Dunja Mazzocco Drvar: Ogromne štete očekuju se i u hrvatskoj poljoprivredi
Meteorologinja RTL-a, Dunja Mazzocco Drvar, tvrdi da će se utjecaj vremenskih prilika na proizvodnju i dostupnost hrane osjetiti u Hrvatskoj

Meteorologinja RTL-a, Dunja Mazzocco Drvar, tvrdi da će se utjecaj vremenskih prilika na proizvodnju i dostupnost hrane osjetiti u Hrvatskoj. - Prema takozvanoj Zelenoj knjizi, odnosno strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj izrađenoj u listopadu 2017. godine, porast razine mora, primjerice, pogodit će najviše dolinu Neretve – kazala je Mazzocco Drvar. Mazzocco Drvar objašnjava da će salinizacija tla i moguće plavljenje dijela doline Neretve nanijeti ogromne štete području koje proizvodi preko 95 % hrvatskih mandarina, kako pisu Vijesti.hr.
-Raniji početak vegetacijskog razdoblja zbog sve toplijih zima i proljeća, čini kulture osjetljivijima na potencijalni mraz i podložnijima sve brojnijim štetnicima - napominje Mazzocco Drvar. Najopasniji nametnici za usjeve su gljivice. Intenzitet i razmjer gljivičnih bolesti usjeva povećava se od sredine 20. stoljeća, a danas predstavlja ozbiljnu prijetnju za globalnu sigurnost opskrbe hranom i zdravlje ekosustava. Svjetski podaci o uzgoju naglašavaju šest ključnih kultura u prehrani s obzirom na kalorijsku vrijednost, a to su riža, pšenica, šećerna repa, kukuruz, soja i krumpir. Pšenica, soja i krumpir su posebno ugroženi zbog ubrzanog širenja gljivičnih infekcija.
Brojne gljivice koje napadaju te kulture mogu se širiti zrakom što znači da jednostavno dospijevaju s jednog na drugi kraj svijeta. Ekstremni vremenski uvjeti, koji su sve učestaliji zbog klimatskih promjena, onemogućavaju da se prati i umanji utjecaj štetnika. Zagađenja zraka i njihova veza s gljivičnim infekcijama na pšenici pokazuju osjetljivost tih patogena na promjene u okolišu. Kako danas upravo te kulture koje se dominantno koriste za prehranu mogu rasti u više regija, njihovim prenošenjem po svijetu prenose se i štetnici koji se prilagođavanju klimatskim promjenama. Predviđanje razvoja nametnika ovisi o takozvanom "trokutu bolesti" koji pokazuje da na njih utječe tri komponente: njihov domaćin, i faktori u okolišu, odnosno dostupnost nutrijenata i klima, prenose Vijesti.hr.




