Stiže novi zakon o lokalnim izborima: Osuđeni nasilnici neće se moći kandidirati
Novost je i da će načelnicima općina i gradonačelnicima mandat ubuduće prestajati čim odjave prebivalište iz općine i grada kojem su na čelu.
U Vladi su se odlučili izmijeniti zakon o lokalnim izborima kako bi prevenirali neke druge situacije u kojima su im lokalni ili regionalni čelnici zadavali glavobolje, jer su bili optuženi ili su osuđeni za obiteljsko nasilje ili odjave svoje prebivalište u općini ili gradu koji vode i opet ne gube čelnu poziciju, piše Novi list.
Na lokalnim izborima se ubuduće neće moći kandidirati pravomoćno osuđeni za obiteljsko nasilje i nasilničko ponašanje u obitelji, kao i počinitelji kaznenih djela na štetu djece, pravomoćno osuđeni na više od šest mjeseci zatvora, bez obzira na to je li kazna uvjetna ili bezuvjetna. Zabrana kandidiranja pravomoćno osuđenima za silovanje precizirat će se u
skladu s izmjenama Kaznenog zakona koje su na snagu stupile 1. siječnja 2020. Treća najvažnija novost je
ta da će načelnicima općina i gradonačelnicima mandat ubuduće prestajati čim odjave prebivalište iz
općine i grada kojem su na čelu.
Ministarstvo namjerava izmijeniti zakon prije lokalnih izbora u svibnju i primjenjivati ga već u mandatu
2021.–2025. godine. Također, spomenute zabrane kandidiranja važiti već na svibanjskim izborima, tj.
obiteljski nasilnici na njima se neće moći kandidirati.
Drugi krug izbora na Dan državnosti
Drugi krug lokalnih izbora ove će se godine održati na državni praznik Dan državnosti, koji se od prošle godine ponovo obilježava 30. svibnja. Prvi krug izbora održat će se 16. svibnja, 14 dana kasnije održat će se drugi krug izbora za načelnika, gradonačelnika i župana tamo gdje oni nisu izabrani u prvom krugu. Bit će to prvi put da se u Hrvatskoj izbori održavaju na državni praznik ili na blagdan. Takve se situacije odabirom datuma mogu izbjeći za predsjedničke i parlamentarne izbore, ali ne i za lokalne. Uz napomenu da zakon kaže da se prvi krug lokalnih izbora održava treće nedjelje u svibnju, a drugi krug 14 dana kasnije, iz Ministarstva kažu da o odgodi ili promjeni nisu razmišljali. Tako će se istovremeno u Hrvatskoj slaviti Dan državnosti, oko čijeg datuma političke stranke ionako vode žestoke rasprave, ali i utrka za čelnike lokalnih vlasti. Bit će zanimljivo vidjeti kako u takvom ozračju osigurati izbornu šutnju. Nešto drukčiji presedan dogodio se 3. siječnja 2000. godine, kad su se parlamentarni izbori iznimno održavali ponedjeljkom, pa je taj dan proglašen neradnim danom kako bi što više građana moglo na birališta.
