Hladni val uništio voćnjake i rane sorte u vinogradu, a pravi razmjeri štete znat će se za koji tjedan

I ove godine najava mraza i jutarnjih temperatura ispod ništice uplašila je poljoprivrednike. Minuse smo imali dva dana zaredom, a prije toga ponegdje i pravu snježnu mećavu. Preuranjenu cvatnju marelica i bresaka sredinom ožujka već je “pomeo” jedan hladni val s minusima i od 6 stupnjeva Celzija, zbog čega bi se moglo dogoditi da ni treću godinu zaredom nećemo imati domaćih jabuka i trešanja, potužili su se voćari iz raznih dijelova.

Informacije s terena
Kako doznajemo sa zagorskog terena, štete ima. Najviše na koštuničavom voću. A temperatura se preksinoć spustila do -6, a sinoć do -4. A minusi nas čekaju i ovu noć.Voćar iz Donje Stubice Stanko Bakek kaže da još nije išao provjeriti u voćnjak, no kolike su štete znat će se za koji dan kada temperatura poraste i ono što se smrzlo potamni.

Tajnik udruge voćara 'Zagorski bregi' Nedeljko Trgovec potvrdio je da štete ima, no kolike su znat će do kraja mjeseca.

-Ja sam svoje marelice i breskve zamatao u najlon, ali nije pomoglo. Sve je otišlo - rekao nam je jedan voćar hobist.

Najgora godina za voćare bila je 2016. , kada je mraz totalno opustošio voćnjake. Puno bolja nije bila ni 2017. Travanjski mraz unatrag nekoliko godina jako prijeti zagorskim poljoprivrednicima. Upravo je 2016. i 2017. 'smrznuo' veliki dio Hrvatske.

Štete na ranim sortama vinove loze
- U vinogradima će također biti štete. Prošlo proljeće vinari su čak u vinogradima palili vatru, postavivši kante s parafinom. - Ja sam svoje marelice i breskve zamatao u najlon, ali nije pomoglo. Sve je otišlo - rekao nam je jedan voćar hobist. - Na ranim sortama ima štete, a za ostale sorte još ne znamo. Treba pričekati vegetaciju – rekao nam je vinogradar i vinar Nikola Lesičar iz Lobora.

90% štete na koštuničavom voću
Agronom Nenad Očić iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva danas je obišao teren Zlatar Bistrice i Zlatara. Rekao nam je da su štete na breskvama, marelicama, višnjama… 90%. Kod jabuka štete su manje, ovisi o fazi cvatnje. Tako i u vinogradima, chardonnay je stradao, a kasnije sorte koje su u fazi spavanja, nisu oštećene. Očić to čak ne bi nazvao mrazom, jer mraz traje par sati već tzv. elementarnom nepogodom. Čini se da su ekstremne hladnoće u proljeće su sve češće.

Osiguravanje uroda

No, poljoprivreda je tvornica na otvorenom i uvijek rizik postoji. Znamo da nije utjeha, no stara narodna kaže da travanjski mraz napravi veće štete kao ljetna tuča i suša zajedno. Predsjednik Kriznog stožera Hrvatske voćarske zajednice Željko Ledinski za Agroklub je iznio jedan problem.

Prema njegovim riječima, problem je što osiguravatelji kao štete od mraza priznaju samo one nastale nakon 10. travnja. Osim toga, dodatni problem je što ništa po pitanju zaštite voćnjaka od mraza nije napravljeno ni iz EU fondova pa već pet godina, od 2016., plaćamo danak – dodao je.