Dopisnik za Jugoistočnu Europu uglednog španjolskog dnevnog lista El Pais, Francisco Peregil boravio je proteklog tjedna u Hrvatskoj kako bi napisao veliku reportažu o hrvatskom ulasku u Eurozonu i schengenski prostor.

U priči oko hrvatskog ulaska u Šengen veliki prostor između ostalog posvetio je i Kumrovcu, gdje se zadržao u ugodnom druženju s domaćinima, predstavnicima Općine Kumrovec. S načelnikom Kumrovca Robertom Šplajtom ugledni španjolski novinar razgovarao je o značaju ulaska Hrvatske u Schengensku zonu za lokalne zajednice s obje strane Sutle. Šplajt se u razgovoru za španjolske medije dotaknuo i ideje o revitalizaciji Kumrovečke pruge s ciljem bolje prometne povezanosti ovog dijela Zagorja s ostatkom svijeta. Španjolski novinar razgovarao je i s kumrovečkim poduzetnicima o tome što ulazak u šengenski prostor znači za male poduzetničke tvrtke.

Prijevod članka

Hrvatska okreće stranicu svoje burne povijesti uvođenjem eura i Schengenske zone

Konzervativna vlada postiže punu integraciju u EU u samo deset godina od ulaska, ali stanovništvo žudi za poboljšanjima koja sporo dolaze. Piše: Francisco Peregil (POSEBNI IZASLANIK)

Snijeg pada na rodnu kuću maršala Tita u malom hrvatskom gradu Kumrovcu (1600 stanovnika), blizu granice sa Slovenijom. Utorak je i nije prošlo ni mjesec dana otkako je Hrvatska 1. siječnja ušla u eurozonu i schengenski prostor. Statua čovjeka koji je Jugoslavijom vladao 35 godina, od kraja Drugog svjetskog rata do svoje smrti, upire pogled u zemlju na ulazu u njegovu kuću-muzej. Ostatak Hrvatske sa svojih četiri milijuna stanovnika kao da gleda naprijed. Nema mjesta nostalgiji, čak ni u ovom gradu u koji godišnje dođe više od 100.000 turista koji posjete rodnu kuću Josipa Broza Tita. Manje od minute vožnje od Titove kuće je granični prijelaz sa Slovenijom. Kamiondžije su prije prelaska u drugu državu čekale između dva i tri sata. Sada nema policajca, čak ni čuvara koji bi brinuo o objektima. Isto se dogodilo na 58 graničnih prijelaza sa Slovenijom i 15 s Mađarskom, podaci su hrvatskog MUP-a. Vrata su otvorena za ostatak EU i većina hrvatskih vlasti smatra da punopravno članstvo u EU donosi samo dobrobiti. I ne samo od 1. siječnja. Boris Vujčić, guverner HBH, ističe da je zahvaljujući činjenici da je njegova zemlja u procesu pristupanja schengenskom prostoru i euru uspjelo bolje prebroditi covid krizu 2020. godine i probleme invazija na Ukrajinu prošle godine. “Mogli smo se bolje suočiti s pritiscima na deviznom tržištu i tržištu javnog duga”, naglašava. Drugi dužnosnici napominju da predvidljivi porast turizma neće koristiti samo gradovima na poznatoj jadranskoj obali zemlje. Voditeljica zagrebačkog turističkog ureda Martina Bienenfeld uvjerava da je glavni grad već u prvoj polovici siječnja zabilježio najveći broj posjeta u cijeloj povijesti u tom razdoblju, premašivši za 3 posto one iz 2019., koja je bila najbolja godina. do sada i u Zagrebu i u ostatku zemlje. Bienenfeld podsjeća da je veliki razvoj Zagreba kao turističke destinacije započeo 2013. godine, ulaskom u EU. “Do tada smo bili jedan od najdosadnijih gradova u Europi što se tiče noćnog života. Ljudi su odavde putovali u Beograd da se zabave. Sada dolaze i oni iz Beograda, jer mi smo zeleni, sigurni i europski”.

Uz punu integraciju zemlje u EU, čija je članica od 2013., 45-godišnji kumrovečki načelnik Robert Šplajt također predviđa budućnost s više turista, više slovenskih investitora, s više europskih fondova za korištenje njih, primjerice, u starom projektu vlaka koji povezuje Hrvatsku i Sloveniju. No, u isto vrijeme, nakon slavlja zbog pada graničnih barijera i korištenja valute koju dijeli 20 partnera, gradonačelnik Šplajt se žali na sporost reformi koje su zemlji potrebne. Kaže da su plaće jako niske, a cijene hrane jako visoke. Pojašnjava da se iz grada iselilo 200 ljudi. I da ima mnogo susjeda koji svaki dan prelaze granicu da bi radili u Sloveniji. “U susjednoj državi medicinska sestra može zaraditi 1.800 eura, a kod nas ne prelazi 1.000”, pojašnjava. Hrvatska je od ulaska u EU izgubila 10% stanovništva. Šplajt komentira da je mnogo mladih Hrvata otišlo u Irsku, Njemačku i druge zemlje EU. “Tada su stigli emigranti iz drugih balkanskih zemalja. Ali i oni su na kraju otišli u potrazi za boljim plaćama. I već dvije godine imamo azijske radnike. Iz Nepala i Bangladeša, na primjer”.

