Prekid proizvodnje zbog povećanja cijene plina?

Nova cijena plina za industriju od 1. srpnja ponovno je uzbudila duhove među tvrtkama kojima je plin neophodan u proizvo

Nova cijena plina za industriju od 1. srpnja ponovno je uzbudila duhove među tvrtkama kojima je plin neophodan u proizvodnji, a troše ga u velikim količinama. S novom cijenom većom 10 posto, hrvatska industrija postaje sve nekonkurentnija jer cijena plina u zemljama u okruženju znatno je manja.

Primjerice u Sloveniji je to 25 posto manje, a u Austriji i čak 50 posto. Ponovno su se ovim povećanjem plina pogođene našle neke od najvećih i najboljih zagorskih tvrtki poput Vetropack Straže, Tondacha i Zagorke.

Prema riječima direktora Tondacha Mladena Kopreka, Tondachu novo povećanje cijene plina donosi na godišnjoj razini 2 milijuna kuna veće troškove, a godišnje na plin troše oko 20 milijuna kuna.

- Praktički u godinu i pol dana cijena plina za industriju povećana je 80 posto. Naročito nas ljuti i rastužuje što se apsolutno ne vodi briga o gospodarstvu. Vlada ima mogućnost po postojećem zakonu, kako za stanovništvo, tako i za industriju intervenirati i spriječiti neopravdano povećanje cijena.U Austriji je cijena 30 centi (podatak od 7. srpnja), a u Hrvatskoj 46 centi. Za hrvatsku industriju u odnosu na austrijsku, cijena plina je 50 posto veća. Nastavlja se ista priča. Vidimo da se maksimalno pokušava izmusti i ono dobro, što radi u Hrvatskoj – ogorčen je Koprek.

Prekid proizvodnje?

Zakon o tržištu plina istječe 1. kolovoza. Trebao bi stupiti na snagu novi koji još nije usklađen i nije regulirana liberalizacija tržišta plina.

Svi na sva usta govore da ćemo moći kupiti plin na svjetskom tržištu mimo INA-e i MOL-a i birati distributere, međutim u prelaznom razdoblju gdje je teško uskladiti sve parametre nemoguće je direktno kupiti plin. Nitko ne razmišlja o tome koliki je to udar i koliko će to imati dugoročne posljedice na našu proizvodnju i likvidnost. Biti ćemo prisiljeni razmišljati o prekidu proizvodnje. Želimo upozoriti na ovu situaciju.

Imali smo nekoliko desetaka sastanaka u Vladi, no ništa od toga. Sa strane su nam govorili da se borimo bez veze i da će se novci uzeti za proračun. Tako se nažalost i dogodilo. Unatrag godinu dana nije bilo poskupljenja jer je 63 posto cijena povećana u šest mjeseci prije toga. To nas je tada skoro dotuklo. Moramo reći da se INA i MOL hvale s ekstra profitom i dobrom zaradom. I ja bi isto tako dobro poslovao kad bi moj crijep prodavao 50 posto skuplje nego ga prodaju Austrijanci u Austriji. Tu se vidi i iz čega je ta velika dobit s kojom se hvale. Tvrtka Prirodni plin dala je izjavu na TV-u s 'veselim' objašnjenjem da plin neće poskupjeti za domaćinstva, nego samo za industriju. Ali to je tvrtka kćer MOL-a i INA-e i to je ista priča. Mi se s pravom pitamo, moji radnici ne razmišljaju o cijeni plina doma jer imaju i alternativne izvore energije, nego o tome hoće li tvrtka biti rentabilna ili će zbog povećanja troškova prekinuti proizvodnju, a oni zaraditi plaću i platiti doma taj plin. To je politika kratkog daha – izlazilo je nezadovoljstvo iz Kopreka.

Ponude za jeftiniji plin postoje, kako do njega?

