[EKO ARENA] Šampion sajma OPG Smokva Ostojić, dva zlata i bronca OPG-u Drempetić iz Donje Stubice

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba i ove godine organizirala je treći eko sajam Eko Arena koji se održava danas u sportskoj dvorani Srednje škole Bedekovčina.  Riječ je o prodajnoj izložbi, ostvarivanju kontaktata s potencijalnim kupcima, budućim partnerima, a tu su i međunarodni predavači, konferencija o ekološkoj poljoprivredi, uz kulturno-umjetnički program. Organizatori su Ministarstvo poljoprivrede, Grad Zagreb, SŠ Bedekovčina, Općina Bedekovčina te Centar dr. Rudolf Steiner. Ove godine se okupilo 56 izlagača, izlagale su Srednja škola Bedekovčina te učeničke zadruge OŠ Side Košutić Radoboj te OŠ Stjepana Radića Brestovec Orehovički, a izlagala je i Udruga žena Jana iz Poznanovca.

Po prvi puta proizvođači su svoje proizvode dali na ocjenjivanje.Titulu šampiona osvojio je OPG Smokva Ostojić za smokvenjak pikant. Broncu su dobili OPG Drempetić Andrija, Fremont Haskap. Srebro su dobili OPG Fanjek Stjepan, OPG Željko Pikula, OPG Smokva Ostojić, OPG Beljak Branka, dva zlata je dobio OPG Andrija Drempetić, a zlato je dobio OPG Mladen Čukman. Priznanja za najuređenije štandove dobili su OPG Korade, Učenička zadruga OŠ Side Košutić Radoboj, prvo mjesto OPG Nela Čirjak.

Sve prisutne je pozdravila ravnateljica Srednje škole Bedekovčina koja je rekla kako je ponosna što se sajam održava u prostorima škole, a rekla je kako je i ponosna na sve učenike koje ondje polaze poljoprivredni smjer.

Načelnik općine Bedekovčina Darko Ban izrazio je zadovoljstvo što je upravo Bedekovčina treću godinu zaredom domaćin ovakvom sajmu. – Bedekovčina ima i prednosti zbog položaja i smještaja u Zagorju. Možemo se ponositi sa srednjom poljoprivrednom školom, a imamo i prekrasne zagorske brege koji su idealni za proizvodnju. Drago nam je da je to Ministarstvo poljoprivrede prepoznalo i da se Eko arena održava baš ovdje. Trudit ćemo se i dalje biti dobri domaćini – istaknuo je Ban i dodao kako Općina Bedekovčina daje potpore poljoprivrednicima. –Financiramo i beplatnu analizu zemljišta koje se radi u Srednjoj školi Bedekovčina kako bi poljoprivrednici znali koja vrsta nasada je pogodna na njihovoj zemlji – rekao je Ban.

Zamjenik krapinsko-zagorskog župana Anđelko Ferek-Jambrek istaknuo je kako bi svi poljoprivrednici u Zagorju trebali težiti poljoprivrednoj proizvodnji. -Krapinsko-zagorska županija ih podupire u Mjerama ruralnog razvoja. Oni poljoprivrednici koji ekološki proizvode, dobivaju veći broj bodova kod prijave jer se potiče upravo da mali poljoprivrednici s malim parcelama imaju dodanu vrijednost. I Županija i država moraju poraditi da usadimo svijest potrošačima da ekološki uzgojen proizvod mora biti skuplji – istaknuo je Ferek-Jambrek i dodao kako kod nas cijena još uvijek diktira tržište, ali da ima sve više i više kupaca koji znaju cijeniti kvalitetu.

