U sklopu Dana K.Š. Gjalskog održana književna večer s Markom Gregurom

U Gradskoj knjižnici Zabok gostovao je Marko Gregur, pjesnik i prozaik iz Koprivnice čiji je roman Vošicki bio u užem izboru za ovogodišnju Nagradu Gjalski. S autorom je razgovarala Matea Filko, dr. lingvistike zaposlena na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Najviše se, naravno, govorilo upravo o Gregurovom najnovijem romanu „Vošicki“ , romansiranoj biografiji češkog doseljenika Vinka Vošickog u Koprivnicu gdje je otvorio tiskaru i entuzijastično objavljivao djela Karla Maya, Augusta Cesarca i Miroslava Krleže, neposredno nakon Obznane, kada se to nitko drugi nije usudio. Uz priču o Vošickom, Gregur u ovom romanu donosi i priču o Koprivnici, malom mjestu s velikim ljudima za koje mnogi nisu ni znali. Inače, Marko Gregur, rođen 1982. godine već ima impozantnu biografiju. Završio je stručni studij poslovne ekonomije, preddiplomski stručni studij odnosa s javnošću i medija te specijalistički diplomski studij međunarodnih odnosa i diplomacije, a završava i sveučilišni diplomski studij novinarstva. Inače je predsjednik Organizacijskog odbora međunarodnog festivala književnosti Galovićeva jesen, pokretač i predsjednik organizacijskog odbora festivala Alpe Jadran festival mladih pisaca te član organizacijskog odbora Dana Ivana viteza Trnskog. Glavni je urednik časopisa za književnost Artikulacije. Piše poeziju i prozu, koju je objavljivao u mnogim domaćim i stranim časopisima. Dobitnik je nagrade Prozak za najbolji rukopis autora do 35 godina starosti iz Republike Hrvatske kao i više nagrada za kratku priču. Do sada je objavio zbirku poezije Lirska grafomanija, zbirke priča Peglica u prosincu i Divan dan za Drinkopoly, roman Kak je zgorel presvetli Trombetassicz koji je dobio nagradu Katarina Patačić za najbolju knjigu na kajkavskom dijalektu i preveden na slovenski, roman Mogla bi se zvati Leda te najnoviji roman Vošicki o kojem je u zabočkoj Gradskoj knjižnici bilo najviše riječi.