I Tuđman je priznao Titovu političku veličinu

Gost našeg ovotjednog PUB expressa je Marko Vešligaj, predsjednik Foruma mladih SDP-a Krapinsko-zagorske županije kojeg

p_379463vešligaj (400 x 600).jpg

Gost našeg ovotjednog PUB expressa je Marko Vešligaj, predsjednik Foruma mladih SDP-a Krapinsko-zagorske županije kojeg smo ´ulovili´ na proslavi Dana mladosti u Kumrovcu.

ZL: Koja je razlika između mladih koji svoje ambleme koriste one s komunističkim predznakom i onih koji koriste one iz tzv. druge ekstremističke skupine, a sviđa im se crna boja?

Vešligaj: Pretpostavljam da se pod komunističkim simbolima misli na zvijezdu petokraku i majice i zastave s Titovim likom i likom Che Guevare. Dio tih mladih vjeruje u ideale kao što su sloboda, bratstvo i jednakost. Vjeruje da smo svi mi ljudi bez obzira na boju kože, nacionalnost, vjeroispovijest. Smatram da su to mahom ljudi koji sanjaju nešto drugo od ovoga što sada imamo. Naravno, dio te simbole nosi zbog mode, lik Che Guvera je robna marka na kojoj netko dobrano zarađuje, nose ga neke od najvećih zvijezda svjetskog jet-seta. To bi mogao biti i lik J. B. Tita u Hrvatskoj i na području bivše Jugoslavije, što već i postaje. Tito je jedna od najvećih političkih ličnosti na ovim prostorima, bio je svjetski lider i teško da će ga itko nadmašiti. To mu je čak priznao i Franjo Tuđman u nekoliko svojih intervjua. Zbog čega to ne iskoristiti?! Što se tiče onih koje nose simbole poraženog ustaškog režima, mahom su to ljudi koji unatoč svojoj navodno snažnoj vjeri u kršćanski nauk, svojim postupcima upravo rade suprotno od tog nauka. Oni svojim izjavama i djelima potpiruju nacionalnu mržnju, veličaju jedan režim u kojem su ljudi ubijani samo zbog svoje nacionalnosti ili vjeroispovijeti i režim koji je izdao nacionalne interese dajući velike dijelove teritorija drugoj državi. Takve simbole treba zabraniti i drago mi je da Hrvatska ima takve zakone.

ZL: Što uopće misliš o onima koji izjednačavaju komunizam i fašizam kao dvije jednako pogubne totalitarističke ideologije krive za milijune žrtava?

Vešligaj: Malo mi je to čudno, jer onda možemo izjednačiti s njima i neoliberalni kapitalizam, koji je odgovoran za isto toliko žrtava kao i ove dvije ideologije, a njegova bilanca još nije gotova. Ljudi zaboravljaju glavnu suštinsku razliku, komunizam je ideologija koja teži stvaranju besklasnog društva, društva u kojem neće više biti eksploatacije čovjeka nad čovjekom, u kojem će svatko imati pravo na jednaku šansu u životu, bez obzira na svoje podrijetlo. Fašizam, nacizam i ostale njihove inačice poput ustaštva su ekstremne verzije nacionalizma, uzdižu jednu naciju, jednu rasu i daju im božanske atribute. Fašizam i nacizam negiraju ljudskost. U tome je razlika, u suštini, jedna želi društvo pravde, jednakosti i slobode za sve ljude na svijetu, druga želi to samo za nekoliciu izabranih, za koje će većina onda raditi. Uostalom kao komunisti ili marksisti delaklarirali su se i neki od najvećih intelektulaca 20. stoljeća poput Jeana Paula Sartrea, Alberta Camusa, Bertolda Brechta, Ericha Fromma, Ernsta Blocha, Pabla Picassa, Pabla Nerude, Jacka Londona... Fašizam i nacizam i u svojoj teoriji žive pakao na zemlji, koji ne priznaje ni čovjeka ni građanina, nego nas vraća u zoologiju čovječanstva.

ZL: Ako ne želite da vas se izjednačava s onima koji su ginuli za komunističku ideju, zašto onda njihovo znakovlje i aktivno sudjelovanje na proslavi Dana mladosti?