Prošlog tjedna u HUP-u je održan sastanak vezan za plinsku problematiku. Koordinacija u kojoj je dvadesetak najvećih potrošača plina u Hrvatskoj razgovarala je o uvozu plina mimo INA-e i MOL-a. No, to je proces koji traje, a novi zakon još nije usvojen.

- Iz zdravog gospodarstva očito se hoće izmusti koliko se još može. Imamo taj argument da Hrvatska proizvodi skoro 70 posto plina za vlastite potrebe. Uz to, Vlada ima mogućnost zaštite i može propisati najveću cijenu plina. Za gospodarstvo nije učinila- ništa. Mi bez plina ne možemo raditi, a dok je monopolska pozicija, ne možemo kupiti plin od drugih. Koordinacija je razgovarala s nekoliko eminentnih tvrtki i dobili smo ponude za nabavu plina, a ponuđena nam je cijena plina na slovenskoj granici 20 posto jeftinija. Znači, rezerve u cijeni ima – zaključio je na kraju direktor Koprek dodajući kako se mora reći da nemaju problema s trenutnom distribucijom plina od Prirodnog plina i Zagorskog metalca, ali da nastavljaju borbu da se cijene plina usklade s cijenama plina u okolnim državama, kako bi mogli normalno poslovati. Istaknuo je i činjenicu da je od 1. siječnja 2009. cijena plina povećana 120 posto, dok je cijena crijepa u istom razdoblju pala za 20 posto.

Putin zbog plina direktore baca u zatvor


Direktor Zagorke, Zvonko Jakuš

Svoje nezadovljstvo ni ovaj put, kao niti prije, nije skrivao direktor Zagorke, Zvonko Jakuš.

- Plina nam je 30 do 50 posto skuplji nego u zemljama u orkuženju. INA i Prirodni plin su izmuzli iz hrvatskog gospodarstva milijardu i pol čistih novaca. Tu su se stopili privatni ineteresi gosp. Sanadera, kratkoročni interes države da dijeli profit i interes Mađara da izmuzu novce i za toliko oslabe hrvatsko gospodarstvo koje je konkurencija mađarskom. Godinu i pol se bunimo da to dokažemo. Zakon Vladi omogućava da regulira cijene i štiti svoju privredu od monopola, a to se ne čini.

- Ruski premijer Putin je prije mjesec i pol zabranio izvoz plina jer se došlo do spoznaje da neće biti dovoljno za samu Rusiju. Tko se od direktora toga nije držao završio je u zatvoru. Treba najprije zaštititi svoj interes i privredu, a onda gledati dalje izvoz. Mi svoj plin dajemo po šest puta nižoj cijeni Talijanima, a onda ga od Talijana kupujemo po pet puta višoj cijeni – kazao je Zvonko Jakuš.

U posjet Tondachu da se informira o trenutnim događanjima došao je i župan Siniša Hajdaš Dončić u pratnji svog zamjenika Anđelka Fereka Jambreka i pročelnika za gospodarstvo Igora Cigule.

- Poskupljenje plina pogađa tvrtke u KZŽ gdje ovaj energent zauzima značajno mjesto do 30 posto. To je Vetropack, Tondach, Zagorka, PGM, koji zapošljavaju gotovo 800 ljudi, a gotovo 80 posto njihove proizvodnje namijenjeno je izvozu. Tamo gdje ne postoji stabilna gospodarska situacija, gdje su poznati inputi proizvodnje, investicije i investitori s tog mjesta bježe. Žao mi je što se tom odlukom Vlade o poskupljenju plina, cijela Hrvatska dovodi u položaj jedne nekonkurentne zemlje što se tiče ekonomije. Postavljam i pitanje osobito što se tiče poskupljenja za obrazovne i za zdravstvene ustanove, iz kojih sredstava će to Županije uopće moći platiti – rekao je župan.

Tema o poskupljenju plina stavljena je i na prošlotjednu sjednicu Županijske skupštine, sa koje je poslan zaključak u kojem se traži od Vlade i Ministarstva gospodarstva da se poništi odluka o poskupljenju plina za industrijske potrošače.

NAjčitanije