Na današnjoj sjednici Županijske skupštine najvažnija točka dnevnog reda bila je kreditno zaduženje Krapinsko - zagorske županije za ukupan iznos od 42 milijuna kuna. Riječ je o tri ugovora o kreditu kod Privredne banke Zagreb. Za jedan kredit, ugovoren još prošle godine, za  jedan kredit, od 17,5 milijuna kuna za izgradnju Područne škole u Martinišću i sportske dvorane u Đurmancu, promijenjeni su uvjeti. Kredit će se aktivirati ove godine, a troškovi su povećani za 2,2 milijuna kuna i produžen je rok za izgradnju dvorane do kraja lipnja iduće godine. 

Drugi, najveći kredit je 22 milijuna kuna za financiranje EU projekata, s time da se tijekom 2018. godine planira koristiti 13.892.593 kuna, a ostatak od 8.107.407 kuna tijekom 2019. godine. Kredit se odnosi na izgradnju Poslovno – tehnološkog inkubatora u Krapini u iznosu od 11,8 milijuna kuna, energetsku obnovu škola u Đurmancu, Pregradi, Humu na Sutli i Zaboku, 'tešku' 8 milijuna kuna, poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Domu zdravlja KZŽ od 1,2 milijuna kuna te projekte u provedbi Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije, vrijedne milijun kuna. Treći kredit od 2,5 milijuna kuna je za financiranje kapitalnih projekata - sanacije odlagališta otpada u iznosu od 1,5 milijuna kuna, kupnje zemljišta za realizaciju projekta “Regionalni centar kompetencija u turizmu i ugostiteljstvu” u iznosu od 600.000 kuna te kupnje dvorca Stubički Golubovec u iznosu od 400.000 kuna, u svrhu realizacije projekta “Znanstveno-edukacijsko zabavni centar".

Kreditno je zaduženje dodatno pojasnio župan Željko Kolar. - Krapinsko - zagorska županija u jednom je velikom investicijskom ciklusu, jedan dio kredita je vezan za  projekte za koje privlačimo sredstva iz EU fondova, a moramo zadovoljiti vlastitu komponentu, i to je kredit koji ne treba odluku Vlade RH, nego samo ministra financija. Drugi manji kredit samo je produžetak onog kredita koji smo uzeli za izgradnju Područne škole u Martinošću i završetak izgradnje sportske dvorane u Đurmancu. Projekt koji će se financirati iz EU fondova i za koji trebamo odobrenje Vlade za kreditno zaduženje je Poduzetnički inkubator u Krapini za kojeg je završen javni natječaj. Dobili smo dvije ponude koje su pravovaljane i imat ćemo poznatog izvođača polovicom kolovoza, a početkom rujna bi mogla započeti gradnja. Govorimo o energetskoj obnovi škola, prije svega u Zaboku, za koji je već potpisan ugovor s izvođačem radova, o Humu na Sutli i Pregradi za koje je isto javna nabava završena i oko 15. srpnja očekujemo da ćemo imati izvođača te OŠ u Đurmancu za koju smo morali poništiti javni natječaj jer smo dobili 33 posto veću ponudu od projektantske vrijednosti.  Taj ćemo natječaj idući tjedan ponoviti. To su projekti zbog kojih se Županija zadužuje, a imamo još nekoliko projekata koje financiramo iz vlastite komponente. Za dvoranu PŠ u Hrašćini potpisan je ugovor s izvođačem, za izgradnju sportske dvorane u Zlatar Bistrici  sutra završava javni poziv za zaintersirane gospodarske subjekte i slijedi javna nabava i očekujemo da radovi započnu u rujnu. Zagorje će biti jedno veliko gradilište, ali treba napomenuti da nam je već odobrena energetska obnova škole u Kumrovcu vrijedna 5,8 milijuna kuna, škole u Gornjoj Stubici od 7,8 milijuna kuna, Bedekovčine oko 6 milijuna kuna, a očekujemo ovih dana i odobrenje za Konjščinu, i osnovnu i srednju školu, što će biti dodatnih 30 milijuna kuna samo u školstvo. Bojim se načina na koji ćemo to financirati u budućnosti, jer uskoro nećemo više moći kreditno se zadužiti, kao da smo kažnjeni zbog toga što smo uspješni, a da ne govorimo o projektima koji će ući u kapitane projekte KZŽ, a to je dogradnja Specijalne bolnice Krapinske Toplice 123 milijuna kuna, izgradnja Specijalne bolnice u Stubičkim Toplicama oko 100 milijuna kuna i Znanstveno - edukacijski centar u Stubičkom Golubovcu oko 120 - 130 milijuna kuna. Idejna rješanja za te projekte su već napravljena. Dugoročno je ovaj sustav sufinanciranja Županije jednostavno neodrživ. Naš prijedlog je da Vlada vrati 25 posto odnosno PDV na sve europske projekte koje smo mi osmislili, isprojektirali, dobili građevinsku dozvolu, javili se na natječaje i dobili sredstva. Tih investicija, tog zapošljavanja ne bi bilo bez Županije, gradova i općina. Model je predložen Vladi RH, s obzirom da se proračun dobro puni, a da slabo povlačimo EU sredstva, da iskoristimo dobru financijsku omotnicu, koja je najbolja jer je prva. 'Ajmo svi naći model kako biti što učinkovitiji i iskoristiti maksimalno europska sredstva. Najgora varijanta koja bi se mogla dogoditi, a meni je neprihvatljiva, je da moram izaći  pred Županijsku skupštinu iduće godine u lipnju ili rujnu i reći da zbog nemogućnosti osiguravanja vlastitih sredstava koja su na razini 15 ili 20 posto moramo odustati od velikih projekata. Vjerujem da će biti dovoljno pameti i razuma da se to neće dogoditi. Država na taj način ne gubi ništa, nikoga ne oštećujemo - zaključio je župan Kolar.