Muškarci u Zagorju srame se tražiti psihološku pomoć. Posljedice su kobne i katastrofalne

Foto: Davor Puklavec/Pixsell (Ilustracija)

Već smo više puta pisali kako je već desetljećima Zagorje na samom vrhu u RH prema broju samoubojstava u odnosu na sto tisuća stanovnika te da posebno zabrinjava podatak da, kad se gleda ukupan broj samoubojstava na području Krapinsko – zagorske županije, u ogromnoj većini slučaja samoubojice su muškarci.

Kako smo već pisali u ovom serijalu članaka na temu mentalnog zdravlja muškaraca, broj samoubojstava u Zagorju ove je godine u znatnom porastu u odnosu na godinu ranije, a i isto tako više od 85 % suicida i ove su godine počinili muškarci.

Budući da od veljače ove godine u sklopu Doma zdravlja Krapinsko – zagorske županije djeluje Psihološka služba, koja u Krapini, Oroslavju i Bedekovčini ima svoje ambulante u kojima psihologinje bez uputnice, pa čak i bez najave, primaju i pružaju pomoć svim potrebitim građanima, provjerili smo kod njih traže li i u kojem omjeru muškarci u Zagorju psihološku pomoć.

Podaci do kojih smo došli su porazni, a pojednostavljeni zaključak nameće se sam po sebi: Muškarci u Zagorju srame se tražiti psihološku pomoć, a prema gore spomenutoj statistici, posljedice toga su kobne i katastrofalne.

Naime, kako smo doznali od Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije, u prvoj polovici ove godine, dakle, zaključno s 30. lipnja, u njihovim je psihološkim ambulantama ukupno pruženo gotovo 1.600 usluga, što je prosječno oko 350 usluga mjesečno, budući da je služba počela s radom 15. veljače. 

Ukupno je u tom razdoblju u psihološku obradu i/ili tretman uključeno 607 pacijenata. Od ukupnog broja pacijenata njih 277 su djeca, a od 330 odraslih pacijenata njih 234 su ženskog spola, a 96 su muškog spola. 

Dakle, da skratimo i utvrdimo: Od 607 osoba koje su tražile psihološku pomoć, bilo je samo 96 muškaraca. 

Kod djece, doduše, slika je nešto drugačija, no, tu treba imati na umu i činjenicu da u ogromnoj većini slučajeva djeca ne traže sama psihološku pomoć. Kako god, kod djece kojima je pružena usluga u nekoj od psiholoških ambulanti u Zagorju, njih 167 je muškog spola, a 110 ženskog. 

Zatražili smo o tim podacima i stručan komentar iz Doma zdravlja.

„Podaci o broju pacijenata po dobi i spolu mogu upućivati na zaključak da će stručne službe škola i vrtića češće primijetiti eksternalizirane teškoće kod dječaka, dok kod djevojčica prevladavaju internalizirane teškoće koje se možda teže uočavaju i lakše se dogodi da prođu neprimijećeno. S druge strane, odrasli muškarci se najmanje samoinicijativno javljaju i traže psihološku pomoć. Odrasle žene sklonije su tražiti pomoć, što može biti povezano s društvenim normama ili možda većom sviješću o važnosti mentalnog zdravlja među ženama“, pojasnili su nam.

Nadalje, zanimalo nas je i koji su to najčešći razlozi zbog kojih pacijenti u Zagorju traže psihološku pomoć.

„Kao najčešći razlozi javljanja pacijenata u sve tri ambulante izdvojene su depresivne teškoće i anksiozne smetnje, zatim teškoće prilagodbe – npr. vlastite bolesti, bolesti bliske osobe, usamljenosti i tome slično, životne krize i, u dječjoj populaciji, teškoće u učenju i problemi u ponašanju“, odgovorili su nam iz Doma zdravlja Krapinsko – zagorske županije.

