Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama, popularna 'Istanbulska konvencija', postala je jedna od vrućih političkih tema u Hrvatskoj. Najkraće rečeno, intencija Europske unije da se žene zaštite od svih oblika nasilja, posebno onog unutar obitelji, poprilično je konkretizirana i artikulirana kroz Istanbulsku konvenciju, a njena ratifikacija u Hrvatskoj već godinama se odgađa. Njenu ratifikaciju je odgađala i SDP-ova Vlada na čelu sa Zoranom Milanovićem, a puno otpora je i sada u dijelu javnosti, ali i kod dijela konzervativnih političara.

Alarmantni podaci

Kako nam pojašnjavaju upućeni, nije u pitanju samo prijepor oko nekih detalja unutar Istanbulske konvencije, koje konzervativne i tradicionalističke političke struje smatraju svojevrsnim nametanjem 'neoliberalne rodne ideologije', već su u pitanju stotine milijuna, ako ne i milijarda kuna, koje treba uložiti u izgradnju raznih domova, sigurnih kuća i ostalih institucija koje bi trebale olakšati život žrtvama nasilja te neki tvrde kako je i to razlog što se ratifikacija već dugo odgađa. A u Hrvatskoj nasilja ima na pretek. U zadnjih 10 godina u obitelji je ubijeno više od 300 žena, a zbog nasilja u obitelji policija intervenira u prosjeku dva puta dnevno. Kad se uzme u obzir da postoji i 'crna statistika', jer mnoge žene nasilje ni ne prijavljuju, brojke postaju još i veće, neki smatraju čak i četverostruko veće. Stoga mnogi zagovornici Istanbulske konvencije ističu kako je treba pod hitno ratificirati, jer ona donosi pooštravanje kazni za zlostavljače, edukaciju ljudi koji rade sa žrtvama i poboljšanje statusa žrtava nakon što prijave nasilje.

Rodne uloge

Jedna od najglasnijih zagovornica Istanbulske konvencije već mjesecima je potpredsjednica HNS-a, saborska zastupnica Marija Puh iz Krapine. - Istanbulska konvencija je jednostavno jedan standard ljudskih prava 21. stoljeća i nikad nisam imala nikakve dvojbe da li je treba ili ne treba ratificirati. Ono što je nažalost problem u našem društvu je to da se jednostavno maknula tema sa sadržaja. Svi su počeli pričati o ideologiji, o ideološkoj komponenti, koje uopće nema u samoj Istanbulskoj konvenciji. Istanbulska konvencija jasno govori o rodnim ulogama koje se dodjeljuju muškarcima i ženama, znači da se djevojčice uči od kad su malene da moraju voljeti crveno i rozo, da se dečke uči da vole plavo i da su zbog toga na neki način izloženi nasilju i osuđivanju drugih jer se ne uklapaju u određene stereotipe koje im društvo nameće. Ono što je moj cilj je to da svaka djevojčica, kad poželi biti pilot, da joj nitko ne veli, 'ne ti ne možeš biti pilot, ti moraš biti domaćica, majka ili eventualno raditi u školi'. To je poanta - kaže Marija Puh.

Neinformiranost

Kako je napomenula, glavni razlog otporu dijela javnosti i političara ratifikaciji Istanbulske konvencije, Puh vidi u neupućenosti i neinformiranosti. - Premalo se govori o pravom sadržaju i nameće se ta neka ideološka komponenta koja ne stoji i to je glavni problem zašto ljudi to ne shvaćaju. Iskreno, koliko je naših građana uzelo konvenciju u ruke i išlo iščitivati? Niti imaju vremena za to, pa onda stječu dojam koji dobivaju u medijima. A ideološke grupe ili grupacije koje žele na tome skupiti svoje osobne političke bodove su iznimno glasne i to je rezultat toga što se dešava. Prema najavama premijera Istanbulska konvencija sutra se očekuje na Vladi, a nakon toga dolazi na Sabor - najavila je Marija Puh.

