Indeks sreće pokazao da su Srbi puno sretniji od Hrvata: 'Moguće je. Oni su skromniji, više su veseljaci'
Objavljen je indeks sreće u svijetu, godišnji barometar blagostanja u 143 zemlje. Očekivano, na vrhu su skandinavske zemlje predvođene Finskom. Hrvatska se nalazi tek na 63. mjestu. Ispred nas su i Slovenci i Kosovari i Srbi. Indeks donose Centar za istraživanje iz Oxforda i Mreža za rješenja za održivi razvoj UN-a. A mi smo ispitali razinu sreće na zagrebačkim ulicama, piše N1.
Čovjek bi pomislio da su Hrvati puno sretniji nego što indeks sreće pokazuje. Najsretnije zemlje su standardno Finska, Danska, Island i Švedska... A ovako su na pitanja o sreći odgovorili novinarama N1.
- Za mene sreća družit se s dragim ljudima i imati slobodu u životu da radim ono što želim i kad želim.
– Jeste li vi sretan čovjek prema tome? – Moram priznati da jesam i drago mi je što mogu to reći.
Željko je proputovao svijet, ne dvoji oko toga koje su zemlje najsretnije.
-Australija, koliko sam ja vidio.. i ove naše balkanske zemlje. Znamo se proveseliti, napiti i ugostiti ljude.
-Zašto se onda Hrvatska nalazi tek na 63. mjestu od ukupno 143. zemlje prema indeksu sreće?
- Vrijeme je dobro, hrana je dobra. Mislim da su većinom dobri ljudi samo je sustav dosta loše posložen.
Boljim se sustavom ne mogu pohvaliti ni naši susjedi, pa su ipak rangirani puno bolje. Slovenci na visokom 21. mjestu, ispred Njemačke i SAD-a. Kosovari na 29., a Srbi na 35. mjestu.
- Ma ne! Kosovo ispred nas?! Ma nema šanse, to su gluposti.
– A u usporedbi sa Srbijom? – Pa moguće da oni jesu.
– Zašto?
– Zato što su oni skromniji, više su veseli, veseljaci.
Kriteriji po kojima se računa indeks sreće u svijetu su socijalna potpora, osobni prihodi, zdravlje, sloboda, velikodušnost i odsutnost korupcije. Psihologinja kaže da resursi iz okoline jako utječu na mentalno zdravlje.
Nama je bitno da imamo sigurno mjesto za život, zajednicu u kojoj funkcioniramo i da imamo dostupnu brigu o mentalnom zdravlju. Ovi podaci govore da moramo raditi više na sva ta tri područja, kaže psihologinja Gorana Mihaljević.
Mlađi od trideset godina u Hrvatskoj osjećaju se toliko sretnije od starijih od šezdeset da je razlika među njima najveća u svijetu. Objašnjenje su ratne traume starijih generacija. A možda mlađe generacije na svijet gledaju drukčijim pogledom. Poput ovog bračnog para.
