Foto: Ilustracija/Facebook

Sezona obrane od tuče započinje 1. svibnja ove godine, a traje do 30. rujna. Na području Krapinsko - zagorske županije, sve do 2020. godine, postojalo je 28 raketnih i generatorskih postaja za obranu od tuče. Međutim, od te godine, na temelju odluke Ministarstva poljoprivrede, sustav obrane premješten je na prizemne generatore koji, poput raketa, u tučonosne oblake unose srebrov jodid, kemijski reagens.

Nažalost, od 28 postaja ostalo je samo 16. Ova odluka temelji se na činjenici da znanstvena zajednica nije mogla sa sigurnošću potvrditi učinkovitost postojećih sustava u smanjenju tuče, čime je opravdanost njihove primjene dovedena u pitanje. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) opravdava odluku kroz kontinuirano smanjenja prihoda, osobito iz proračuna županija s branjenog područja. Zbog ograničenih resursa, tvrde da su prizemni generatori trenutno jedini mogući način operativne zaštite. U 2024. godini, Krapinsko-zagorska županija je na račun Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) uplatila 20.000 eura, dok je za 2025. godinu osigurano 30.000 eura za obranu od tuče.

Milijunske štete

Štete od tuče na poljoprivredi, infrastrukturi i imovini penju se u milijunima eura. U 2022. godini, ukupna visina prijavljenih šteta iznosila je vrtoglavih 62.530.024,60 eura, dok je isplaćeno tek 1.067.878,78 eura. Najteže su stradali Kumrovec sa štetom od 11.450.000,00 268.800,50 eura, Bedekovčina s 11.000.000,00 37.246,38 eura štete, Hum na Stuli s 22.210.024,60 643.599,90 eura, Zagorska Sela sa 6.870.000,00 48.262,80 eura, zatim Klanjec sa štetom od 5.200.000,00 43.257,00 eura, Oroslavje s 3.100.000,00 24.966,10 eura štete i Veliko Trgovišće sa štetom od 2.700.000,00 1.746,10 eura. U 2023. godini najviše je od tuče stradala Donja Stubica sa štetom od  1.728.885,96 eura, zatim Gornja Stubica sa 838.274,86 eura štete, Kraljevec na Sutli tuča 184.425,65 i Zagorska Sela 242.892,50 5.850,00.

Dakle, ukupan iznos je 2.994.478,97, a isplaćeno je 5.850,00 eura. Tuča je uzrokovala značajne štete poljoprivredi, gospodarstvu, nerazvrstanim cestama, komunalnoj i društvenoj infrastrukturi te stambenim zgradama. Posebno su bila pogođena područja Klanjca, Oroslavja, Huma na Sutli, Kumrovca, Zagorskih Sela, Velikog Trgovišća i Bedekovčine. Ukupan iznos šteta na području Krapinsko-zagorske županije na nerazvrstanim cestama iznosio je 582.515,76 eura, a od strane Ministarstva poljoprivrede odobreno je 111.487,16 eura.

Ministarstvo poljoprivrede je Sporazumom o pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode tuče na poljoprivredi Krapinsko-zagorskoj županiji odobrilo 671.245,60 eura. Sredstva su doznačena na račune 347 poljoprivrednika kojima se ublažila i djelomično uklonila posljedica prirodne nepogode tuče na poljoprivredi.

'Nigdje smo, oduzeli su nam radio stanice'

I dok se DHMZ i Ministarstvo oslanjaju na znanstvene smjernice i financijske okvire, poljoprivrednici, osobito oni koji su pretrpjeli goleme gubitke, ostaju skeptični. Predsjednik Udruge raketara protugradne obrane Hrvatske Josip Salatko i dalje upozorava na nedostatak strategije i operativne spremnosti. - Mi bismo trebali pripasti Civilnoj zaštiti jer bi se onda službe mogle pripremiti na vrijeme prije nego što nevrijeme dođe. Obrana od tuče treba se izmjestiti od DHMZ-a koji je priznao da niti imaju s čim raditi, niti znaju, niti imaju volje. Nigdje smo. Ove godine, obrana od tuče kreće 1. svibnja. Ostajemo na prizemnim generatorima, ništa se nije promijenilo. Za sezonu se ne pripremamo nikako. Sve će se raditi po starom, a to je mazanje očiju, ništa drugo. Neki poljoprivrednici su dobili neki sitni novac, ali to je ništa. Kada tuča pogodi vinograd, on se oporavlja tri, četiri godine i to ako se oporavi. Ta procjena je bacanje prašine u oči – naglašava Salatko, uzrujan radi ukidanja radio veza.

