Što gradonačelnici i općinski načelnici misle o globalnoj gospodarskoj krizi

Što zagorski gradonačelnici i općinski načelnici misle o globalnoj gospodarskoj krizi, o mjerama hrvatske Vlade i o svom doprinosu za prevladavanje krize


Plimni val svjetske financijske krize zahvatio je i našu zemlju. Na pragu smo sve dublje recesije i samo nas dobra makro ekonomska politika može ponovo postaviti na pravi kolosijek. Hrvatska je posebice osjetljiva na visinu vanjske zaduženosti kao i na pretežit uvoz. Javna potrošnja 'poždere' nam više od polovice BDP-a. Opterećeni smo raznim nametima: rentama, naknadama, doprinosima i zastarjelom industrijskom tehnologijom. Ovaj balast povećava nam cijenu rada i smanjuje konkurentnu sposobnost.

Vladin prijedlog proračuna za 2009. godinu je 122,6 milijardi kuna, čime su planirani proračunski rashodi u odnosu na ovogodišnju državnu «kesu» veći 1,1% iliti 1,4 milijarde kuna. Ako se ovaj «dijetalni» proračun probije kroz sindikalnu baražnu vatru, svak na svoj način će ostati manje ili više uskraćen u nekom od svojih planiranih izdataka, ali će biti i nužnog rasta budžetskih izdataka kao na primjer za borbu protiv korupcije, jačanja pravosuđa i nacionalne sigurnosti, za rast plaća u obrazovanju i znanosti te za aktivnosti i projekte iz predpristupnih programa koji se financiraju uz pomoć EU.

Ukratko, nužni je to oblik štednje na svim razinama - od države, županija i gradova do općina i osobito stavljanje na «dijetu» proždrljivih kapitalnih investicija. Cilj je uz nacionalni konsenzus voditi pametnu gospodarsku politiku, uz održavanje likvidnosti, zadržavanja radnih mjesta, otplaćivanje dugova i poticanje kvalitetnijeg izvoza, uz zadržavanje kakvog-takvog standarda građana.

S kakvim proračunima, za godinu u kojoj će se na svibanjskim izborima birati
županijska, gradska i općinska lokalna vlast, izlaze pred svoje porezne obveznike, pitali smo čelnike aktualne vlasti.

■ Vilmica Kapac, gradonačelnica Pregrade:

Naputke Vlade RH i politiku štednje u uvo turbulentno vrijeme koje se očituje na globalnom svjetskom financijskom polju, u potpunosti ćemo poštovati. Upute za projekciju indeksa rasta prihoda poslovanja i prihoda od nefinancijske imovine kao i uputu za projekciju svih rashoda kod planiranja proračuna za 2009. godinu također ćemo ispoštovati. Naravno, to ne znači da će gradski projekti stati. Nastavljamo s modernizacijom nerazvrstanih cesta i ulica, s uređenjem javne rasvjete po mjesnim odborima, s izgradnjom infrastrukture u poslovnoj zoni i s dovršenjem uređenja gradskog trga. Sredstva za ove investicije planirana su i osigurana kroz sadašnji proračun i dotacije te kroz planirana sredstva proračuna iz prireza u narednoj godini.

■ Milivoj Škvorc, načelnik općine Tuhelj:

Globalna ekonomska kriza, koja izvire iz najrazvijenijih dijelova svijeta, neminovno se širi i na ostala područja, pa tako i na Hrvatsku. Zbog toga naša Vlada, u suglasju sa sindikatima i poslodavcima, traži nacionalni konsenzus radi poduzimanja mjere zaštite i stabilizacije našeg financijskog tržišta. Tako se i od svih lokalnih samouprava očekuje jednako racionalno trošenje proračunskih sredstava, budući da živimo u doba kada je štednja nužna. Aktivna politika vodi brigu o stabilnosti financijskog sustava i ekonomije u cjelini, što se vidi i iz osnova novog državnog proračuna. Naš općinski proračun je također u okvirima racionalnog. Nemamo velikih investicija, samo «tekuće održavanje». Jedino moramo zaključiti investiciju vezanu za gradnju nove školske športske dvorane koja je pri završetku. Nadamo se da se neće ponoviti 1929. godina teške ekonomske krize koja je drastično potresla svijet.

■ Željko Kodrnja, načelnik općine Zagorska Sela:

Mislim da su mjere koje vlada poduzima u svezi s ublažavanjem prijeteće gospodarske krize dobre, no trebalo bi još više obuzdavati javnu potrošnju i pretjerano razbacivanje novca za ukrašavanje trgova, ulica i izloga za predstojeće blagdane, što sve pada na pleća poreznih obveznika i slabije plaćenih radnika. Treba ukinuti i sve bonuse zaposlenih u javnim službama, smanjiti enormne plaće menadžerima. Općine ionako nemaju dovoljno sredstava za pokrivanje rashoda u tijeku godine. Zato ćemo u 2009. godini izvoditi najnužnije infrastrukturne radove, radi zadovoljavanja elementarnih potreba naših građana. Mi smo ionako naučili šparati, pa svaku kunu okrenemo nekoliko puta prije nego je potrošimo. Ako nam država i županija ne pruže očekivanu pomoć, kresat ćemo općinski proračun u hodu.