Vešligaj: Za komunističku ideju pogunili su mnogi plemeniti ljudi koji su vjerovali da će bolja budućnost koju je propagirao komunizam jednom doći. Najviše ih je poginulo tijekom II. Svjetskog rata, na ovim prostorima borilo se pod zvijezdom petokrakom i vodstvom Komunističke partije i Josipa Broza Tita. To su činjenice. Dakle, komunisti su ipak bili za vrijeme II. Svjetskog rata glavni antifašisti. Hrvatski antifašizam vodila je do pobjede KPH na čelu s Andrijom Hebrangom. Poštujemo sve antifašistike borce i mnogi od njih nisu bili komunisti, a petokraka je općenito simbol antifašizma svugdje u svijetu. Na Danu mladosti aktivno sudjelujemo i zbog počasti vođi anifašističke borbe, ali i zbog toga jer želimo ukazati na turistički potencijal ove manifestacije, koju Općina Kumrovec zadnjih par godina uporno ignorira. Želimo isto tako na taj dan ponuditi i nešto mladima koji dolaze u sve većem broju. Smatramo da je Dan mladosti još uvijek nedovoljno turistički iskorišten, kao i cijeli Kumrovec. Tito je velika prednost za Kumrovec, on je njihov simbol i mora se ga iskoristiti na bolji način. Treba vratiti sjaj Kumrovcu, jer to znači napredak za cijeli kumrovečki kraj, ali i županiju.

ZL: Što su ciljevi Foruma mladih SDP-a i imate li dovoljno novca i konkretnu pomoć stranačkog ´mainstreama´ da bi ih realizirali?

Vešligaj: Naš glavni cilj je borba za poboljšanje svekolikog položaja mladih u društvu, vjerujemo u socijaldemokratske ideale slobode i jednakosti i prava na jednaku šansu. Nama je u KZŽ cilj i pokazati da mi mladi možemo promijeniti stvari na bolje, želimo biti korisni zajednici i biti glas mladih ljudi. S ponosom mogu reći da smo imali i članicu Poglavarstva u aktualnoj županijskoj vlasti Tajanu Broz i da je jedna od najzaslužnijih za donošenje Županijskog programa djelovanja za mlade. Cilj nam postati još jači i utjecajni. Što se tiče podrške starijih kolega u stranci, pričat ću opet o KZŽ: moram reći da je postojala i postoji dobra komunikacija između stranke i Foruma mladih, imamo i svoj programski plan za ovu godinu, koji nam je odobrila i podržava ŽO. Naravno, novaca nikad dosta, zato uvijek nastojim svoje akcije organizirati sa što manjim finacijskim sredstvima, i pritom pokušavamo biti kreativni.

ZL: Koliko često se sastajete, tko su vaši lideri i istaknuti članovi i o čemu raspravljate?

Vešligaj: Mi u FM SDPKZŽ sastajemo se redovito, posebno se to intenziviralo nakon parlamentarnih izbora, jer smo nakon njih osnovali čak pet novih lokalnih organizacija Foruma mladih u KZŽ. Do izbora smo ih imali osam, dakle dogodilo se da nam mladi prilaze usprkos tome što nismo sastavili Vladu, što pokazuje jačinu i snagu SDP-a. Naše aktivnosti se događaju gotovo svakoga tjedna, na njima se okupe ljudi iz svih organizacija, dolaze i kolege iz organizacija FM-a iz cijele Hrvatske, imali smo i druženje županija u Mihovljanu na kojem je gošća bila i potpredsjednica stranke Milanka Opačić. Svojim radom opravdavamo priznanje koje smo dobili na konvenciji Foruma mladih SDP Hrvatske u ožujku ove godine, kao najaktivnija županijska organizacija u državi. Ne bih nikoga posebno izdvajao kao lidere jer mi svi radimo zajedno prije svega kao ravnopravni kolege. Raspravljmo o raznim temama, od naših akcija, lokalnih problema, ali zauzimamo i političke stavove, primjerice podržali smo akciju prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma za ulazak u NATO i naši članovi diljem Zagorja skupljali su potpise, bili su u prvim redovima. Jer je to predizborno obećenje SDP-a, narod je trebao odlučiti, međutim, neki su rekli da su dovoljne ankete. Po takvome, možda bi trebali rezultate idućih izbora proglasiti na temelju anketa.

ZL: Kako ste doživjeli razvlačenje po medijima navodnog sukoba starih i mladih u stranci? Ako negiraš sukob, o čemu se tu onda zapravo radilo?

Vešligaj: Što se tiče tog sukoba, ja ga bar u našoj županijskoj organizaciji nisam osjetio, a mislim da je i na državnom nivou uvelike umjetno stvoren. Sukob između mladih i starih postoji svugdje u društvu, zbog generacijskog jaza, međutim smatram da je moguće da i jedni i drugi iz njega izađu kao pobjednici, jer mladi uvijek na neki način nastavljaju posao starijih, nadovezuju se na njihov rad, ali pritom unose nove ideje i svježinu u organizaciju. U tome i je snaga SDP-a, u sinergiji mladih i starih. Također, normalno je da u stranci u kojoj vlada načelo slobodne rasprave, dođe do različitih mišljenja, to je dobro jer jača stranku i pokazuje njenu demokratičnost i otvorenost. Bili bi licemjeri da ne razvijamo demokraciju u stranci, a onda tvrdimo da ćemo je moći razvijati u društvu.

ZL: Kako ćete se vi uključiti u predstojeće lokalne izbore? Koliko ste važni za stranku i što vam se nudi?

