Capak: 'Cijepio sam se petom dozom. Nikome ne branimo da to isto učini'

Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak gostovao je u emisiji Hrvatskog radija "Intervju tjedna" te rekao da ako sve ostane na omikronu, računa da će broj oboljelih padati te da ove zime nećemo imati tako velike brojeve.

Krunoslav Capak komentirao je sve češće upite građana - trebaju li nabaviti zalihe joda u slučaju nuklearnog rata zbog ruske agresije na Ukrajinu te rekao kako ne trebaju.

- Kalijev jodid je preparat koji se uzima u slučaju nuklearne nesreće, i u jednom određenom nuklearnom krugu od te nuklearne nesreće gdje se radioaktivni jod emitira. Izvan toga kruga nema smisla uzimati kalijev jodid. Nema smisla uzimati kalijev jodid kod osoba starijih od 60-65 godina, nema ga smisla uzimati dulje od 24 sata od nuklearnog akcidenta. Dogodi li se nuklearna katastrofa u Ukrajini, u tom slučaju kalijev jodid ne treba se uzimati u Hrvatskoj, rekao je u uvodu.

"Nismo pretjerivali s restrikcijama"

Naglasio je kako se vrlo dobro reagiralo kad je sve krenulo oko koronavirusa.

- U takvim slučajevima obično se zatvaraju granice, prekida se komunikacija s izvorom zaraze. U ovom slučaju to nije bilo moguće. Kad je krenula priča s koronavirusom u Europi i Italiji, ministar Beroš i grupa stručnjaka imali su namjeru predložiti da se zatvore granice prema Italiji. To je iz gospodarskih, ekonomskih i ljudskih razloga potpuno nemoguće. Ljudi iz Istre idu na posao u Italiju i ako to prekinete, oduzeli ste nekomu priliku da normalno živi, radi i zarađuje za život. Iz toga smo naučili da se ovakva epidemija kao što je COVID, može zaustaviti jedino zajedništvom, da imamo konsenzus na razini Europe i svijeta da sve stane u tom trenutku. U tom trenutku to nije bilo moguće, virus je došao. U Hrvatskoj smo jako dobro reagirali. Nismo pretjerivali s restrikcijama. Svi su išli na lockdown, a efikasnost toga je dokazana. Od ožujka do svibnja 2020. imali smo strogi lockdown kojeg se većina ljudi pridržavala te smo smanjili broj oboljelih gotovo na nulu. Mi smo početkom lipnja 2020. godine imali 0 ili jedan slučaj dnevno. To dokazuje da se lockdownom taj slučaj bolesti može zaustaviti, samo je pitanje može li se život nastaviti u lockdownu, rekao je Capak.

Mortalitet

Osvrnuo se i na brojeve mortaliteta izazvane koronavirusom te je rekao kako postoje četiri razloga, a jedan je da su se građani malo cijepili te da se u drugom dijelu epidemije nismo držali epidemioloških mjera.

- Ljudi u političke svrhe i radi skandala u medijima koriste se bazama podataka te nemaju metodoloških objašnjenja kako su ti podaci prikupljani i na koji način te zemlje prijavljuju smrti. To su administrativni razlozi. Mi imamo vrlo efikasan način prijavljivanja smrti te smo odmah prešli na dnevno prijavljivanje smrti gdje su svi slučajevi smrti koji su bili pozitivni na COVID bili prijavljivani. Kontinuirano pratimo naš trend mortaliteta koji nije usporediv sa zemljama koje ne prijavljuju mortalitete na isti način. Jedan od razloga je i što smo vrlo stara nacija prema nedavnom popisu stanovništva te imamo visoku prisutnost rizika za komorbiditet, visoku stopu pušenja i tjelesnu neaktivnost, lošu prehranu što dovodi do toga da su ljudi obolijevali od težeg oblika COVID-a i da je naš mortalitet bio viši nego što je u nekim drugim zemljama, rekao je.

