Kao što je to običaj, uoči Dana općine i župe, koji se u Zagorskim Selima obilježava na blagdan njihove zaštitnice sv. Katarine, 25. studenog, s načelnicom Ksenijom Krivec Jurak smo razgovarali o proteklih godinu dana, ali i o budućim projektima i planovima

ZL: Sveta Kata nam je došla na vrata, pa da se osvrnemo na proteklih godinu dana. Što ih je, kad su u pitanju Zagorska Sela, najviše obilježilo?

Krivec Jurak: Pa radilo se o jednoj proračunski vrlo izazovnoj godini, budući da je kriza koju je izazvala pandemija utjecala i na naš proračun, koji je značajno smanjen u odnosu na prijašnje godine. Tome je doprinio i značajan odljev radno aktivnog stanovništva u susjednu Sloveniju, kojeg stalno bilježimo, a kako nema dvostrukog oporezivanja, oni koji rade u Sloveniji, tamo plaćaju i porez. Tako da, kad sve to uzmemo u obzir, mogu izraziti zadovoljstvo što smo ipak, usprkos tim lošim proračunskim parametrima, uspjeli realizirati određeni broj projekata. Neki su u završnoj fazi, a neki su već i u potpunosti realizirani.

ZL: Koje biste posebno istaknuli?

Krivec Jurak: Ukratko ću spomenuti da smo u proteklih godinu dana završili sanaciju oko 350 metara duge dionice nerazvrstane ceste Brezakovec – Ivček, koja je presvučena asfaltnim slojem. Taj projekt je bio vrijedan 200 tisuća kuna, a od Ministarstva regionalnog razvoja dobili smo nekih 60 tisuća kuna. To nam je bila prioritetna dionica budući da na toj dionici živi i obitelj sa šestero školske djece pa nam je uređenje te ceste bilo vrlo značajno. Osim toga, radi se o jednoj od posljednjih dionica nerazvrstanih cesta na području općine koja nije bila asfaltirana. S obzirom na to da brinemo i o održivom razvoju i očuvanju okoliša, početkom ove godine su nam, prijavom na natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti, odobrena sredstva za sufinanciranje nabavke kompostera. Cijena kompostera je iznosila 93 tisuće kuna, a Fond je sufinancirao 80%, dok je Općina sudjelovala s 20% vlastitih sredstava. Mi smo našim mještanima kompostere besplatno podijelili i mogu izraziti zadovoljstvo iznenađujuće velikim interesom za kompostere i doista smo ih sve podijelili u nekoliko dana, a iskazan je i interes za dodatnim komposterima tako da planiramo i dalje aplicirati na takve natječaje. Nadalje, nedavno smo završili sanaciju nerazvrstane ceste Gornji Škrnik – Bišćan – Lojen, vrijednu 195 tisuća kuna, za što smo 100 tisuća kuna dobili na natječaju kojeg smo aplicirali kod Ministarstva graditeljstva, dok je ostatak sufinancirala Općina. Isto tako, pri kraju su nam radovi na sanaciji nestabilnog pokosa uz nerazvrstanu cestu u Bojačnom, a vrijednost tog projekta je 450 tisuća kuna, a taj projekt nam sufinanciraju Hrvatske vode u omjeru 70:30. Uz sve to smo i redovito održavali naše ceste s kamenim materijalom, pogotovo nakon tuče, kad su nam gotovo sve bankine bile oštećene, tako da moram zahvaliti i Krapinsko – zagorskoj županiji koja nam je tu odmah pomogla sa sredstvima s kojima smo kupili kameni agregat.

ZL: Znamo i da su u tijeku dugo iščekivani radovi na izgradnji mrtvačnice...

Krivec Jurak: Da, riječ je o radovima na prvoj fazi izgradnje mrtvačnice. Vrijednost tog projekta je 570 tisuća kuna, od čega smo 250 tisuća kuna dobili apliciranjem na natječaj Ministarstva regionalnog razvoja...

ZL: Što znači 'prva faza'? Što ona podrazumijeva?

Krivec Jurak: Prva faza obuhvaća izgradnju mrtvačnice, ali bez unutarnjeg uređenja, odnosno, unutarnjih radova. Naime, vrijednost čitavog projekta je negdje oko 1,1 milijun kuna, mi smo dobili 250 tisuća kuna i ove godine jednostavno nismo mogli osigurati svojih, vlastitih 800 tisuća kuna za čitavi projekt.

