Zagorci osnovali prvi ronilački klub u kontinentalnoj Hrvatskoj

U Krapinsko – zagorskoj županiji početkom ožujka osnovan je prvi Ronilački klub na području kontinentalne Hrvatske. Sjedište mu je u Krapinskim Toplicama, odnosno Vodenom parku Aquae Vivae gdje postoji i ronilački bazen. O samoj inicijativi pričali smo s profesorom kineziologije i instruktorom ronjenja Bogdanom Celinićem. Ovaj rođeni Topličan, koji je većinu života proveo na Lošinju, veliki je zaljubljenik u ronjenje, a svoje je znanje i strast odlučio prenijeti i na one koji dosad još nisu iskusili čari tog sporta.

Počinje na bazenu, završava na moru

Jedini smo ronilački centar u kontinentalnoj Hrvatskoj koja ima svoj ronilački bazen. Bazen za ronjenje ima dubinu od 4 metra što nama omogućuje da radimo sve vježbe, a ima staklo za strane da ljudi mogu gledati što radimo – objasnio je Celinić dodajući kako su najvjerniji gosti Slovenci, Zagrepčani i Karlovčani, ali dolazi i sve više Zagoraca. Tečajevi ronjenja provode se u trajanju od 15 do 45 minuta. Škola ronjenja započinje na bazenu, završava ronjenjem na moru, a klub educira i instruktore.

Bogdan Celinić

– Ono po čemu smo posebni jest da radimo program za djecu od 7 godina. Ljudi rade i rođendane ovdje pa žele čak i ronilačke rođendane. Djecu to jako zanima, nekad se boje, ali kad osjete kako je dobro pod vodom, onda se opuste i ne daju se van iz vode. Kada to probaju, uvijek nam se vrate – objasnio je Celinić, koji je po struci i diplomirani profesor kineziologije. Uz djecu, priča, ronjenje probaju i roditelji pa se čitava obitelj uvijek ponovno vrati na još koji sat.

Sudjelovanje u lokalnoj zajednici

Nekolicina ljudi koji završili tečaj u ronilačkom centru Zaron, nagnali su Bogdana Celinića da osnuju i svoj klub pod istim imenom.

– Klub trenutno ima 18 članova, a veže nas ljubav prema ronjenju. Već smo organizirali i prvi izlet u Padovu, a pripremamo i brojne projekte. Uspostavili smo komunikaciju i sa Županijom koja je podržala našu inicijativu. Evo, ono što smo planirali jesu akcije čišćenja bajera diljem županije jer puno više toga se ronjenjem može vidjeti ispod površne – istaknuo je prof. Celinić, dodajući da je temeljni problem je što ljudi misle da je ronjenje opasno. - Prema statistikama, ronjenje je sigurnije od vožnje bicikla, a da ne pričamo o borilačkim sportovima. Ipak, postoje neke restrikcije tko ne bi smio roniti – onaj tko je srčani bolesnik i tko ima epilepsiju. Netko tko, primjerice, ima astmu i šećer može roniti samo što instruktor to mora znati – ispričao je Bodan Celinić.

Dobne granice ne postoje

Kada je riječ o dobnim granicama onih koji žele roniti, instruktor kaže kako ona praktički i ne postoji. Ipak, djeca mogu početi s ronjenjem na bazenu sa 7 godina, a na moru sa 12 godina. Gornje granice, ističe instruktor, zapravo i nema pa tako bez problema rone i oni stariji od 80 godina. – Sam tečaj ronjenja izgleda tako da se četiri dana radi na bazenu, a kada se usvoje sve vježbe i metodika, onda se ide na more. Isto tako, želimo da ljudi nauče pravilno roniti na dah jer često ne znaju opasnosti takvog ronjenja – naglasio je instruktor Celinić. Na pitanje što bi istaknuo kao najveći benefit ronjenja, ovaj instruktor je bez razmišljanja rekao: Kad zaronite stres ostaje na površini. To je svijet mira i tišine, a jednom kad vas uvuče, više ne možete izaći.