[VIDEO] U Zagorju ima šest atomskih skloništa; ušli smo u jedno od njih

Zbog ruske invazije na Ukrajinu i zapovjedi ruskog predsjednika Vladimira Putina da se rusko nuklearno oružje stavi u stupanj najviše pripravnosti, cijeli Svijet raspravlja o mogućnosti nuklearnog rata. Strah od atomskih bombi tako se uvukao i među brojne građane u Hrvatskoj, o čemu konkretno svjedoči i velik interes za jodom, kemijskim sredstvom koje se daje u slučaju velikoj izloženosti radijaciji.

Starije generacije itekako se dobro sjećaju odlazaka u skloništa u vrijeme Domovinskog rata, no oni još stariji, dobro pamte i gradnju te opremanje atomskih skloništa, koja su se gradila u hladnoratovsko vrijeme diljem bivše Jugoslavije.

Njih šest izgrađeno je i u Zagorju, a ona i dalje postoje te su spremna za upotrebu u slučaju eventualne potrebe. Tri se nalaze u Krapini, jedno u ulici Frana Galovića, ispod bivše zgrade policije, jedno ispod nebodera u ulici Antuna Mihanovića te jedno ispod nebodera u ulici Matije Gupca, na kućnom broju 11, koje je ujedno i najveće. Osim u Krapini, atomska skloništa nalaze se i u Zaboku, u ulici Stjepana Radića, ispod zgrade koja je sagrađena na mjestu 'stare kuglane', zatim u Donjoj Stubici, u Matenačkoj ulici ispod zgrade koja se nalazi iza zgrade policije te u Pregradi, u ulici Pod Lenartom, ispod zgrade u kojoj se nalazi Gradska uprava.

Ravnatelj Društva Crvenog križa Krapinsko – zagorske županije, Davor Šimunović, rekao nam je kako su ta skloništa kapaciteta od 50, 80 do nekih 150 osoba koje se u njih mogu skloniti, no osim atomskih skloništa, jedinice lokalne samouprave, odnosno Stožeri civilne zaštite gradova i općina, imaju i popis drugih lokacija na kojima bi se stanovništvo moglo skloniti od eventualnog ratnog djelovanja.

– Što se tiče atomskog skloništa, to je hermatizirani prostor koji ima strojarnicu i koji ima pročistač zraka. Dakle, on izvlači zrak izvana, ali ga pročišćuje i upuhuje ga u atomsko sklonište – pojasnio nam je Šimunović te dodao kako je vlasništvo i briga za atomska skloništa pripala jedinicama lokalne samouprave. – Recimo, Grad Krapina je dao dva svoja atomska skloništa na korištenje Crvenom križu za skladišta i mi o njima izrazito vodimo brigu. Plaćamo Gradu simboličnu cijenu najamnine od 1 kune po četvornom metru. Mi ta skloništa čistimo, održavamo, odvlažujemo. Obojali smo pod i pokrečili zidove. A svu tu opremu koju trenutno držimo u atomskim skloništima mi možemo skloniti u roku nekoliko sati i staviti u funkciju građanima. To je bit cijele priče, a i takve ugovore imamamo potpisane, da ga u slučaju potrebe moramo osloboditi u par sati. Isti je slučaj i u Zaboku, gdje je Grad dao svoje atomsko sklonište na korištenje Gradskom društvu Crvenog križa Zabok, također za skladištenje opreme – rekao nam je Šimunović.

Kako izgleda najveće atomsko sklonište u Krapini, ono u ulici Matije Gupca, koje u ovom trenutku služi kao skladište za potrebe Crvenog križa, pogledajte u videu: