Tajne dvorca Oršić i intrige zagorskog plemstva

Prilikom pripremnih radova za izradu projekta hidroizolacije baroknog dvorca Oršić u Gornjoj Stubici u kojem je danas smješten Muzej seljačkih buna, otkriveni su podzemni dijelovi dvorca koji su vrlo vjerojatno zatrpani tijekom 20. stoljeća.

Dvorac je u 18. stoljeću sagradila plemićka obitelj Oršić, međutim, arheolozima je zanimljiva činjenica da je, sudeći prema starijim katastarskim kartama i fotografijama, dvorac izgrađen na mjestu nekadašnje srednjovjekovne utvrde Samci, tako da su pojedini dijelovi dvorca inkorporirani u stariju arhitekturu.

Naime, još su početkom 20. stoljeća postojali danas nestali dijelovi dvorca i pomoćnih građevina čiji su ostaci zatrpani. O tome svjedoče podrumski otvori iskopani  prilikom arheološkog nadzora iskopa probnih sondi koji je i dalje u tijeku. Otvori se nađeni na južnom zidu kratkog istaka zapadnog krila dvorca što se nekoć naslanjao na stariju utvrdu, ispod današnje hodne površine, koja je povišena nanosima otpadnog građevinskog materijala. 

Prilikom nadzora otkriven je i do sada nepoznati dio četverokutne kule utvrde Samci, koja se spominje u povijesnim izvorima i pričama mještana – ispričala je kustosica Ivana Škiljan.

Knez dao zadaviti barunicu

Inače,  posjed Zancka (Samci) spominje se u ispravi iz 1342. g., te stoga postoje mišljenja kako je utvrdu  polovinom 14. st. sagradila gornjostubička loza Arlandija od roda Aka. U dokumentima iz prve polovine 16. stoljeća javlja se naziv utvrda Samci, za koju se već početkom 17. stoljeća navodi kako je u lošem stanju i vlasništvu plemićke obitelji Gregorijanec (možda zbog posljedica potresa na Medvednici 1590. godine).

- Iako su prošlost stubičkog kraja u velikoj mjeri obilježili događaji vezani uz Seljačku bunu 1573. godine, uz posjed Gornja Stubica vežu se i brojne intrige te do danas nerazjašnjivi događaji vezani uz prošlost zagorskog plemstva. Primjerice, ubojstvo barunice Katarine Keglević počinjeno 1659. godine u utvrdi na posjedu Gornja Stubica, o kojem doznajemo potanko iz dokumenata pohranjenom u gradivu fonda obitelji Oršić. Naime, riječ je o spisima s iskazima svjedoka o ubojstvu spomenute barunice koju je po svojem kmetu Ciglenečkom dao zadaviti njezin muž, knez Franjo Petričević. Iz istrage koja je provedena iste godine na zahtjev Katarininog brata Nikole Keglevića od Buzina doznajemo kako je nakon prijetnji smrću kneza Petričevića upućenih na račun vlastite supruge stubički župnik iz crkve svetog Jurja došao ispovjediti nesretnu barunicu u utvrdu. Također doznajemo kako je potom zajedno s barunicom Katarinom Keglević nastojao u kuli primiriti razjarenog supruga da ne počini strašni zloćin, ali nažalost, Katarina nije izbjegla kobnoj sudbini – odaje kustosica Škiljan.

Razlog ubojstvu do danas nije poznat, međutim, poznato je kako je ovaj zločin posredno utjecao na dolazak obitelji Oršić, koja izvodi spomenute opsežne građevinske zahvate na starijoj građevini, u stubički kraj. Naime, porodica ubijene barunice Keglević imala je pravo na dio imanja  Petričevića. Stoga Petričević, koji usprkos nastojanjima obitelji ubijene barunice nikada nije bio uhićen, te u nastojanju da zadrži dio posjeda u vlastitoj obitelji, prepisuje Gornju Stubicu sestrinom bratu Franji Oršiću.

Zanimljivo zagorsko srednjovjekovlje

- Arheološka istraživanja i otkrića starih, do nedavno zemljom prekrivenih zidina, bude maštu i upozoravaju nas na minule, često intrigantne događaje iz prošlosti zagorskog plemstva. Međutim, cilj svakih provedenih istraživanja je pružanje brojnih informacija o minuloj zagorskoj svakodnevnici koji se nakon znanstvene obrade prezentiraju putem publikacija i organiziranih izložaba brojnim posjetiteljima Muzeja seljačkih buna. Naime, utvrde Gornja Stubica (Samci) i Donja Stubica predstavljaju najznačajnije srednjovjekovne utvrde na južnim obroncima Medvednice. Stoga Muzej već od 2008. godine provodi zaštitna istraživanja na susjednoj utvrdi Donja Stubica poznatoj između ostalog, i po svom zloglasnom vlasniku Franji Tahiyu, a brojni otkriveni nalazi i dobivene informacije predstavit će se u stalnom postavu Muzeja – doznajemo od mlade kustosice.

- Stoga će se, ako se osiguraju sredstva za eventualne buduće zahvate sanacije u dvorcu Oršić, a prema smjernicama projektanta prof. dr. Željka Pekovića, svakako predvidjeti i istraživanje, odnosno prezentacija konzerviranih starijih dijelova arhitekture na samom lokalitetu, a svaka dobivena informacija upotpuniti će priču o zanimljivom zagorskom srednjovjekovlju – zaključila je. Pripremne radove financiraju Muzeji Hrvatskog zagorja, a projekt će se prijaviti u programe financirane od strane Ministarstva kulture, te će se daljnja sredstva zatražit i od EU fondova.