- Uzeli su nam ispravne radio stanice i one su negdje u Zagrebu. Bez veze! Samo mi Zagorci ih nemamo. Zašto ih nemamo? Jer smo ih jedini koristili i bili preopasni. Ušutkali su nas, a mogli bi nas imali stalno na vezi, a samim time bi se i žurne službe pripremile na vrijeme – dodaje. Radar na Sljemenu koji je bio za obranu od tuče, kaže, namjerno je uništen i stavljen je drugi  koji nema veze s obranom od tuče. - To je više za nautičare. Drugim riječima, potrošeni novci. DHMZ njime upravlja, ali on to ne radi, uzmite im objekt, napravite školu u prirodu za djecu – revoltiran je Salatko.

Ne postoji znanstveni dokaz, problem financija

DHMZ ističe da se prilagodba klimatskim ekstremima mora temeljiti na znanosti i najboljim praksama. Unatoč podijeljenom mišljenju javnosti, znanstvena zajednica i WMO jasno navode da nema dokaza o učinkovitosti obrane od tuče. DHMZ, jedina hidrometeorološka služba u EU s tom obvezom, naglašava da metode bez znanstvenog uporišta ne bi trebale biti operativna praksa. Uvođenje dronova za obranu od tuče smatraju neopravdanim jer ne donosi značajnu metodološku nadogradnju. - Upotreba dronova mijenja samo način dostave kemijskog reagensa u atmosferu, ali ne i samu metodologiju rada, što znači da ne bi donijela bitno drugačije rezultate. Također, uvođenje novih tehnologija u sustav obrane od tuče zahtijeva i suglasnost nadležnih ministarstava. Razumijemo potrebu za inovacijama i želju građana, posebice poljoprivrednika, za boljom zaštitom od tuče, no svaki korak u tom smjeru mora biti znanstveno utemeljen i financijski izvediv te isplativ – objašnjavaju.

Dodaju kako su za unapređenje sustava potrebne sveobuhvatne zakonske izmjene i novi sustav financiranja, a to nadilazi ovlasti DHMZ-a. Što se tiče povlačenja radijskih postaja, na što se osvrće Salatko, DHMZ tvrdi suprotno. - Ta je odluka donesena zbog njihove nepouzdanosti, što je predstavljalo rizik za učinkovitu koordinaciju u ključnim trenucima. Umjesto toga, prelazimo na mobilnu komunikaciju kako bismo osigurali sigurnu i pouzdanu razmjenu informacija na cijelom branjenom području – kažu. Kroz projekt METMONIC, DHMZ je, ističu modernizirao meteorološku mrežu, postavljanjem novog radara na Radarskom centru Puntijarka koji omogućuje radarsku pokrivenost cijele Hrvatske, pružajući podatke o vremenskim uvjetima u stvarnom vremenu, dostupne javnosti na meteo.hr.

'DHMZ jedini razumije sva pitanja o umjetnom djelovanju na vrijeme'

Ministarstvo poljoprivrede podržava stav DHMZ-a, naglašavajući da sustav obrane od tuče prizemnim generatorima predstavlja sigurniji model, no ni za njega nema znanstvenih dokaza o smanjenju intenziteta tuče. Također, kažu, postavlja se pitanje opravdanosti dodatnih troškova, budući da tehnologija upravljanja dronovima za tučonosne oblake nije znanstveno potvrđena, ali je i skupa.

- DHMZ je jedina ustanova u Hrvatskoj koja ima znanstvenike i stručnjake koji razumiju sva pitanja kad je posrijedi umjetno djelovanje na vrijeme (što je obrana od tuče), šira pitanje promjena klime, kao i praćenje vremenskih prilika te davanje prognoza i praćenje meteoroloških prilika i prognoza nevremena. Opremljeniji su meteorološkim radarima i drugom opremom. Stoga Ministarstvo poljoprivrede u svakom preustroju sustava obrane od tuče u smislu upravljanja i koordinacije vidi DHMZ kao logičnog i ključnog dionika u tom sustavu – ističu iz Ministarstva i dodaju kako je moguće da u budućnosti klimatske prilike ipak odrede korištenje novih tehnologija, ali i da se sade prilagođene sorte, mijenjaju rasporedi sjetvi, tehnike gnojidbe i slično.

