće moći raditi... Mi tu ne možemo ništa puno, osim dizanja plaća što diže naš prihod. Čeka nas izgradnja SB Stubičke Toplice, novi hotel, rekonstrukcija dvorca Stubički Golubovec, ide konstruktivna obnova stare zgrade SB Krapinske Toplice i Centar za odgoj i obrazovanje za djecu s posebnim potrebama u Krapinskim Toplicama. Bit će vrlo izazovno pratiti investicije, plus osigurati sredstva za redovito plaćanje. Sigurno je da ćemo i u ovoj godini morati potegnuti, a ako se krene i u NPO za cjelodnevnu ili jednosmjensku nastavu tu će biti još 20 školskih objekata. Vjerojatno ćemo za 2025. godinu morati predvidjeti kreditno zaduženje s obzirom da smo mi nisko zaduženi, negdje oko 6 posto, a možemo biti 20 posto. Otplaćujemo i sada kredite pa će i taj iznos 2025. biti manji. U svakom slučaju, morat ćemo se kadrovski pojačati. Preuzeli smo i poslove upravljanja državnom imovinom, prvo 33 predmeta pa sada još 15. Odjednom su svi podnositelji zahtjeva došli kod nas i tražili da stvari riješimo preko noći. To neće moći. Morat ćemo zaposliti dva diplomirana pravnika, inženjera građevine, jednog geodetu. Bit će to vrlo izazovno razdoblje koje nas čeka – rekao je Kolar.

Ulaganja jednakim tempom

Na prošlogodišnji proračun osvrnuo se i Vladimir Pleško (HDZ) pohvalivši njegovu realizaciju, ali istaknuo kako bi volio da Županija iznađe nekakve mogućnosti i rješenja da bi i dalje mogla ulagati jednakim tempom, a za isto je i djelomično naveo kako.

- Službe Krapinsko – zagorske županije su u prošloj godini kroz sredstva od Vlade RH i Fonda solidarnosti povukle određena sredstva na sanaciji svih šteta koja su nastala kroz elementarne nepogode u proteklim godinama. Županijske službe su odradile svoj posao, prihodovali smo 50-ak milijuna eura više nego što su to inače izvorna sredstva KZŽ i kroz to je bilo vidljivo da bi sama Županija mogla vrlo malo pomoći JLS svojim ustanovama koje su pod ingerencijom Županije, da nema takvih sredstava. Iz tog razloga smo zatražili da se u budućnosti kroz proračun Krapinsko – zagorske županije polaže više računa za razvoj županije, da se kroz planiranje razvoja KZŽ mogu dobiti i prihodovati veća proračunska sredstva koja bi se onda ulagala za uređenje komunalne infrastrukture, ustanova, javnih potreba i ostalog – rekao je Pleško. Ali kako?

- Treba ulagati u gospodarstvo, u infrastrukturu koja gospodarstvenicima i svima koji imaju namjeru investirati na području Krapinsko – zagorske županije omogućuje jednostavniji, jeftiniji i brži dotok tih investicijskih novaca, treba potpomognuti kroz mjere da se zadrži i domicilno stanovništvo i normalno, kroz sve ostale ustanove, osigurati pogodnosti za normalniji, brži i jednostavniji razvoj svih – zaključio je Pleško.