ZL: Kad smo već kod prijava na natječaje za projekte, s obzirom na skroman proračun, koliko uspijevate pokriti sva ta sufinanciranja? Naime, ako vam neki fond ili neko ministarstvo i odobri sufinanciranje, vi opet u određenom postotku morate određeni projekt sufinancirati sami...

 Krivec Jurak: Naravno da je to problem, ali zbog toga radimo jednu sistemsku analizu prioritetnih projekata koji će se tijekom godine raditi jer uvijek moramo računati i na troškove izrade projektne dokumentacije, koja je također financijski zahtjevna. Tu je i nadzor kojeg trebamo financirati, a uvijek je tu i taj udjel financiranja samog projekta, kao što ste spomenuli, a on zna biti od 20 do 30 pa čak i do 50 posto vrijednosti projekta. Zato je bitno dobro planirati. Ne možemo se javljati baš na sve moguće natječaje, nego moramo pomno planirati prioritete.

ZL: Jeste li već odredili što će vam biti prioritet tijekom narednih godinu dana?

Krivec Jurak: Iduće godine svakako će nam biti prioritet rekonstrukcija zgrade Stare škole u Zagorskim Selima, koja će biti u funkciji dječjeg vrtića. Taj projekt smo aplicirali na natječaj Ministarstva znanosti i obrazovanja i odobreno nam je 1 milijun i 728 tisuća kuna. To je bio maksimalan iznos kojeg smo mi mogli ostvariti, a riječ je, dakako, o kapitalnom projektu, od iznimnog značaja za općinu, budući da bi to bio prvi vrtić u povijesti općine Zagorska Sela. I to me izrazito veseli i mislim da je to najbolja demografska mjera.

ZL: Poznato nam je da ugovori o sufinanciranju još nisu potpisani, no, ako se to riješi do kraja ove godine, kad bi mogli početi radovi, odnosno, kad bi mogli biti završeni?

Krivec Jurak: Rekonstrukcija Stare škole i njeno preuređenje u dječji vrtić je vrlo veliki zahvat, no ja se iskreno nadam da će biti dovršen do kraja sljedeće godine. Ako ne, onda svakako na proljeće 2024. godine. To prije svega ovisi o tržištu. Dok raspišemo javni natječaj, pa dok vidimo tko će se od izvođača javiti, hoće li cijene biti prihvatljive..., a to sve diktira tržište.

ZL: Ako isključimo komunalnu i drugu infrastrukturu, čije se održavanje i gradnja uvijek nekako podrazumijeva, kakav je vaš dugoročni plan? Gdje vidite Zagorska Sela za, recimo, desetak godina?

Krivec Jurak: Zagorska Sela ne vidim kao neku urbanu sredinu, no vidim ih kao jednu lijepu, razvijenu ruralnu sredinu, s očuvanim prirodnim bogatstvima koja ona neosporno ima. Vidim Zagorska Sela kao mjesto ugodno za život, oslobođeno od stresa svakodnevice, kao mjesto gdje bi svaka obitelj poželjela živjeti, a da ima mogućnost raditi, možda, u gradovima. Isto tako, vidim Zagorska Sela kao jednu turističku destinaciju i to čak u jednom vidu elitnijeg turizma s obzirom na to da imamo doista očuvane sve prirodne resurse, od okoliša do čistih izvora pitke vode. Postoje i neki interesi privatnih investitora u razvoj i izgradnju elitnije turističke ponude na području naše općine i to sve je, zapravo, smjer u kojem smatram da bi naša općina trebala ići. I tada bi i naši OPG-ovi mogli svoje kvalitetne domaće proizvode ponuditi kroz tu našu turističku ponudu.

ZL: I za kraj, već po običaju, vaša poruka stanovnicima povodom Dana općine...

Krivec Jurak: Pa svim dragim stanovnicima općine Zagorska Sela, povodom Dana općine i blagdana svete Katarine, Dana župe, želim svako dobro, s jednom vjerom da ćemo zajedništvom i međusobnim razumijevanjem te upornim radom općinu Zagorska Sela učiniti doista mjestom ugodnim za život.