Čak 35 posto djece u dobi od 8 do 9 godina u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Rezultati su to istraživanja CroCOSI 2018./2019. koje je objavljeno na portali Živjeti zdravo, a čija je voditeljica za Hrvatsku prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović. Objavljeno je i kako veći problem s debljinom imaju dječaci, a činjenica da svako treće dijete ima problem prekomjerne tjelesne mase ili debljine predstavlja velik javnozdravstveni izazov.

Veći problem s debljinom u ruralnim područjima
Prof. Musić Milanović kod predstavljanja rezultata istraživanja naglasila je kako svako treće dijete u dobi od 8 do 9 godina ima povećani rizik da u odrasloj dobi također ima problem prekomjerne tjelesne mase i debljine. Gledajući po regijama, najmanji udio prekomjerne tjelesne mase i debljine zabilježen je u Zagrebu, dok je nešto veći u Kontinentalnoj i Jadranskoj regiji. Problem debljine najmanji je u većim gradovima, a najveći u ruralnim područjima, a posebno je zabrinjavajuće što velik dio roditelja imaju pogrešnu percepciju uhranjenosti djeteta, odnosno, prema istraživanju, od 35 posto djece s utvrđenim problemom prekomjerne tjelesne mase i debljine, samo 14 posto roditelja smatra da njihovo dijete ima problem s prekomjernom tjelesnom masom. Slično nam je potvrdio i voditelj odjela školske medicine Zavoda za javno zdravstvo Krapinsko – zagorske županije, dr. Husen Ramadani. – Sve je više pretile djece, a većina roditelja nije ni svjesna problema. Kad im na sistematskim pregledima pri upisu u prvi razred osnovne škole kažemo da je 30 kilograma previše za dijete i da će to biti veliki problem kasnije, ako nešto ne poduzmu, ne vjeruju nam. Često nas napadaju, kako možemo reći da je njihovo dijete pretilo i još to govorimo pred djetetom i nabijamo mu komplekse, zbog čega se dijete loše osjeća – pojasnio je dr. Ramadani.

Nezainteresiranost roditelja za problem
U Krapinsko – zagorskoj županiji rade četiri tima školske medicine, koji vode kompletnu skrb za učenike osnovnih i srednjih škola, tako da su pokrivene sve osnovne, područne i srednje škole. Na sistematskim pregledima pri upisu u prvi razred, između ostalog, mjeri se težina i visina. – Kada se uoči da djeca odstupaju od normalne težine već na pregledu za upis u prvi razred, obavimo razgovor s roditeljima, dobiju savjet, upite i naruči ih se na ponovno mjerenje tijekom prvog razreda kad obavljamo cijepljenje, a gdje su velika odstupanja, uputimo ih na endokrinološku obradu na klinikama u Zagrebu – rekao je dr. Ramadani, no istaknuo je kako vrlo često daljnje obrade od toga nema, kao i da roditelji ne pokazuju dovoljan interes za taj problem. – Upravo roditelji su velik problem pretile djece, jer ne pridaju važnost toj problematici. Neki nemaju snage se boriti s time, tako da je vrlo mali broj roditelja zainteresiran za problem pretilosti – zaključio je Ramadani.

Više je pretilih dječaka
Istaknuo je kako je pri sistematskom pregledu prvašića na aktualnu školsku godinu od 591 dječaka bilo pretilo njih 137, a od 511 djevojčica njih 126. Kod sistematskih pregleda u petom razredu u školskoj godini 2021./2022. pregledana su 572 dječaka od kojih je 132 bilo pretilo te 91 djevojčica od 582 pregledane. U osmim pak razredima od pregledanih 548 dječaka pretilo ih je bilo 84, a od 541 djevojčice njih 96. U prvim razredima srednjih škola od 441 dječaka 96 je bilo pretilo te 91 djevojčica od pregledanih 485. Velik je problem, kažu iz školske medicine, tjelesna neaktivnost. Rezultati prije navedenog istraživanja na razini Hrvatske pokazali su kako oko polovice djece odlazi i vraća se iz škole pješice ili nekim drugim aktivnim prijevozom, dok ostala djeca u školu dolaze motoriziranim vozilima, odnosno netko ih dovozi automobilom ili autobusom. Što se tiče tjelesne aktivnosti hrvatskih osmogodišnjaka, jedan sat ili dulje u aktivnoj igri tijekom radnog tjedna provodi 91 posto djece, a vikendom 97,5 posto. S druge strane, 41,2% osmogodišnjaka u Hrvatskoj tijekom radnog tjedna, a vikendom njih gotovo 80%, provede dva sata ili dulje gledajući televiziju ili koristeći elektroničke uređaje. Ta neaktivnost, u kombinaciji s neadekvatnom prehranom, kaže dr. Ramadani, dovodi do pretilosti. – Škole dosta velikog napora ulažu u jelovnike i školsku prehranu. Sa školama dosta surađujemo i obilazimo škole kako po pitanju zdravlja, tako i po pitanju prehrane djece i dajemo im određene savjete po pitanju jelovnika. No, roditelji često rade pritisak na škole, jer ako je na jelovniku ono što se njihovoj djeci ne sviđa, ispisuju ih iz kuhinje, što nije dobro. Sve, zapravo, treba početi odoma, iz obitelji – zaključio je dr. Ramadani.