Vešligaj: Može se reći da smo se već u dobroj mjeri i uključili u kampanju za lokalne izbore, napomenuo sam već prije koliko smo osnovali novih organizacija. Međutim nećemo stati na tome, u planu imao osnivanje još nekoliko organizacija. Sve one imaju svoje aktivnosti, i one jesu i u službi kampanje. No uvijek im nastojimo dati i neku humanitarnu notu, nastojimo se odmaknuti od politikantstva i približiti se mladim ljudima, na način da radimo konstantno, a ne samo nekoliko mjeseci prije izbora. Koliko smo važni za stranku dobro pokazuje naše funkcije u najužem rukovodstvu SDP-a KZŽ: Tajana Broz je potpredsjednica SDP-a KZŽ i moja malenkost je član Izvršnog odbora SDP-a KZŽ. Mislim da ove dvije naše funkcije dovoljno govore o važnosti za stranku. A među članovima Županijskog odbora još je nekoliko članova FM i ljudi koji imaju malo preko tridestet godina i dugogodišnji su bivši članovi FM-a. Na prošloj konvenciji SDP- a u Glavni odbor stranke ušao je i moj prethodnik na mjestu predsjednika ŽO FM SDP Darko Herak, koji doduše više zbog svojih godina nije član FM-a, ali mislim da i to pokazuje našu snagu i utjecaj. Naravno da očekujem da se naši članovi nađu na listama na pozicijama koje svojim radom i aktivnostima zaslužuju. U ovom sazivu županijske vlasti imamo vijećnika, člana Poglavarstva, a još je nekoliko naših članova ušlo u Gradska i Općinska vijeća. Nakon ovoga uzleta koji smo doživjeli u zadnje vrijeme ne sumnjam da će se taj broj znatno povećati. Socijaldemokracija će dati šansu mladima u Zagorju, a na njima tj. nama je da je iskoristimo.

ZL: Što vam najviše smeta u vladajućem sustavu, a što vam smeta u županiji i općenito na lokalnom nivou?

Vešligaj: Najviše me smeta laž kojom smo okruženi od strane vladajuće stranke, jučer dano obećanje olako se zaboravlja i još nas se uvjerava da se to obećanje ispunjava. Zašto nešto obećavati ako znamo da se to ne može ostvariti? Primjer je nedavna kampanja danas vladajućih stranaka i njezina silna obećanja (Pelješki most, ZERP, referendum za NATO....). Puno toga tu ne valja, no predugo bi trajalo da se sve nabraja. Možda još da izdvojim maćehinski odnos države prema radnicima, nije mi jasno kako netko može raditi 9 mjeseci, a ne primati plaću, dok poslodavac zgrće milijune zahvaljujući radu tih ljudi. Država reagira samo kad treba štititi interese krupnog kapitala i raznih lobija, dok su radnici prepušteni sami sebi. Što se tiče lokalnog nivoa najviše me smeta dijeljenje novaca prema stranačkoj podobnosti, bez ikavih kriterija. Prave se objekti koji po logici sustava moraju imati ekonomsku računicu, međutim kod nas kao da uopće nije bitno koliko ćemo uložiti u nešto i što zauzvrat dobivamo, nego se koriste neke demagoške fraze da se opravdaju takva ulaganja, a zapravo je riječ o jeftinom kupovanju glasova. Umjesto da prije razvijemo infrastrukturu, kako bi mogli privući investicije u gospodarstvo i nakon toga graditi „spomenike“. Mi smo se odlučili na obrnuti proces.

ZL: Gdje je nestala revolucionarnost mlađih od 27? Ima li nade?

Vešligaj: Ne bih rekao da je skroz nestala, nego je sustav na sve načine nastoji ugušiti stvarajući prividnu slobodu. Mladima se nude umjetno stvorene potrebe, trivijalni sadržaji i proizvodi, a sve kao maska da se sakriju pravi problemi. Na TV-u danas, sutra u nekoj virtulnoj stvarnosti nudi se ružičasti svijet, dok je realnost zapravo siva. Sustav je vrlo uspješan i na taj način prikriva prave probleme, mladima se već od djetinstva usađuje u glavu da boljeg sustava od ovoga nema i da je promjena nemoguća. Proglašava se kraj ideologija, ali u ime jedne ideologije koja želi dominirati svim segmnetima. No, mladi svoju revolucionarnost moraju pronaći sami, moraju poći od sebe i ono što jesu, naučiti promišljati drukčiji svijet, uključiti se u procese odlučivanja, nastojati mijenjati sustav na bolje. Tek onda mladi mogu početi razotkrivati sve one laži koje nas okružuju. Možda i malo idealistički objašnjeno, ali to je revolucija, ona mora imati velika očekivanja, da bi napravili korak naprijed. Ipak nade ima, možda je iskra nedavni bunt studenta i učenika.

Za Zagorski list piše: Ljiljana Pavlina

NAjčitanije