Imamo premalo tjelesnog odgoja u školama

Prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije djeca u dobi od 5 do 17 godina dnevno trebaju biti tjelesno aktivna najmanje 60 minuta. Kod nas samo njih 19 zadovoljava te preporuke. Na začelju smo i po tjednim satima tjelesne i zdravstvene kulture u školi.

U našim satnicama do trećeg razreda imamo 3 sata tjelesnog odgoja tjedno, pa do kraja školovanja samo dva ili čak i 1 sat. Za razliku od naše, druge se države malo više brinu o tjelesnoj aktivnosti svojih mladih u školskom sustavu.

Usto, što imaju više sati tjedno obvezne nastave, primjerice u Danskoj svaki dan, Njemačkoj i do 5 sati tjedno - organiziran im je i oblik tjelesne aktivnosti nakon nastave.

- Nemojmo zaboraviti da je tjelesna neaktivnost 4. rizični čimbenik smrtnosti u svijetu i milijuni ljudi danas umiru jer nisu tjelesno aktivni. Možemo to povezati s aktualnom pandemijom koronavirusa, koja ubija mnogo ljudi i ulaže se milijardu dolara da se nađe cjepivo i naći će se jednog dana, a mi smo u pandemiji tjelesne neaktivnosti već desetljećima, za HRT naglašava prof.dr.sc. Damir Knjaz, Kineziološki fakultet, Zagreb.

Da je tjelesnog u satnici premalo, slaže se i ministar Fuchs, ali dodaje - ne možemo ionako prenapregnutu satnicu još opteretiti.

- Kroz izvannastavne aktivnosti možemo dobiti one programe koje su prilagođene djeci i njihovim željama, govori, rekao je Knjaz.

Dogodi li se taj pomak da uz redovit, iako mizeran broj sati tjelesnog u školama, učenici izvan škole sudjeluju u organiziranom obliku tjelesne aktivnosti, možda bi nakon određenog vremena mogli i dostići onaj postotak preporučene tjelesne aktivnosti dnevno. Ali da to bude nacionalni program, a ne kao dosad - jedan u nizu izdataka za roditeljski džep, piše HRT.