Prethodni članak
Sljedeći članak

Zašto nema gljiva?

Odnos prema prirodi, prekomjerno rušenje drveća i branje gljiva rezultirali su time da u šumama jedva naiđemo na koju gljivu, dok vrganja, kralja među gljivama, nema ni za lijek


Branko Bartolić, predsjednik Hrvatskog mikološko - gljivarskog saveza kaže kako je više razloga zašto nema gljiva u našim šumama, a prije svega je to zbog našeg dugogodišnjeg odnosa prema prirodi. 

 - Na ovaj način priroda nam uzvraća udarac. Također, prošla godina je bila izuzetno kišna u ovom razdoblju, čas toplo, čas hladno. Ni gljive ne vole toliki temperaturni šok jer je micelij vrlo osjetljiv. Događa se i prekomjerno krčenje šuma, kako privatnih, tako i državnih šuma, a znamo da drveće i gljive žive u simbiozi. Jednom drugom daju što im je potrebno. Sve su to čimbenici koji utječu na rast gljiva - rekao je Bartolić.

Iako nije među onima koji smatraju da se gljive ne bi smjele previše brati, priznaje da se pojavilo previše berača, ponajviše zbog financijskih razloga.- Gljive se ne mogu iskorijeniti, ali im treba vremena da obnove primarni micelij - rekao je Bartolić. Na pitanje možemo li ipak očekivati rast gljiva, ističe kako se nešto počelo događati, ali da veće količine gljiva ne trebamo očekivati. - Gljive su zahtjevne kao i žene. Treba im posebna pažnja - zaključuje Bartolić.

 

Još članaka iz "Županija"

Facebook