■ Ivan Maligec, načelnik općine Jesenje:

Općina Jesenje kao i sve druge jedinice lokalne samouprave u postupku je izrade i donošenja proračuna za 2009. godinu. Naš je proračun većim dijelom razvojni, a ujedno i socijalni. Planiraju se značajna sredstva utrošiti na kapitalne investicije kao što su: izgradnja nogostupa, uređenje platoa oko župne crkve, uređenje podruma u Domu kulture, asfaltiranje nerazvrstanih cesta, opskrba vodom, proširenje javne rasvjete i niz drugih komunalnih radova.
Tu moramo spomenuti i sredstva potrebna za sportsku dvoranu čiji su radovi u tijeku, a planirani završetak je u polovici sljedeće godine. Prema najavljenim mjerama Vlade RH sredstva za planirane radove morat ćemo velikim dijelom osigurati iz vlastitih prihoda što će imati utjecaja na ukupan iznos planiranih sredstava u proračunu za 2009. godinu. Iz tih razloga ionako mala sredstva za reprezentaciju, naknade vijećnicima, donacije udrugama i slični rashodi neće se povećavati.

■ Žarko Broz, gradonačelnik Klanjca:

Svijet u kojem živimo postao je «globalno selo». Koliko je lijepo u svakom trenutku, uz suvremena tehnološka dostignuća, biti prisutan bilo gdje, na izvoru bilo kojeg događaja i bilo koje informacije, toliko se u trenucima svjetske gospodarske recesije ne može, očigledno, ostati izvan nje. Globalna kriza odrazit će se i na našu zemlju. Možemo se samo nadati, s obzirom da smo u recesiju ušli nešto kasnije od drugih, da će ona možda imati za Hrvatsku nešto blaže posljedice. Ovog trenutka teško mi je predvidjeti na koji će se način kriza odraziti na lokalnoj razini, konkretno na području grada Klanjca. Za domaće poduzetnike bit će to sigurno još jedna teška godina. No, s poteškoćama kada je riječ o obrtnom kapitalu, a pogotovo osiguranja sredstava za nova ulaganja mali poduzetnici i obrtnici na našem području suočavaju se već duže vrijeme. Najgore što se može dogoditi je ponovno zatvaranje kruga međusobnog neplaćanja. Uz nemogućnost dobivanja novih kredita, to bi definitivno uništilo gospodarstvo.
Kao gradonačelnik mogu reći da će gradski proračun biti nešto manji ili na razini prošlogodišnjeg. Plaće zaposlenika ostaju na razini 2008. godine, planirani su manji rashodi za materijalne troškove i reprezentaciju, a neka kapitalna ulaganja za koje procijenimo da ovog trenutka nisu prijeko potrebna, morat će pričekati bolja vremena.

■ Božidar Brezinščak Bagola, načelnik općine Hum na Sutli:

Imajući u vidu sva upozorenja glede recesije koja uzima velikog maha u svijetu, kao i smjernice Vlade, pristupili smo izradi prijedloga proračuna s najrealnijim predviđanjima, o čemu smo naše građane upoznali ne nedavnoj javnoj tribini. Naš proračun u 2009. godini predviđen je u visini 19,340.670 kuna Od toga će se za infrastrukturne kapitalne objekte utrošiti 9,240.000 kuna, najviše za izgradnju uređaja za pročišćavanje s fekalnom stanicom na Drajži (2,1 milijun kuna), za gradnju popratnih objekata na nogometnom igralištu u Lastinama (2 milijuna kuna), a ostali izdaci uglavnom za pitku i otpadnu vodu, asfaltiranje nerazvrstanih cesta, odlagalište komunalnog otpada, uređenje obale ribnjaka, gradnju mostova i regulaciju potoka, adaptaciju vijećnice te otplatu kamata i glavnice za kredit, za koja će se pojedinačno izdvajati od 50.000 do 850.000 kuna. Za našu novorođenčad, djecu u vrtiću, učenike i studente predvidjeli smo ukupno 2,356.000 kuna, za komunalije 2,2 milijuna kuna, za osnovne plaće, naknade i tekuće rashode poslovanja općine 2,1 milijun kuna, u čemu je i stavka od 150.000 kuna za lokalne izbore). Za poticaj u poljoprivredi, poduzetništvu i obrtništvu predviđen je iznos od 900.000 kuna, za donacije udrugama, klubovima i strankama 895.000 kuna, za socijalu 520.000 kuna, za knjižnicu i turistički ured 500.000 kuna i za vatrogastvo i civilnu zaštitu 420.000 kuna.