Ključna pitanja

Upravo je predsjednik Vlade, Andrej Plenković, u posljednje vrijeme također postao zagovornik ratifikacije Istanbulske konvencije, no dio njegovih stranačkih kolega u HDZ-u tome se protivi. Stoga smo o ovoj temi razgovarali i s predsjednikom Županijske organizacije HDZ-a i saborskim zastupnikom Žarkom Tušekom, koji nam je rekao kako mu je žao što se takve debate u Hrvatskoj ne vode i oko niza ključnih izazova, prije svega oko demografske politike, reforme javne uprave, reforme zdravstva, jačanja gospodarstva, iseljavanja i slično, jer, kako je rekao, smatra da su to, 'uz poštovanje ove teme', danas ipak ključna pitanja. - Aktualna Vlada i parlamentarna većina bavi se tim ključnim pitanjima. Ali tako je to kod nas, nažalost, još uvijek je ideologija temelj političkog djelovanja onih koji su isključivi kako na krajnjoj ljevici, tako i na krajnjoj desnici, ili se isključivo bave politikom populizma bez programa i vizije. Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama u svojoj suštini dokument je koji se temeljno bavi zaštitom prava žena u kontekstu obiteljskog nasilja te u kontekstu nasilja koje prolazi iz određenih loših stereotipa o ulozi žene u zajednici - rekao je Tušek.

Rodna ideologija

Nadalje, Tušek je napomenuo kako on u potpunosti podržava svaki kvalitetniji pravni okvir kojemu je za cilj regulirati ovu tematiku i, s pozicije međunarodnog prava, stvoriti kvalitetnije temelje za rješavanje ovog problema. - Nažalost, od donošenja ove Konvencije, u intelektualnoj javnosti, vodi se polemika i rasprava koja, i to ne samo u Hrvatskoj, otvara određene sumnje krije li se posredno u samoj Konvenciji, definiranje odnosa roda i spola, koje bi u perspektivi bilo podloga za uvođenje tzv. rodne ideologije. Tako nešto, kada bi to tako bilo, za mene je kao osobu i političara neprihvatljivo. Svima koji me poznaju jasni su moji ljudski svjetonazori koji su kao takvi i temelji mojeg političkog djelovanja.

U krajnosti, ti svjetonazori, temeljeni na demokršćanskoj i narodnjačkoj političkoj misli u suštini su programa Hrvatske demokratske zajednice i uvjeren sam da oslikavaju i vrijednosti kojima pripada najveći dio naših građana, kako ovdje u Hrvatskom zagorju tako i u cijeloj Hrvatskoj - rekao je Tušek.

Konvencija uz rezerve

- Ne pada mi na pamet docirati nikome o njegovim vrijednostima i svjetonazoru, no, budući da se velik dio cjelokupne debate svodi na prisutnost ili neprisutnost temeljnih kršćanskih vrijednosti u našem društvu, želim naglasiti da upravo te kršćanske vrijednosti nalažu poštovanje svakog čovjeka, a onda i mogućnost za tolerancijom drugog i drugačijeg, te mogućnost otvaranja prostora dijalogu, pa i postizanje zajedništva gdje god je to moguće. No, istu takvu toleranciju i prostor za dijalog očekujem i od onih koji misle drugačije i koji ne dolaze sa političkog i vrijednosnog spektra kojemu ja pripadam. Konvenciju je, uz različite rezerve, interpretacijske izjave, koje pojašnjavaju određene dvojbe i zauzimaju određena politička i svjetonazorska polazišta, usvojio velik dio zapadnoeuropskih zemalja, pa i zemalja u kojima su sestrinske stranke HDZ -a, članice Europske pučke stranke, dominantne političke snage. Vjerujem da će do toga kroz određeno vrijeme doći i kod nas, a intelektualni dijalog koji se vodi podržavam i želim vjerovati da nas on kao društvo i kao politiku obogaćuje, a ne diskreditira. Vjerujem da će se kroz javnu diskusiju, pa onda i kroz raspravu u Hrvatskom saboru naći model koji je prihvatljiv većini i koji će za posljedicu imati implementiranje Konvencije sa svime onim što ona pozitivno donosi, ali i sa razjašnjavanjem određenih dvojbi i sumnji koje iz nje za mnoge proizlaze - pojasnio je Tušek svoje stavove.