Važnost edukacije o zdravoj prehrani
Rezultati istraživanja na razini Hrvatske također su pokazali da osmogodišnjaci ne dosežu preporučeni dnevni unos voća i povrća, a da, primjerice, zaslađene sokove kao najčešće izvore skrivenih kalorija u djece četiri i više puta tjedno pije 37 posto djece. Voditeljica DND – a Zabok Jasenka Borovčak zbog poticanja zdravijih prehrambenih navika kod osnovnoškolaca pokrenula je 2012. i razvila projekt 'Zdravo i fino', u suradnji s volonterima i nutricionistima. Kroz radionice u sklopu ovog projekta djeca uče kako kuhati zdravo. – Djeci su takve radionice zabavne, jer im je kuhanje super, nešto praktično čime mogu iskazati svoju kreativnost i spretnost, ali i naučiti o pravilnoj prehranu, o čemu puno razgovaramo. Upoznaju se s nekim novim namirnicama koje još nisu upoznali i vjerujem da će im to u nekoj perspektivi sigurno ostati, kad će biti stariji. No, zapravo su roditelji ti koje treba potaknuti na zdravu prehranu, što čak i uspijevamo, jer na nekim su radionicama sudjelovali i roditelji kada su degustirali zdrava jela koja su pripremila njihova djeca. Također, mnogi su nam roditelji rekli kako nakon radionica djeca inzistiraju doma da isprobaju neke recepte i namirnice koje su naučili na radionicama – rekla je Borovčak. Kroz projekt 'Zdravo i fino' odrađen je velik broj radionica zdravog kuhanja, ali su izdane i kuharice s receptima te video.

Pravilna prehrana od vrtićke dobi
Koliko je zdrava prehrana izuzetno važna već od najranije dobi, potvrđuju brojna istraživanja, a rekla je i zdravstvena voditeljica Renata Brezak iz Dječjeg vrtića 'Zipkica' u Zaboku. Prehrana se planira sukladno 'Programu zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima', a kod izrade jelovnika sudjeluju ravnateljica, kuharica i zdravstvena voditeljica. - S obzirom na zahtjevnost i odgovornost ovog zadatka ključna je i suradnja s odgojiteljicama i roditeljima, osobito kod medicinski indicirane prehrane djeteta. Pri izradi jelovnika vodimo se navedenim standardima i normativima za određenu dob te dužinom boravka u ustanovi, da li djeca dolaze u jutarnje dežurstvo ili ostaju na popodnevnom dežurstvu. O tome ovisi koliko obroka djeca dobiju, a to je 4 do 5 – pojasnila je Brezak. Na jelovniku su svakodnevno svježe kuhani obroci. – Ne koristimo gotova jela. Naše kuharice najčešće kuhaju sezonska variva od različitog povrća uz dodatak različitih vrsta mesa. No, pripremaju se i krem juhe od povrća, različite kombinacije rižota i povrtnih umaka – kaže Brezak, dodavši kako je u najranijoj dobi važno koristiti mlijeko pa ga djeca svakodnevno dobivaju u obliku napitka ili jogurta, a izuzetno važan obrok u danu je i onaj sa svježim voćem. Namirnice nabavljaju od lokalnog trgovačkog centra te lokalno priznatog proizvođača mlijeka i mliječnih proizvoda te lokalne pekare, a sezonske namirnice biraju se ovisno o godišnjem dobu.

Preduvjet zdravlja
Djeca vole bolonjez umak s tjesteninom, ali i variva i ribu. – Već smo započeli i sezonu sarme s pireom, koju djeca također obožavaju. Povremeno imamo slučajeva odbijanja pojedinih vrsta jela, ali uz edukaciju i motivaciju o važnosti konzumiranja sve hrane prebrodimo to. Važno nam je da djeca isprobaju i istraže nove okuse, ali su izuzetno bitne i prehrambene navike koje djeca nose iz vlastitih obitelji – kaže zdravstvena voditeljica, naglasivši kako je zdrava prehrana izrazito važna od najranije dobi, jer je ona preduvjet zdravlja djeteta. - Hranom se osigurava energija potrebna za rast i razvoj, tjelesnu aktivnost i druge funkcije tijela. Zdrava prehrana podrazumijeva: raznolikost i umjerenost u konzumaciji namirnica s naglaskom na odabir sezonskih svježih namirnica. Kod nedostupnosti istih,mogu se koristiti svježe smrznute. Na našem zdravom tanjuru moraju se naći sve skupine namirnica: mlijeko i mliječni proizvodi, meso i zamjene, povrće,voće, žitarice i kruh – pojašnjava Brezak. Kako bi se sačuvala nutritivna vrijednost namirnica, važna je i obrada i priprema, ali i ograničiti unos soli.

Sve kreće od roditelja
Kod tako male djece, važno je uspostaviti i pravilan ritam između obroka, u okruženju u kojem je moguće neometano konzumirati hranu, primjerice, bez ekrana, pojasnila je još, kao i važnost vode, koja treba biti neizostavan dio prehrane. – Potrebno je izbjegavati hranu koja je izvor praznih kalorija, primjerice slatkiše, grickalice, zaslađene napitke i sokove, pa roditelje usmjeravamo na zdravije varijante, prirodne sokove bez dodatka šećera ili čips od jabuka. Ono što je još važno, jest da djeca i kroz razne aktivnosti stječu znanja kako bi formirali pozitivne stavove prema pravilnoj prehrani. A uz pravilnu prehranu važna je i svakodnevna fizička aktivnost te izbjegavanje sjedalačkog načina života i izloženost ekranima – zaključila je zdravstvena voditeljica DV 'Zipkica', dodavši kako djeca brzo uče, i to najbolje kroz primjer, stoga im svojim ponašanjem šaljemo djeci najbolju poruku i primjer o zdravoj i pravilnoj prehrani.