Kad je u pitanju briga o mentalnom zdravlju, odnosno, jače osnaživanje mentalnog zdravlja u zajednici, u Domu zdravlja su svjesni da još uvijek postoji prepreka, na čijem suzbijanju se intenzivno radi. Riječ je o tome da još uvijek postoje nedoumice glede traženja psihološke pomoći  (o psihijatrijskoj da i ne govorimo), što zbog neznanja, straha, srama ili nekih drugih razloga. 

„Važno je da građani shvate da je traženje psihološke pomoći znak njihove snage i njihove brige za sebe, ali i za svoje bližnje, a ne znak slabosti, kako se to (pre)često percipira. Vrlo je važno istaknuti pomoć bliskih osoba i potaknuti ih da članovima obitelji i / ili prijateljima ukažu da potraže psihološku pomoć, ako vide da im je teško i da pate. Na taj način može se spriječiti teže psihičke poremećaje i pomoći bržem oporavku“, poručuju iz Doma zdravlja.

Profesoricu i specijalistu kliničke psihologije, Gordanu Kamenečki, vodeću psihologinju u Zagorju, koja je ujedno i ključna figura u Psihološkoj službi Doma zdravlja Krapinsko – zagorske županije, također smo tražili komentar činjenice da muškarci u Zagorju u vrlo malom broju traže psihološku pomoć, iako im je, očito, itekako potrebna.

„Jedan od razloga koji je ukorijenjen u sva društva, pa tako i u naše, je taj da postoje društveni pritisci i stereotipi, odnosno, u mnogim kulturama postoji očekivanje da muškarci budu jaki, neovisni i sposobni da se nose s problemima bez pomoći. Ovakvi stereotipi mogu uzrokovati da se muškarci osjećaju kao da bi traženje pomoći značilo slabost ili nesposobnost, a s time je povezan i još jedan razlog, a to je stid i / ili ponos zbog kojeg se ne traži pomoć i. iako je više subjektivan, ipak je povezan s društvenim pritiskom. Muškarce se, na žalost, od najranije dobi „uči“ da ne pokazuju emocije ili da ne razgovaraju o njima. Koliko puta smo čuli „Dečki ne plaču“, „Nemoj biti curica“. Ako ne odrastaju u okruženju gdje je otvorena komunikacija i gdje je razgovor o osjećajima normalan, onda im nedostaje znanja, odnosno, emocionalne i socijalne poduke u primarnoj sredini. Nažalost, događa se i da muškarci nemaju dovoljno pristupa ili nisu svjesni dostupnih resursa i podrške. Ako nemaju dovoljno informacije ili podrške u svojoj zajednici, mogu biti manje skloni traženju pomoći. Postoje i više subjektivni ili psihički razlozi, a to je na prvom mjestu depresija. Statistički podaci pokazuju da su žene depresivnije od muškaraca, ali zapravo, jedno od tumačenja je da žene češće traže stručnu psihološku pomoć i zato je evidencija veća“, pojasnila nam je Gordana Kamenečki. 

Na kraju, podsjećamo, ukoliko trebate psihološku pomoć ili znate nekog tko bi je trebao, ovo su kontakti psiholoških ambulanti Doma zdravlja KZŽ na koje se možete javiti:

Ambulanta Krapina: [email protected], 049 301 810
Ambulanta Oroslavje: [email protected], 049 301 808
Ambulanta Bedekovčina: [email protected], 049 301 809

Ponovit ćemo da osim kod psihološke službe Doma zdravlja KZŽ i psihijatra Doma zdravlja KZŽ, savjetodavnu pomoć suicidalne i depresivne osobe mogu dobiti na više mjesta. U Republici Hrvatskoj postoji nekoliko brojeva telefona za psihološku pomoć: Centar za krizna stanja i prevenciju suicida: 01 2376 335 (radi od 0 do 24 sata), Plavi telefon: 01/4833888 ([email protected]), Psihološki centar TESA: 01/4828888 ([email protected]). 

Također, ne treba zaboraviti ni na liječnike specijaliste obiteljske medicine, kojima se građani također mogu obratiti za pomoć, a u onim najosjetljivijim i najkritičnijim situacijama, uvijek je najbolje pozvati Hitnu medicinsku službu na broj 194.

Ovaj tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.