SDP-ova podrška

No, nikakvih sumnji, niti dvojbi nemaju predsjednik Županijske organizacije SDP-a i potpredsjednik Hrvatskog sabora Siniša Hajdaš Dončić, kao ni njegov stranački kolega, saborski zastupnik i gradonačelnik Pregrade Marko Vešligaj. I jedan i drugi vrlo su nam kratko komentirali kako bezrezervno podržavaju ratifikaciju Istanbulske konvencije. - Ne razumijem protivnike Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama jer tu nema ništa osim potpunih alata za funkcioniranje cjelokupnog sustava sekundarne pomoći žrtvama nasilja, kroz izgradnju sigurnih kuća, otvorenih telefonskih linija i jedne veće pravne sigurnosti nego što je to ova koja postoji sada - rekao je Hajdaš Dončić te na naše pitanje kako komentira činjenicu da je protivnicima ratifikacije glavni argument protivljenja njihova sumnja da se kroz Konvenciju želi 'provući' svojevrsna rodna ideologija, odgovorio kratkim protupitanjem: 'A što je to rodna ideologija?'. Kratak je bio i Vešligaj. - Moj stav je jasan. Istanbulska konvencija se mora ratificirati bez ikakvih ograda ili ograničenja. To je civilizacijsko pitanje. Nemam tu što drugo dodati. A to što ima protivnika te Konvencije, to je dobrim dijelom zbog neznanja, ali i zbog utjecaja određenih konzervativnih krugova koji to žele spriječiti, a koji i inače žele spriječiti sve napredne ideje koje vode prema napretku, progresu - zaključio je Vešligaj.

ANKETA: Znate li što je to Istanbulska konvencija i trebamo li je ratificirati?

Željko Mišak, Krapina

To je zaštita žena i tome slično. Nisam puno slušao tome, jer sam bio u bolnici ali znadem što je to i da se u Vladi prepucavaju zbog toga dokumenta. Treba donijeti jer treba zaštititi žene od maltretiranja i svih oblika nasilja.

Josip Pavlinić, Krapina

Znam što je Istanbulska konvencija i mislim da ako su ju brojne europske zemlje potpisale, onda zakaj se mi pravimo pametniji. Ako su je potpisali Nijemci i svi drugi, onda ne razumijem zašto mi ne možemo. Mi samo glumimo nekaj kaj nismo.

Mirko Cvrtila, Krapina

Jesam, čul sam o tome, ali ne zanima me puno to. Kak je dosad bilo, nek bude i na dalje. Ne razmem kaj sad novoga zmišljaju. Ne treba nam ratifikacija. Znamo ko je muško, a ko je žensko i neke se stvari znaju odavno, nema tu novosti.

Marija Meliš, Krapina

Kako ne bi znala što je to Istanbulska konvencija. Naravno da znam. To je najjednostavnije rečeno zaštita ljudskih i ženskih prava. Moje je mišljenje da smo je već odavno trebali trebali donijeti i ratificirati – kratko i jasno.

Marija Bolfek, Krapina

Trebamo ratificirati Istanbulsku konvenciju. Pa kaj vi mislite kak djeca stradaju u braku gdje muškarci tuku žene. Muškarci su ratoborni prema ženama, tuku ih pred djecom. Užasno. Političari ne žele to ratificirati jer su i oni takvi, ništa bolji nisu od ratobornih muškaraca.

Antonio Hruškar, Budinšćina

Ne znam što je to Istanbulska konvencija, ne pratim to baš. Ali ako je to dokument koji sprječava nasilje nad ženama onda ga svakako treba donijeti. Mislim da ima previše nasilja nad ženama i da ga treba sankcionirati.

Božica Hečimović, Zabok

Znam što je Istanbulska konvencija, čula sam za to. No, dokument za zaštitu ženskih prava nam svakako treba. Ima, nažalost sve više nasilja nad ženama, a pogotovo je žalosno što se ono sve više javlja među mlađim ljudima.

Ivan Ružak, Zabok

Ne znam baš kaj je Istanbulska konvencija, ali ak je to ovo kaj vi velite – dokument u kojem je propisana zaštita žena od nasilja, onda nam to treba. Kolko piše po novinama, puno je nasilja i za to bi trebale strože kazne. Naši zakoni kazne one koji ukradu 10 kuna, a ne one koji tuku i ubijaju.

Vera Crkvenčić, Zabok

Istanbulska konvencija je konvencija koja propisuje zaštita žena od nasilja. Ovo što se priča o rodnom i spolnom identitetu nisu istine. Mislim da bi je svakako trebalo ratificirati, a političari je ne žele izglasati jer si paze na rejting.

Željko Jagečić Boflek, Oroslavje

Znam kaj je to Istanbulska konvencija. To je zaštita ljudskih prava. To nam treba i trebamo donijeti jer ima previše nasilja i sve ga je više. Mislim da naši političari ne žele donijeti Istanbulsku konvenciju jer su i oni nasilnici.

EVO ŠTO GRAĐANI MISLE O ISTANBULSKOJ KONVENCIJI: