Važnost divljih oprašivača
Oprašivači su raznolika skupina životinja u koju uz kukce spadaju i šišmiši, glodavci, oposumi, lemuri, gušteri, ptice i morski beskralježnjaci.
Globalno najvažniji oprašivači su kukci. U našem podneblju dvije skupine smatramo najvažnijima: to su pčele i muhe lebdjelice. I druge skupine doprinose oprašivanju, posebno leptiri, kornjaši i ostale muhe (ne samo muhe lebdjelice).
Oprašivač koji nam je svima najbolje poznat je medonosna pčela, Apis melifera, najbrojnija i najšire rasprostranjena vrsta udomaćenog oprašivača na svijetu. Zavičajna je u Africi, Europi i dijelu Azije, ali je za potrebe pčelarstva naseljena diljem svijeta. Medonosna pčela i druge udomaćene vrste oprašivača su važne zbog svojeg doprinosa poljoprivredi i gospodarstvu. Pčelarstvo je doprinijelo i visokoj osviještenosti ljudskog društva o važnosti oprašivanja i oprašivača. Međutim, bitno je naglasiti da medonosna pčela, zajedno sa ostalim udomaćenim oprašivačima, čini samo mali dio ukupne raznolikosti divljih oprašivača.
U Hrvatskoj ima najmanje 720 vrsta divljih pčela, a u Europi više od 2000. Na svijetu je dosad opisano oko 6000 vrsta muha lebdjelica. Ukupan broj vrsta kukaca na svijetu za koje se procjenjuje da sudjeluju u oprašivanju je 22 000. Ova raznolikost vrsta divljih oprašivača znači i ekološku raznovrsnost: oni su različitih veličina, oblika tijela, različito su dlakavi, aktivni su u drugo doba dana (danji i noćni oprašivači) ili godine (proljetne i jesenske vrste). Zbog ekološke raznolikosti, usluge ekosustava koju zajednice divljih oprašivača pružaju su nezamjenjive i u prirodnim i poljoprivrednim ekosustavima.
Iako je važnost oprašivača odavno poznata, u zadnje vrijeme im se pridaje više pažnje. Glavni razlog za ovaj interes su znanstvene činjenice da oprašivači u mnogim dijelovima svijeta nestaju – njihova raznolikost i njihova brojnost se smanjuju. Glavni uzroci za ove gubitke su posljedice čovjekovog djelovanja: intenzivna poljoprivreda i prekomjerna uporaba pesticida, gubitak staništa, klimatske promjene, razni patogeni i invazivne strane vrste. Zbog uloge koju oprašivači imaju u ekosustavu, njihovo nestajanje može imati drastične posljedice za sigurnost hrane, stabilnost i prilagodljivost kopnenih ekosustava, ali i za kvalitetu naših života. Svijet bez oprašivača svakako bi izgledao puno drugačije nego naš današnji svijet.
Izvor: https://crobuzz.mingor.hr/buzz/
Tekst i fotografija: Javna ustanova Zagorje zeleno
