Od prvog dana nove godine možete proglasiti osobni bankrot
Od 1. siječnja na snagu stupa novi Zakon o stečaju potrošača, poznat i kao zakon o osobnom bankrotu, koji prezaduženim građanima može omogućiti novi početak i kontroliranu otplatu njihovih dugova i potraživanja
![osobni bankrot.jpg](/Resource/SmartSize?url=%257e%252fCms_Data%252fContents%252fzagorjecom%252fFolders%252fSlike%252f%257econtents%252fJYG2HDS83QLGX9LH%252fosobni-bankrot.jpg&width=0&height=600&vAlign=top&hAlign=center&quality=60)
Zakonom se uređuju opća pravila o stečaju potrošača, izvansudski postupak pred savjetovalištima, pretpostavke za otvaranje postupka stečaja potrošača, postupak pred sudom, te pretpostavke i učinci oslobađanja potrošača od preostalih obveza. Cilj je poštenog potrošača osloboditi od obveza koje preostanu nakon unovčenja njegove imovine i raspodjele prikupljenih sredstava vjerovnicima. Poštenje potrošača utvrđuje sud, uzimajući u obzir ponašanje potrošača prije podnošenja prijedloga za otvaranje postupka stečaja, te njegovo ponašanje tijekom sudskoga postupka i razdoblja provjere ponašanja.
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić u rujnu je naglasio da će osobni stečaj moći pokrenuti isključivo dužnici, na to ih nitko neće moći natjerati. Istaknuo je također, kako je Hrvatska među četiri zemlje EU-a koje još nemaju institut osobnog bankrota. Zakonom je definirano da se stečaj potrošača može otvoriti samo ako je potrošač nesposoban za plaćanje, odnosno ne može ispuniti dospjele novčane obveze, a nesposoban je za plaćanje ako najmanje 90 dana uzastopno ne može ispuniti jednu ili više dospjelih novčanih obveza u ukupnom iznosu većem od 30.000 kuna.
Jedan od najvećih zagovornika osobnog stečaja, predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević podržava zakon ističući kako je većina njihovih prijedloga usvojena u samom tekstu zakona. Po podacima Financijske agencije, krajem ovogodišnjeg listopada u blokadi je bilo 323.887 građana ili 1,2 posto više nego godinu dana ranije, a njihov je dug iznosio 35,8 milijardi kuna ili 21 posto više nego u 2014. Građani su najviše dugovali bankama, 19,5 milijardi kuna, što je 54,6 posto od ukupnog duga. Slijede dugovi središnjoj državi od 3,4 milijarde kuna, osiguravajućim društvima od 1,08 milijardi kuna, leasing i factoring tvrtkama od 986,2 milijuna kuna, telekomunikacijskim tvrtkama od 957,4 milijjuna kuna, te tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje od 753,6 milijuna kuna.
![policija noć.jpg](/Resource/SmartSize?url=%257e%252fCms_Data%252fContents%252fzagorjecom%252fFolders%252fSlike%252f%257econtents%252fUYF2BJ7KZ87T78X4%252fpolicija-no-.jpg&width=136&height=76&vAlign=top&hAlign=center&quality=60)
![policija hitna bolnica ob zabok (2).jpg](/Resource/SmartSize?url=%257e%252fCms_Data%252fContents%252fzagorjecom%252fFolders%252fSlike%252f%257econtents%252fTH3JJ82AY8SZLUAY%252fpolicija-hitna-bolnica-ob-zabok--2-.jpg&width=136&height=76&vAlign=top&hAlign=center&quality=60)
![FotoJet - 2025-02-14T200003.459.jpg](/Resource/SmartSize?url=%257e%252fCms_Data%252fContents%252fzagorjecom%252fFolders%252fSlike%252f%257econtents%252fUXRJVWC5AD3QYVSJ%252ffotojet---2025-02-14t200003.459.jpg&width=136&height=76&vAlign=top&hAlign=center&quality=60)
![novorođenčad bebe beba rodilja rodilje](/Resource/SmartSize?url=%257e%252fCms_Data%252fContents%252fzagorjecom%252fFolders%252fSlike%252f%257econtents%252fP5A2V9HSL4FMQ8JR%252fmame.jpg&width=136&height=76&vAlign=top&hAlign=center&quality=60)
![IMG_7003 (1).jpg](/Resource/SmartSize?url=%257e%252fCms_Data%252fContents%252fzagorjecom%252fFolders%252fSlike%252f%257econtents%252fNJ82TLWWG9SVKZ23%252fimg-7003--1-.jpg&width=136&height=76&vAlign=top&hAlign=center&quality=60)