U Hrvatskoj je sve više osoba s ovim poremećajem: 'Trebaju podršku okoline'

Prema odluci Ujedinjenih naroda, danas se, 2. travnja, obilježava Svjetski dan svjesnosti o autizmu. U nekim je zemljama cijeli mjesec travanj posvećen podizanju svjesnosti o poremećajima iz autističnog spektra.

Ove godine prenosimo poruku „Osvijestimo! Prihvatimo! Učinimo!”. Osobe s poremećajem iz autističnog spektra (PAS) imaju pravo na samoopredjeljenje, neovisnost i autonomiju, kao i pravo na zdravstvenu i socijalnu skrb, obrazovanje te zaposlenje na jednakoj osnovi s drugima. Ne smiju se suočiti s diskriminacijom kada traže medicinsku njegu te i dalje moraju imati pristup sustavima podrške, potrebnim kako bi ostali u svojim domovima i zajednicama u vrijeme krize, umjesto da se suoče s mogućnostima prisilne institucionalizacije.

Poremećaji iz spektra autizma nisu bolest nego razvojni poremećaj/stanje koje traje cijeli život. Radi se o širokom spektru poremećaja, svaka dijagnoza je drugačija i svaka osoba u spektru ima različite simptome i potrebe. Upravo zato se koristi riječ spektar jer taj „kišobran“ obuhvaća cijeli spektar (Aspergerov sindroma, Rettov sindrom, DDS - Dječji dezintegrativni sindrom /Hellerov sindrom/, Neodređeni pervazivni razvojni poremećaj). Plava boja simbolizira poremećaje iz spektra autizma, a još jedan od simbola su  i dijelovi puzzle.

U Hrvatskoj, prema zadnjim podacima HZJZ-a iz 2022., ima oko 4000 osoba s poremećajima iz spektra autizma, stručnjaci ističu da broj značajno raste, a na slabu vidljivost takvih osoba u društvu bit će upozoreno i danas, u Centru mladih Ribnjak. 

Predsjednik Udruge za autizam Igor Ružić pojasnio je za Hinu da se točan broj ipak ne zna jer je dijagnostika autizma problematična. Navesti točnu brojku je, kaže, teško jer je autizam širok spektar, a neke osobe često dobiju i netočnu dijagnozu, piše Poslovni.hr.

“Broj osoba s poremećajima iz spektra autizma raste, a autistične osobe slabo su vidljive u društvu te se teško integriraju u zajednicu bez stručne podrške. Veći dio njih treba visoku razinu podrške okoline kako bi vodile relativno normalan život”, kaže ravnateljica Centra za autizam Žarka Klopotan.

“Nije jednostavno biti ni dijete ni odrasla osoba s autizmom i živjeti u svijetu koji te ne razumije, koji je sazdan po nekim njima nerazumljivim principima. Živjeti u društvu koje nedovoljno uočava tvoje mogućnosti i ne pruža ti priliku za dostojanstven život, da budeš ono sto jesi, sretan i zadovoljan svojom svakodnevicom, a kamoli da svojim posebnim sposobnostima doprinese društvu i zajednici”, izjavila je ravnateljica. 

Naglasila je kako nije lako ni roditeljima ni stručnjacima koji se bave autizmom jer nemaju dovoljnu podršku te kako već niz desetljeća Centru za autizam nije omogućen potreban razvoj, stoga očekuju promjene. 

“Još uvijek postoji interdisciplinarni jaz i međuresorna suradnja je nedovoljna. Nacionalna politika za sustavno rješenje ne postoji, no naznake boljitka postoje”, istaknula je ravnateljica Centra.