Pomoćnik ministrice poljoprivrede i ravnatelj Savjetodavne službe Zdravko Tušek objasnio je zašto se Ministarstvo poljoprivrede odlučilo na organizaciju ovakvog sajma. - Jedan od njih je što unatrag nekoliko godina raste potražnja  za ekološko poljoprivrednim prozvodima, raste interes za ekološkom poljoprivredom. Svi zajedno moramo raditi na tome da otvorimo tržište našim ekološkim proizvođačima i kako bi im dali mogućnost da jednostavnije i kvalitetnije dođu do svojeg tržišta – istaknuo je Tušek dodajući kako u Hrvatskoj ima više od 100 tisuća područja pod ekološkom poljoprivedom – Imamo preko 5 000 ekoloških proizvođača. Potrošnja ekoloških proizvoda je dosegnula 100 milijuna eura te je vidljivo kako ekološka proizvodnja ima uzlazni trend – objasnio je Tušek dodajući da Ministarstvo poljoprivrede daje mogućnost ekološkim proizvođačima da stvaraju i proizvode proizvode s većom dodanom vrijednošću jer kako kaže, mogu osigurati veći dohodak. – Dodjeljuju se poljoprivredne potpore na godišnjoj razini ekološkim proizvođačima u visini više od 200 milijuna kuna i time pokazujemo da je Ministarstvo poljoprivrede stalo iza ekoloških proizvođača – objasnio je Tušek.

 Izaslanik predsjednika Vlade Žarko Tušek rekao je da je jako zadovoljan kako se Eko arena razvija. - Vidim zdrav entuzijazam prema poljoprivrednoj proizvodnji općenito, a i ekološkoj koja je je proizvodnja s dodanom vrijednošću, a koja se sve više može implentirati u Hrvatsko zagorje s obzirom na konfiguraciju terena i poljoprivrednim parcelama. Bez održive poljoprivrede i bez  obrađene zemlje nema zdravih društva i nema opstojnosti našeg čovjeka i našeg ruralnog prostora, niti obitelji na zagorskim bregima. Ako će zemlja biti zapuštena, ljudi ovdje neće živjeti – objasnio je Tušek.

Jedan od suorganizatora ovog događanja je Grad Zagreb te je tim povodom sajam obišao gradonačelnik Milan Bandić zajedno sa svojim suradnicima i kolegama iz stranke. Otvorio je službeno sajam i bio jedan od onih koji su dodijelili nagrade.  - Zagorje je Božji dar ili kako kažu Bajka na dlanu. Sve ovo što su ovi izlagači rukama stvorili je hvalevrijedno. Zaplješćimo za žuljevite ruke ovih ljudi. Nažalost u Hrvatskoj nema ekstra profita u poljoprivredi, to je puko preživljavanje. Mi moramo činiti da ti ljudi bolje žive i zato ovo događanje ima taj cilj – istaknuo je Bandić.

Otvorenju su prisustvovale i saborska zastupnica Marija Puh, zamjenica krapinsko-zagorskog župana Jasna Petek te zagorski gradonačelnici i načelnici.

Valja reći kako je Andrija Drempetić koji je osvojio dva zlata i broncu rekao kako je počašćen što je toliko nagrada otišlo u ruke njegovom OPG-u. – Zlato smo dobili za miješanu salatu i za patišone, a broncu smo dobili za punjenu paprika. Ove nam nagrade daju vjetar u leđa kako bi radili još više i još bolje – rekao je Drempetić.

Pitali smo i neke od izlagača zašto su se odlučili na ekološku proizvodnju. Tako je Ivan Čefko iz OPG-a braća Čefko iz Zaboka rekao kako su se odlučili na proizvodnju aronije jer je pogodna za ekološku proizvodnju te kako nisu požalili za tim izborom, dok su iz OPG-a Knezić Ivan iz Lepe Vesi iz Donje Stubice rekli kako se već 15 godina bave ekološkom proizvodnjom svih vrsta povrća i grahorica. - Ekološka proizvodnja je vrlo zahtjevna i nije riječ o laganoj poljoprivredi. Morate biti educirani i pratiti trendove, a pravilnici o proizvodnji su jako rigorozni  u odnosu na europske zemlje – zaključili su.