Marija Bistrica: U tijeku su radovi na obnovi tri crkve stradale u potresu
Obnavlja se pročelje Bazilike, zajedno s restauratorskim radovima na kipovima, a radovi su u tijeku i na obnovi crkava u Humu Bistričkom i Lazu Bistričkom. Radovi su započeli još lani u rujnu, a vrijede nešto više od 6 milijuna kuna
U Svetištu Majke Božje Bistričke u punom su zamahu radovi na obnovi objekata stradalih u zagrebačkom potresu. Konstruktivno se obnavlja pročelje Bazilike Majke Božje Bistričke, ali i Crkva svete Magdalene u Humu Bistričkom te Crkva svetog Andrije u Lazu Bistričkom. Kako nam je rekao rektor Svetišta preč. Domagoj Matošević, sva su tri objekta pretrpjela velike štete. Radovi su započeli još lani u rujnu, a završit će do kraja svibnja, kakav je bio i prvotni rok do kojega je trebalo iskoristiti doznačena sredstva Fonda solidarnosti EU, preko kojega se događa i ova obnova, kao i obnova brojnih drugih kulturnih objekata na području naše županije.
Očuvanje kulturne baštine i ojačanje crkvi
Sve tri crkve popucale su po svodovima, na pročelju, dijelovima uz prozore, ovisno o objektu i jačini udara, negdje je i dio tornja i krovišta bio oštećen, popadao je crijep. Stoga je bilo potrebno prvo obiti žbuku da bi se vidjelo kolika su oštećenja, a onda se sama konstrukcija ojača raznim injektiranjima, čeličnim šipkama, betonskim serklažima. To su zapravo radovi koji uključuju sanaciju, ali i poboljšanje statike. Bilo je potrebno vratiti sve u prijašnje stanje, ali i podići seizmičku otpornost crkava, što je izuzetno važno – pojasnio nam je rektor Matošević. Projekti obnove napravljeni su uz prethodne suglasnosti s Konzervatorskim odjelom u Krapini, na čemu Matošević posebno zahvaljuje voditeljici ureda Lani Križaj, kako bi se osiguralo da će se radovima očuvati kulturna baština objekata, ali jednako tako da će se poboljšati statika crkava.
Uz obnovu i restauracija kipova
Na samoj Bazilici radovi se izvode na pročelju. – U potresu nam je središnji križ pao, a dok je padao na dva mjesta probio je krovište. Sreća je da nije pao u Baziliku, jer bi tada oštetio i svod, nego je pao na prostor između tornja i krovišta. Već smo tada imali radove na obnovi tornja i postavljene skele, tako da se moglo vrlo brzo pristupiti saniranju oštećenog krovišta, da ne bi padala kiša u Baziliku – rekao je Matošević. Uz radove ojačanja i obnove samog pročelja, paralelno se izvode i restauratorski radovi križeva, obeliska, kipova, koji su u trešnji oštećeni, a obzirom da su dosta stariji, učvršćenje i restauracija bili su nužni. Za sanaciju i obnovu sva tri objekta, Svetište je preko natječaja Ministarstva kulture, a iz Fonda solidarnosti, dobilo 6.150.000 kuna. – U međuvremenu su cijene u građevini otišle gore, pa nam se događa da se probijaju planirana sredstva, morat ćemo izgleda razliku pokriti vlastitim sredstvima – rekao je rektor. Dodao je i kako ovim radovima na završava protupotresna obnova.
Oštećen i cinktor i župni dvor
Velika je oštećenja, ostavio i petrinjski potres, nakon kojeg je stradao cinktor oko crkve, na kojem se nalaze zahvalne pločice, a kojega je, s korinskim stupovima, projektirao poznati zagrebački arhitekt Herman Bolle, ujedno arhitekt Bazilike. – Cinktor je oštećen nakon potresa u Baniji. Zasada smo taj dio osigurali skelama i šteherima kako bi hodočasnici bili sigurni, no to nije trajno rješenje, samo privremeno. Zato smo i taj projekt obnove cinktora i župnog dvora prijavili na natječaj za dobivanje sredstava i čekamo pozitivan odgovor – kaže rektor Svetišta, dodavši kako će u budućnosti biti potrebna cjelovita obnova Bazilike, čija je statika narušena zasigurno i na mjestima gdje to nije toliko vidljivo, stoga će se obnovi trebati pristupiti kako bi se dala nova dodatna sigurnost Bazilici, odnosno velikim broju hodočasnika koji njome prolaze.
Rekao je i kako su hodočasnici prepoznali radove u Svetištu i daju svoj prilog, na čemu im zahvaljuje. Jednako tako, ove godine očekuje veći broj hodočasnika, nego u protekle dvije, kada je krenula panedmija. – Imamo sreću što imamo crkvu na otvorenom, tako da smo prošle godine od Uskrsa pa sve do kraja listopada mogli imati misu vani i okupiti veći broj vjernika. Naravno da to nije bilo kao prije pandemije, kada smo tijekom cijele godine znali imati i oko 600 do 800 tisuća hodočasnika, no nadam se da će se smirivanjem situacije ljudi osjećati sigurnijima i rado doći – zaključio je rektor Svetišta preč. Domagoj Matošević.
