Hrvati do Božića potrošili 2,9 milijardi eura, 300 milijuna više nego lani
Ovih se božićnih blagdana trošilo više od svih očekivanja – gotovo 300 milijuna eura više nego u istom razdoblju lanjske godine, piše Večernji.
Prema podacima Porezne uprave, u svim djelatnostima do Božića je, naime, kroz sustav fiskalizacije prošlo čak 161,3 milijuna računa u odnosu na 157,9 milijuna u prvih 25 dana prosinca 2023., a kad je riječ o svotama – građani su zaključno s božićnim danom potrošili 2,9 milijardi eura naspram lanjskih 2,62 milijarde tako da se opravdano očekuju prosinački rekordi koji će nadmašiti lanjski ukupan promet od 3,17 milijardi eura, 13% veći nego u 2022.
Podsjetimo, predviđanja najoptimističnijih govore o više od 3,5 milijardi eura u prosincu, HGK od 3,3 milijarde. Uz božićna zvona i blještavilo na svakom koraku najviše se kupuju hrana, darovi i prigodni proizvodi tako da i dalje najviše trže trgovci – 2,26 milijardi eura ili ukupno 77,8% ukupno potrošenog novca do 25. prosinca, ugostitelji 262,5 milijuna ili 9%, dok je u ostalim područjima fiskalizirano 381,7 milijuna eura ili 13,6%. Usporedimo li te omjere, čini se da je trgovina zasad pala 1% u odnosu na lani, dok je na ostala područja, poput prijevoza, komunikacija, režija, obrazovanja... otišlo oko 1,5% više.
No danas počinju i popularna zimska sniženja koja će se pobrinuti da iz novčanika građana 'ispari' još novca, dok se dosadašnji rast izdanih računa prema Nezavisnim hrvatskim sindikatima (NHS) može pripisati činjenici da građani, kako bi prošli što jeftinije, obiđu i pet različitih trgovaca u potrazi za akcijama, a impulzivna kupnja onoga što nije na popisu sve veća im je nepoznanica. Uostalom, i samo na ono što nazivamo tradicijskim stolom ovih će blagdana, izračunao je NHS, otići i do 30% više novca, govorimo li o najskromnijoj, srednje skromnoj ili tradicionalnoj (bogatijoj) košarici za božićne i novogodišnje blagdane. Najskuplja, podsjetimo, košta 540,58 eura i čak je 29% skuplja od lanjske koja je koštala 417,91 euro.
Srednja košarica košta 218,28, a najjeftinija 121,93 eura, što je u oba slučaja 24% više nego lani. Zna li se da se oko 870 tisuća hrvatskih plaća kreće u neto rasponu od 677 do 1160 eura (koliko je medijalna plaća u netu, a prosječna je 1340), udio utroška hrane njima je u ukupnoj potrošnji i više od 40, 50, pa i 60% u odnosu na hrvatski prosjek od 27%, kazao je Krešimir Sever iz NHS-a. Niti nas ima više, niti smo bahati u potrošnji, kupujemo jednako ili slično, samo su cijene odjurile u nebo i za očekivati je da će i ovaj prosinac jednako tako sasvim sigurno iskoračiti u rekorde, poručio je Sever, ističući kako građanima na minimalcu sigurno ne znači puno to što su poskupjeli restorani, hoteli i putovanja, sve ono što si u pravilu ne mogu ni priuštiti, piše Večernji.