"Nemamo mnogo hospitaliziranih ni mnogo ljudi na respiratoru"

Istaknuo je kako u Hrvatskoj imamo prilično stabilnu epidemiološku situaciju s velikim brojem oboljelih dnevno, ali treba podsjetiti da je u prošlogodišnjem delta valu koji je bio u ovo vrijeme, bilo oko 5 tisuća oboljelih dnevno, a sad imamo deset puta manje.

- Bilo je više od 50 smrti dnevno, a sad smo između 5 i 10 slučajeva smrti dnevno. Ovaj je val mnogo blaži. Nemamo mnogo hospitaliziranih ni mnogo ljudi na respiratoru. Virus je prisutan, ali je blaža varijanta, povoljna za nas koja ne izaziva teške oblike bolesti i velik broj hospitaliziranih. Ona nam ne zapunjava bolnički sustav te sustav funkcionira normalno. Imamo i dalje infektivne COVID odjele po kojima leži nekoliko ljudi, ali to je mnogo manji broj nego što smo imali u prethodnim valovima, rekao je.

"Gotovo milijun ljudi primilo je treću dozu"

Krunoslav Capak rekao je da je 1800 doza cjepiva jučer upotrijebljeno protiv COVID-a.

- Pretežno su to treća i četvrta doza. Aplicirali smo dosad 40 tisuća četvrtih doza, gotovo milijun ljudi primilo je treću dozu. 70 posto odraslog stanovništva je cijepljeno, barem jednom dozom, rekao je.

Smatra kako je prekratko vrijeme za reći da peta doza cjepiva donosi neku dobrobit.

- Logički bi bilo s obzirom na dosadašnje iskustvo da peta doza nakon određenog broja mjeseci, nakon aplikacije četvrte doze, nakon preboljenja, pomaže u sprječavanju nastanka bolesti. Posve sigurno štiti od teških oblika bolesti, to je znanstveno dokazano nizom znanstvenih radova u svijetu. Cijepljenje s četvrtom dozom preporučujemo svima onima koji su stariji od 60 godina i onima koji imaju neki komorbiditet, tri do četiri mjeseca nakon što su primili treću dozu ili što su preboljeli. Za petu dozu zasad nemamo preporuku. Mi nikomu ne branimo da se cijepi petom dozom. Osobno sam se cijepio petom dozom. Nisam prebolio COVID, bio sam dvaput u samoizolaciji, rekao je.

Naglasio je kako se ne može znati točan broj oboljelih, kao što se to ne može znati ni za gripu, ni za cijeli niz drugih bolesti pa se tako ne zna ni za COVID.

- Većina ljudi se vjerojatno testira kod kuće, oni koji iz nekog razloga trebaju, oni dođu na PCR. Ako se osoba testira kod kuće i pozitivna je, pretpostavljamo da će biti odgovorna i ostati kod kuće. To je uvijek manji broj od onih koji su oboljeli, to je tako bilo i prije. Računamo da što se više ljudi prokuži s ovim sojem, to će bolest jenjavati. Ako sve ostane na omikronu, računamo da će broj oboljelih padati te da ove zime nećemo imati tako velike brojeve, rekao je.

Epidemiološka jesen i zima

- Ako sve ostane na trenutačnom dominantnom soju, 97 posto imamo BA.5 varijantu, situacija će ostati ovakva kakva jest. Kad se zatvorimo u prostore i počnu druženja, broj će biti malo veći. Ove godine nemamo epidemioloških mjera, ako virus gripe bude u cirkulaciji, možemo očekivati veći broj, ali ne možemo reći da će to biti teška sezona. Svi se boje "flurone", ali ona nije tako česta. Ti slučajevi koji su registrirani, bili su malo teži od slučajeva individualnog koronavirusa ili gripe. Računamo da toga neće biti mnogo, rekao je.

Naveo je simptome trenutačnog soja koronavirusa za koje kaže da se prepoznaju prema respiratornoj infekciji, grlobolji, curenju nosa, kašlju, boli u prsima i temperaturi.

- Temperatura i respiratorni simptomi su najčešći oblici. Teško je znati razlikovati gripu od COVID-a, dodao je za HRT.