Izvoz i turizam

Krešimir Sever, predsjednik Samostalnog sindikata Hrvatske, drugog u državi po broju podružnica, u svom uredu u Zagrebu navodi da je prosječna plaća 870 eura, a minimalna 557 eura. “Sindikati su napadnuti jer kažu da smo protiv stranih radnika. Ali mi se samo protivimo niskim plaćama i ugovorima na određeno vrijeme.” Severu se teško prisjetiti postotka nezaposlenih koji je u studenom iznosio 6,7 posto. “Jer nezaposlenost u Hrvatskoj nije problem”, rezonira. – Problem je kako pronaći radnike. Sindikalni čelnik vjeruje da će ulazak u euro i schengenski prostor (slobodno kretanje ljudi) potaknuti izvoz i turizam, koji čini 20 posto prihoda BDP-a — u usporedbi s 12 posto u Španjolskoj, da citiramo jednu od zemalja s najveću težinu u ovoj industriji. Ali Sever zamjera što se Vlada nije unaprijed borila s činjenicom da mnoge tvrtke podižu cijene svojih proizvoda iskorištavajući prelazak s kune, stare nacionalne valute, na euro. “Mi smo Vladi svojedobno savjetovali da napravi crne liste s onima koji određuju zlouporabe cijena. Ali nije učinio ništa. Sada prijeti da će ih ugraditi. Ali prekasno je.” Sindikalist zaključuje: “Štetit će nam činjenica da nema jake političke oporbe i nedostatak velikih tvrtki koje pokreću društvo.”

 Francisco Peregil još se nalazi u rodnom mjestu maršala Tita – ima onih koji su vrlo kritični prema Vladi. 52-godišnji Dragutin Ulama prethodnik je svog prijatelja Šplajta u uredu gradonačelnika, a vlasnik je i tvrtke s devet zaposlenih. Ulama smatra da ulazak u Schengen i euro u Hrvatskoj neće puno promijeniti. “Iz Europe će dolaziti više novca nego prije. A samim tim i više korupcije. Kod nas postoji stakleni strop u javnom sektoru za mlade zbog utičnica. Otišli su nam najbolji električari, tesari, vodoinstalateri, zidari… Političari često ne mogu završiti svoje projekte jer u Hrvatskoj nema kvalificiranih ljudi”. Zvonimir Frka-Petešić (54), šef kabineta u uredu konzervativnog premijera Andreja Plenkovića, objašnjava da je za suzbijanje korupcije potrebno reformirati barem pravosudni, zdravstveni i obrazovni sustav. I dodaje da je Hrvatska kasno krenula tim putem zbog rata 1990-ih koji je razbio Jugoslaviju i dao joj neovisnost. “Naša briga tada je bila osloboditi zemlju, stvoriti vojsku. Ali ne možemo kriviti ljude što su primijetili problem. Iako ljudi ponekad iza stabla ne vide šumu. Ta bi šuma, smatra Frka-Petešić, omogućila da se cijeni ono što je Plenkovićeva vlada, na vlasti od 2016., učinila da zajamči neovisnost pravosudnog sustava. “Sustav se nije bojao kada je trebalo suditi članovima izvršne vlasti. Prije ove vlasti to je bilo gotovo nemoguće”. I hrvatska izvršna vlast trpi dosta kritika jer obnova kuća srušenih nakon dva potresa 2020. godine (u Petrinji i Zagrebu) ide vrlo sporo i postoji opasnost od gubitka europskih sredstava ako se pojedini radovi ne obave prije lipnja . Plenković je ovog mjeseca imenovao novog ministra graditeljstva Branka Bačića, trećeg u dvije godine.

Veliki izazov

Veliki izazov Hrvatske u schengenskom prostoru je taj što će država od samo četiri milijuna stanovnika morati kontrolirati granicu zajednice od 1357 kilometara, od čega više od 1000 graniči s Bosnom i Hercegovinom. Granica je sada otvorena i za neregularne migrante koji u Hrvatsku uspiju ući preko Srbije ili Bosne i Hercegovine. ”Prijatelji Slovenci”, objašnjava kumrovečki vijećnik, “kažu da je od 1. siječnja u njihovu zemlju stiglo između 500 i 600 ilegalnih emigranata iz Hrvatske”. Nekoliko međunarodnih nevladinih organizacija osudilo je policijsko zlostavljanje i mučenje migranata. Sara Kekuš, članica nevladine organizacije Centar za mirovne studije, objašnjava da je njena organizacija 2021. dala dokaze o tome kako su policajci s kapuljačama tukli migrante. “Od tada više nema slučajeva mučenja, ali nasilje i ponižavajuće postupanje prema migrantima se nastavlja”, dodaje. Potpredsjednik Vlade i šef MUP-a Davor Božinović objašnjava da je njegova država već “puno” uložila u učvršćivanje granice. “Ali to je proces bez kraja. Morat ćemo nastaviti povećavati svoje tehničke mogućnosti za otkrivanje skupina imigranata prije nego što se približe granici”, dodaje. Prema Božinovićevim riječima, ključni čimbenik kontrole bit će usklađivanje viznog režima Srbije i BiH s onim u Europskoj uniji. Ministar objašnjava da građani različitih nacionalnosti vrlo lako mogu doći do Beograda ili Sarajeva i potom ilegalno ući u Hrvatsku. I dodaje: “Fenomen koji do prošle godine nismo primijetili je dolazak Kubanaca; i ne samo Kubance, nego i Burundijce, Indijce i mnoge druge afričke zemlje, poput Konga, Sierra Leonea…”. Još jedan fenomen koji je otkriven 2022., prema ministrovim riječima, je dolazak Rusa koji traže azil. “Imali smo do 2000 ruskih tražitelja azila u jednoj godini”, kaže on. I maršal Tito, koji bi to rekao, doprinijet će ispraćaju ovog novog povijesnog razdoblja, s ostalim Kumrovčanima, većinom s nadom u promjene koje se sada otvaraju, kao što je to učinila i obližnja granica.