Pavlova hiža, špilja sv. Lucija, Cukovčica ili Vilinska jama samo je dio istraženih speleoloških područja u loborskom kraju
Istraženi speleološki objekti koje su do sada istraživani na području općine Lobor su špilja Pavlova hiža, špilja Sv. Lucija, špilja Cincilator, špilja Poklon, Špilja iznad vodovoda, špilja Cukovčica te Vilinska jama
U prošlosti Općine Lobor je ulazak u podzemlje bio vezan uz težak način zarade rudara u Starom Golubovcu. Na tom području vršio se iskop ugljena od druge polovice 19. do druge polovice 20. stoljeća. Današnji ulazak u podzemlje vezan je uz prirodne speleološke objekte koji su nastali korozijom vode te urušavanjem stijena na okršenom terenu. Najokršeniji dio Lobora su strme i stjenovite padine južnog dijela Ivanščice, uz potok Reku te sjeverni dio Lobora koji je izgrađen od karbonatnih stijena. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode speleološki objekti su od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i uživaju njihovu osobitu zaštitu.
Znanja i vještine za istraživanje
Prva speleološka istraživanja na području Lobora radilo je Hrvatsko biospeleološko društvo iz Zagreba. U zadnjih pet godina na tom području intenzivno provode istraživanja članovi Speleološke udruga „Kraševskizviri“ iz Ivanca u suradnji s Hrvatskim planinarskim društvom „Pusti Lobor“ iz Lobora. Većina istraženih speleoloških objekata na području Općine Lobor čine špilje, dok su jame manje prisutne. Sam rezultat speleološkog istraživanja čini speleološki nacrt tog objekta koji se u konačnici pridružuje katastru speleoloških objekata Republike Hrvatske kojeg je uspostavila Hrvatska agencija za okoliš i prirodu u suradnji sa speleološkim udrugama i ustanovama. Pristup do većine speleoloških objekata na području Lobora je stjenovit i strm te su za neke potrebna znanja i vještine za kretanje po užetu (speleološke tehnike). Upravo zbog otežanog pristupa špiljama i jamama iste nisu onečišćene otpadom. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode, zabranjeno je oštećivati i uništavati navedene speleološkog objekte, odnositi sige, živi svijet, fosilne, arheološke i druge nalaze, odlagati otpad ili ispuštati otpadne tvari u speleološke objekte te provoditi druge zahvate i aktivnosti kojima se mijenjaju stanišni uvjeti u objektu.
Daljnje istraživanje
Istraženi speleološki objekti koje su do sada istraživani na području Općine Lobor su: špilja Pavlova hiža, špilja Sv. Lucija, špilja Cincilator, špilja Poklon, Špilja iznad vodovoda, špilja Cukovčica te Vilinska jama.
Unatoč tome što je istražena nekolicina speleoloških objekata na području Općine Lobor, sav teren još nije u potpunosti pretražen te postoje mogućnosti daljnjeg istraživanja. Ukoliko planinari te zaljubljenici u prirodu na okolnom području Hrvatskog zagorja pronađu neistražene ulaze u speleološke objekte (tj. ulaze na kojima ne postoji metalna pločica s oznakom objekta) može se javiti Speleološkoj udruzi „Kraševskizviri“ Ivanec (putem facebooka, www.facebook.com/krasevskizviri) ili speleologinji Vinki Dubovečak ([email protected], 098 932 7582). Također se upozorava planinare i zaljubljenike u prirodu da sami ne ulaze u speleološke objekte. U speleološkim objektima kriju se objektivne i subjektivne opasnosti poput: boravka životinja u ulaznim dijelovima špilja (lisice, jazavci…), odroni kamenja i drugog materijala, lažna dna, poskliznuća, padova, udarca glavom u stijenu, prisutnosti oštrog i opasnog otpada, onečišćenog zraka, panike, nestanka rasvjete i ostalo.
(Tekst: Vinka Dubovečak (SU „Kraševskizviri“ Ivanec)