Akcije KZŽ

Smanjenjem broja generatorskih postaja nije zadovoljna niti KZŽ: - Podaci o štetama s terena ovisno o godini su poražavajući i iskazujemo nezadovoljstvo trenutnim stanjem. Od 2020. godine inicirali smo više sastanaka s predstavnicima DHMZ-a i nadležnim, Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i šumarstva. KZŽ nije ni jednom podržala prijedloge ukidanja sustava obrane od tuče! Uz sva naša nastojanja informaciju o trošku povrata 12 generatorskih postaja na područja KZŽ nismo dobili.

Iako DHMZ u svom odgovoru ističe: ''Redovito surađujemo i komuniciramo s predstavnicima lokalnih vlasti, sudjelujemo na sjednicama Županijskih skupština kada se raspravlja o radu sustava obrane od tuče, odgovaramo na upite lokalnih vlasti te smo uvijek dostupni za konstruktivan dijalog. Također, stručnjaci DHMZ-a spremni su odgovoriti na sva pitanja o sustavu obrane od tuče, podijeliti najnovija istraživanja i informirati građane i poljoprivrednike o alatima koji im mogu pomoći u prilagodbi na vremenske i hidrološke ekstreme'', iz KZŽ stiže sljedeći odgovor: - Dana, 17. srpnja 2024. uputili smo dopis DHMZ-u, u kojem tražimo pojašnjenje koliki bi bio trošak uspostave rada dodatnih 12 generatorskih postaja kako bi se adekvatno branilo područje županije s 28 generatorskih postaja posebice na području koji graniči s Republikom Slovenijom. Tražene podatke nismo dobili – ističu iz Županije koja je Odlukom o mjerama razvoja poljoprivredne proizvodnje za razdoblje 2024. - 2027. godine donijela Mjeru 6. Potpora za zaštitu višegodišnjih nasada od padalina na području KZŽ. Njome će se potencijalnim korisnicima sufinancirati kupnja materijala i elemenata za postavljanje sustava za zaštitu od tuče u 2025. godini. Visina potpore za kupnju materijala i elementa za postavljanje sustava za zaštitu od tuče iznosi do 50 % prihvatljivih aktivnosti, a najviše do 3.000 eura.

Osnivanje agencije, podrška zaštiti dronovima

KZŽ je pokrenula inicijativu za osnivanje ustanove ili agencije koja bi provodila obranu od tuče na branjenim područjima Hrvatske, uključujući KZŽ. Ističu da bi to bilo najbrže i najučinkovitije rješenje, jer svaka nova sezona bez adekvatne stručne i tehničke infrastrukture donosi velike materijalne štete. Prijedlog je upućen Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i šumarstva, no odgovor još nisu dobili. Uz to, kažu kako će u budućnosti, u slučaju prijedloga provođenja obrane od tuče dronovima, isti i podržati. Županija podržava i preporuku struke da se poljoprivredni usjevi, nasadi te plastenici i staklenici osiguraju kod osiguravajućih društava. Poseban naglasak stavlja se na postavljanje protugradnih mreža za trajne nasade. Donijela je i odluku o sufinanciranju kupnje materijala i elemenata za sustave zaštite od tuče, za što se sredstva osiguravaju iz županijskog proračuna svake godine.

Što donosi sutra?

- Zima koja je iza nas bila je veoma škrta s oborinama. Hoće li nam se osvetiti? Ništa novo... Prijašnjih godina prvu smo tuču dobivali već krajem travnja mjeseca, a obrana je nekad počinjala 15. travnja. Novi je datum 1. svibanj, ali zadnjih godina obrana počinje pod pritiscima javnosti. To je čista sabotaža. Zna se kako su u ratno vrijeme prolazili saboteri. Hvala bogu u mirnom vremenu živimo, no sankcije bi trebali osjetiti odgovorni iz DHMZ – zaključio je Salatko. U vremenu kada su posljedice klimatskih promjena sve izraženije, a prirodne nepogode, osobito tuča, sve učestalije i razornije, postavlja se ključno pitanje — hoće li se situacija promijeniti i hoće li Zagorje uspjeti zaštititi svoje poljoprivrednike i gospodarstvo od razorne tuče?