Hrvatsku bi mogao doslovno zatrpati snijeg: 'Prijeti kolaps Polar Vortexa'

Iznenadno povećanje snježnog pokrivača od Sibira do Sjeverne Amerike, koje se dogodilo krajem listopada, moglo bi imati značajan utjecaj na predstojeću zimu na sjevernoj hemisferi. Ovaj fenomen bi mogao destabilizirati polarni vrtlog, uzrokujući mnogo hladnije i oštrije zimske uvjete diljem Sjedinjenih Američkih Država, Kanade i Europe, a posljedično i velike količine snijega.

Prema meteorološkim analizama Andreja Flisa iz Severe Weather Europe (SWE), porast visine snijega u ovim regijama, koji je neobično visok za ovo doba godine, predstavlja ključni faktor koji bi mogao drastično promijeniti dinamiku zimskog vremena, piše The Watchers, prenosi Dnevno.hr.

Kumulacija snježnog pokrivača u listopadu ima izravan utjecaj na stabilnost polarnog vrtloga, atmosferske ciklone koja se proteže oko Sjevernog pola. Ako se ova ciklona destabilizira, hladne mase zraka iz Arktika mogu lakše prodrijeti prema jugu, uzrokujući oštriju zimu.

Polarno vrtložno strujanje je velika zračna masa koja se kreće u kružnim obrascima oko Arktika, zadržavajući hladne zračne mase u polarnim područjima. Kada je polarni vrtlog jak i stabilan, hladan zrak ostaje zatvoren u polarnom krugu, a zimski uvjeti na nižim geografskim širinama ostaju umjereni. Međutim, kada se vrtlog destabilizira, hladne arktičke mase mogu se proširiti prema jugu, donoseći sa sobom vrlo niske temperature i intenzivne snježne padaline.

Zabilježeno nagomilavanje snijega može oslabiti ovaj vrtlog, čineći ga ranjivijim na destabilizaciju. To stvara idealne uvjete za zimske poremećaje i nepovoljnije vremenske uvjete u regijama poput SAD-a, Kanade i Europe.

Podaci pokazuju da je trenutni snježni pokrivač nad Euroazijom dosegnuo više od 10 milijuna kvadratnih kilometara, što je treća najveća razina zabilježena u posljednjih 20 godina. Ova velika količina snijega već u listopadu znatno nadmašuje prosjek za ovo doba godine, a to ukazuje na mogućnost povećane nestabilnosti atmosferskih sustava tijekom nadolazeće zime.

Više snijega u jesen može uzrokovati jači sustav visokog tlaka u atmosferi, koji tada utječe na slabljenje polarnog vrtloga. Ovaj domino efekt može prouzrokovati ozbiljne zimske vremenske poremećaje, uključujući oluje, nagle padove temperature i povećane snježne padaline.

Jedna od glavnih posljedica destabilizacije polarnog vrtloga je pojava iznenadnog stratosferskog zagrijavanja, fenomena koji može uzrokovati dramatične promjene u vremenskim obrascima. Kada dođe do ovog fenomena, temperatura u stratosferi može naglo porasti, što često dovodi do kolapsa polarnog vrtloga. Kao rezultat toga, hladan arktički zrak se oslobađa prema nižim geografskim širinama, donoseći intenzivne snježne padaline u Europu i istočni dio SAD-a.

Takav kolaps polarnog vrtloga može prouzročiti nagle i ekstremne promjene vremena, s naglaskom na zimske oluje, dok pad temperature može trajati tjednima ili čak mjesecima. Ovi događaji mogu izazvati ozbiljne zastoje u prometu, prekide u opskrbi strujom i druge infrastrukturne probleme, osobito u regijama koje nisu pripremljene za tako teške zimske uvjete.

Meteorolozi već sada prate razvoj atmosferskih sustava iznad Sibira, uključujući veliki sustav niskog tlaka koji bi trebao donijeti snježne padaline u sjeverni i sjeverozapadni dio SAD-a krajem listopada. Očekuje se da će ovaj sustav dodatno doprinijeti jačanju snježnog pokrivača, što će poslužiti kao osnova za potencijalno oštriju zimu.

S obzirom na povećane količine snijega, kao i na mogući scenarij destabilizacije polarnog vrtloga, stručnjaci savjetuju da se pripreme za zimu provedu na vrijeme, osobito u regijama koje bi mogle biti najteže pogođene ovim promjenama.

Zima koja je pred nama mogla bi biti obilježena ekstremnijim vremenskim uvjetima, a promjene u polarnom vrtlogu ključan su pokazatelj koliko ozbiljno te promjene mogu biti.